Prvi zvanični Pravopis crnogorskog jezika sadrži brojne greške metodološke, koncepcijske i lingvističke prirode, saopštili su članovi Savjeta za standardizaciju Rajka Glušica, Zorica Radulović, Tatjana Bečanović, Igor Lakić i Rajko Cerović. ,,Vrijeme kao majstorsko rešeto, pokazaće da smo imali bolju varijantu, koja će u budućnosti sigurno pobijediti”, kažu članovi Savjeta, autori jedne od dvije verzije, koje je to tijelo ranije dostavilo Ministarstvu prosvjete i nauke. Članovi Savjeta navode da je Pravopis crnogorskog jezika, predložen od Ekspertske grupe koju čine Milenko Perović, Ljudmila Vasiljeva i Josip Silić, usvojen nakon više od pet mjeseci od podnošenja dvije verzije Savjeta za standardizaciju Ministarstvu prosvjete i nauke. Ekspertska grupa je donijela treću verziju koja je, po njihovom mišljenju, ,,kršenje autorskih prava autora i jedne i druge verzije”. Problem Ekspertske komisije je, kako smatraju pomenuti članovi Savjeta, između ostalog, njen sastav, ,,prvenstveno zbog toga što dva od tri člana nijesu iz Crne Gore, mada ni treći ne živi decenijama u njoj, i što oni nikako ne mogu, iako to tvrde, poznavati crnogorski jezik bolje od samih Crnogoraca”. ,,Izjava da neko van Crne Gore, poput Silića, bolje poznaje crnogorski jezik od bilo kog živog Crnogorca zvuči smiješno i ne treba joj komentar”, navodi se u reagovanju. “Njegovo ‘odlično’poznavanje jezika vidimo iz predloga da pravopisno ispravni budu oblici: ćeme, ćelina, ćelodnevni, ćelesa, ćelishodan i brojni drugi tipični crnogorski dijalektizmi”, navode članovi Savjeta. Ukazuje se da su Silić i Vasiljeva članovi nevladine organizacije Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikčević, čiji je direktor Adnan Čirgić, autor jedne od verzija pravopisa Savjeta, rađene po uzoru na Pravopis crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikčevića i njegovim načelima, ,,tako da se slobodno može reći da je usvojeni Pravopis crnogorskog jezika proizvod članova te nevladine organizacije”. Članovi Savjeta navode da je Milenko Perović ,,možda najproblematičniji” član Ekspertske komisije, “prvo zato što profesor filozofije ne može normirati jezik, jer je normiranje jezika čisto lingvistička stvar”. Članovi Savjeta navode da izjava Ekspertske grupe da je svoj rad zasnovala na verziji Adnana Čirgića zvuči problematično, s obzirom na to da njihova verzija uvodi dublete kojih gotovo nema u Čirgićevoj verziji. ,,Mi smo insistirali da se za sve novonormirane oblike uvedu dubleti, tako da svaki govornik crnogorskog jezika može da izabere onaj oblik koji smatra pravilnim, što druga strana nije htjela da prihvati”, navodi se u reagovanju. Članovi Savjeta napominju da su u svoju verziju Pravopisa uveli i slovo Ś, kao 31. fonemu, odnosno grafemu u crnogorskoj azbuci i abecedi, na osnovu stanovišta da ta fonema postoji kao širokorasprostranjena karakteristika crnogorskog jezika. ,,Takođe smo smatrali da glas Ź ne treba da uđe u standard, jer je njegova upotreba ograničena na svega nekoliko riječi, što za standardologe znači da mu nije mjesto u fonološkom sistemu standardnog crnogorskog jezika”, stoji u reagovanju. Pitajući se da li doneseni pravopis ,,može da zaživi, da li će ga koristiti profesori i učenici u školama, novinari, publicisti, građani”, petorica članova Savjeta za standardizaciju crnogroskog jezika zaključuju: ,,Pravopis se pravi za sve građane Crne Gore, a ne za jedan uži broj istomišljenika. Očekujemo da će šira javnost, na ovaj ili onaj način, ipak dati svoje mišljenje”.

MSI O KORUPCIJI U CRNOJ GORI
Pod zaštitom vrha vlasti

Rukovodstvo Crne Gore nema dovoljno političke volje da primijeni zakone za borbu protiv korupcije, koji su donijeti po međunarodnim preporukama, ocijenio je Menadžment sistem internešenal (MSI), u studiji urađenoj za američku Agenciju za međunarodni razvoj (USAID). MSI navodi da je potrebno snažno političko liderstvo unutar vlasti kao i u građanskom društvu, masovnim medijima i privatnom sektoru, da bi se aktivirao antikoruptivni okvir koji je kreiran. „Iako je bilo nekih poboljšanja, još puno toga treba postići kako bi vlast postala zaista transparentna”, stoji u analizi. Posljednji izvještaj MSI i ostalih međunarodnih organizacija o korupciji u Crnoj Gori ukazuju da ta pojava počinje u vrhu vlasti, ocijenila je izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović. „Oni ukazuju na ono što je jedan od ključnih problema u Crnoj Gori – da korupcija počinje na samom vrhu, da ima zaštitu sa vrha i da se od onih koji su korumpirani i koji se nalaze na čelu institucija ne može očekivati da će početi da se bore sami protiv sebe”, kaže Ćalović. Izvještaj o stanju korupcije u Crnoj Gori, urađen za potrebe USAID, ne odražava realno stanje u toj oblasti jer ne tretira pozitivne napore institucija, smatra direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković. “Taj se Izvještaj većinom zasniva na izvještajima i konstatacijama iz prethodnih godina, a sadašnje stanje je mnogo različito”, kazala je ona za Radio Slobodna Evropa.

PROCJENE MINISTARSTVA ZDRAVLJA CRNE GORE O NOVOM GRIPU
Rizična jesen

Između 120 i 150 hiljada ljudi u Crnoj Gori moglo bi oboljeti od gripa A tipa H1N1 u slučaju pandemijskog talasa na jesen, procjene su Ministarstva zdravlja. Prema riječima ministra zdravlja Miodraga Radunovića, od te cifre potencijalno zaraženih, procjenjuje se da bi zdravstvenu zaštitu zatražilo 10 do 15 hiljada ljudi, dok bi između hiljadu i dvije hiljade najtežih slučajeva bilo hospitalizovano. Radunović je rekao da je Crna Gora na pozitivnoj listi za dobijanje pandemijske vakcine i da je procijenjeno da će biti dovoljno 50 hiljada vakcina u slučaju negativnog scenarija. Ministar je, međutim, napomenuo da će se tek nakon kliničkih ispitivanja vakcine koja su u toku znati da li će ona biti efikasna u jednoj ili duploj dozi, a od toga će zavisiti konačan plan potreba Crne Gore. U Crnoj Gori je do sada evidentirano 19 slučajeva oboljelih od svinjskog gripa, i svi su izliječeni