Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 978

Objavljeno prije

na

PLUS

CIDE I LUNA – Skloni mjesec, prva zbirka pjesama na romskom i crnogorskom jeziku, autora Ivana Toskića, trebalo bi uskoro da bude objavljena u izdanju Plime iz Ulcinja, saopšteno je iz Demokratskog romskog centra Podgorica. Iz Demokratskog romskog centra je saopšteno da će, u sklopu promocije te zbirke, od septembra biti postavljena i izložba slika Ivana Toskića. Projekat izdavanja prve zbirke poezije na romskom i crnogorskom jeziku je sufinansiralo Ministarstvo kulture, sporta i medija. Iz Demokratskog romskog centra podsjećaju da već pola godine realizuju projekat samostalne produkcije romskih radijskih emisija Crno-bijeli svijet Roma u Crnoj Gori. Emisije koje traju 30 minuta, na romskom i crnogorskom jeziku, obuhvataju teme iz života Roma, sa fokusom na zapošljavanje, obrazovanje, tradiciju tog naroda i ljudska prava. Trenutno te emisije realizuju lokalne radio-stanice Kul, radio Tivat, Kotor, Nikšić i Bar.
978barbreznaMIĆO I RADONJA BLAGOJEVIĆ, iz sela Gornja Brezna kod Plužina odlučili su da svoju zemlju rasparčaju u više placeva i besplatno podijele zainteresovanima. Cilj njihove akcije je, kažu, razvoj seoskog turizma, poljoprivrede i stočarstva. Blagojevići su vlasnici etno-sela Montenegro. ,,Odlučili smo da besplatno podijelimo oko 80 placeva veličine od dva do pet ari… Dosad smo podijelili dvadesetak placeva, a jedini uslov da neko dobije plac je da u roku od dvije godine tu izgradi vikendicu”, objasnio je Mićo Blagojević. ,,Mi nudimo alternativu da svi zainteresovani svoje slobodno vrijeme provedu u netaknutoj prirodi a sa jedinim interesom da oživimo opustjela sela i nadamo se da će žitelji iz okolnih sela krenuti našim primjerom.” Placevi se nalaze u podnožju šume Vojnika i neposrednoj blizini kanjona rijeke Komarnice i Pivskog jezera. U Gornjim Breznima, po izgradnji etno-sela, Blagojevići su napravili više od 80 kilometara šetnih i biciklističkih staza, a pogled sa tog mjesta sa preko 1.000 metara nadmorske visine pruža se na planine Durmitor i Goliju.

MINUS


978barkrizaRADNA GRUPA za praćenje efekata krize, čije je formiranje najavljeno još krajem aprila, formirana je 8. juna. Član Socijalnog savjeta, Vladimir Radovanić, kazao je da je formiranje tog tijela kasnilo zbog ,,neophodnosti konsultacija sa institucijama čiji su predstavnici ušli u njen sastav”. U grupi su predstavnici Vlade, sindikata, poslodavaca, MONSTAT-a Direkcije za mala i srednja preduzeća, Centralne banke i drugih institucija. „Radna grupa će kontinuirano pratiti kako kriza utiče na crnogorsku ekonomiju, posebno sa aspekta održavanja postojećeg nivoa zaposlenosti”, rekao je Radovanić.
U slučaju naglašenih negativnih trendova na ekonomsko socijalnom planu, kako je dodao, radna grupa će informisati Predsjedništvo Socijalnog savjeta i predložiti moguće mjere za suzbijanje posljedica krize. Ako nas to ne spasi – ništa neće.

978barskuterVOZAČI SKUTERA ponovo divljaju. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom apelovalo je na nadležne da na najoštriji način sankcionišu vozače skutera i drugih motornih vozila koji uplovljavanjem u kupališta ugrožavaju bezbjednost plivača. Iz Morskog dobra podsjećaju da su se na moru dešavale i tragične situacije zbog nasavjesnosti pojedinaca, uprkos mjerama opreza i zabrane. „Očigledno da kaznene mjere treba pooštriti, a ovakve vozače skutera, sistemom oduzimanja plovila na licu mjesta, odmah ostaviti bez njihovih ljubimaca, koji su im, stiče se utisak, važniji od života ljudi”, piše u saopštenju Morskog dobra. „Svojevrsni egzibicionizam” najizraženiji je, kažu, na nekim dijelovima Bečićke i Slovenske plaže, ali postoji na čitavoj obali. Pravila kažu da ni jedno vozilo na motorni i džet pogon ne smije prići kupalištu bliže od dvjesta metara.

Komentari

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo