Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pomoć malo sjutra

Objavljeno prije

na

Ko se ne bi radovao: uz polisu Lovćen osiguranja, prilikom registracije vozila, dobijate žuti papir na kom se nakon srdačnih čestitki, pojašnjava da ste ,,stekli pravo da besplatno koristite usluge Eurohelp sistema pomoći na putu”. Dalje se objašnjava da je broj ,,štetnih događaja, odnosno kvarova u toku važenja polise – neograničen”. U prevodu – kad god auto stane, stiže pomoć. NIŠTA NIJE DŽABE: Poznato je, usluge šlepanja u slučaju da vas auto izda na sred ceste, mogu dostići i trocifreni iznos. Blago meni, pomisliće veliki broj vlasnika ovog žutog papira koji garantuje šlepanje za džabe. Oni koji ne vjeruju u to da nešto ima za džabe, izračunali su kako su za usluge Eurohelpa, ipak, platili. Po svoj prilici – 15 eura. Toliko je, naime, registracija skuplja u odnosu na prethodne godine kada Lovćen osiguranje nije imalo sklopljen ugovor sa Eurohelpom. A to je i iznos pominjan tokom promotivne kampanje Eurohelpa. To što vas niko nije pitao želite li da platite baš tu pomoć na putu, lako se, međutim, oprosti Lovćen osiguranju kad se presaberete i vidite da ,,nije skupo”, a može i da koristi.

 

,,Kao vlasnik golfa koji je 87. godište, bio sam presrećan kad sam shvatio da mogu u slučaju nužde, kao korisnik Lovćen osiguranja, da dobijem i šlepanje za tako male pare, i to nebrojeno puta u toku godine”, priča naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

Golf mu je, objašnjava, tokom iste godine stao tri puta. Nijednom, međutim, nije dobio obećanu pomoć Eurohelpa.

POMOĆ STIŽE, ALI KASNO: ,,Prvi put sam stao na putu Podgorica – Cetinje. Šlep je došao po mene, ali mi je vozač naplatio. Tarifa je bila – daj šta daš”, priča naš sagovornik. ,,Drugi put mi je auto stao u Komanima. Neće da upali, subota, oko podneva. Iz Eurohelpa su mi rekli da mogu da dođu tek sjutradan poslije podne, s tim da sjutra ujutru opet pozovem i zakažem šlepanje. Ko god je imao sličnu nezgodu, zna da pomoć i nije pomoć ako nije hitna “. Treći put golf je stao na putu Podgorica – Kolašin. ,,Zvao sam i rekli su mi da se snađem sam, jer nema slobodnih vozila”.

Naš sagovornik nije jedini nezadovoljan uslugama Eurohelpa. Priče su iste: pomoć će stići, ali sjutra dan. Niko od nezadovoljnih, međutim, nije iza svojih loših iskustava stao imenom i prezimenom, pošto je direktor Eurohelpa, Ivan Bojović, u razgovoru sa novinarom Monitora, protiv svih naših sagovornika koji se ,,budu žalili na neprofesionalnost firme koju zastupa” – najavio sudske tužbe.

Sudom je Bojović, prošle godine, priprijetio i Dejanu Boljeviću iz Golubovaca, koji se obratio jednoj domaćoj dnevnoj novini, da javno podijeli loše iskustvo uslugama Eurohelpa. Bojović je tužbom mahao i drugoj ovdašnjoj dnevnoj novini, nakon što su se još dva Podgoričanina Boris Bubanja i Blažo Punošević, izjadali novinarki da za novac koji su dali Lovćen osiguranju za ,,besplatne usluge” Eurohelpa – nijesu dobili ništa. Izuzev objašnjenja operatera – za besplatno šlepanje morate čekati do sjutra.

Bojović, ipak, ne može da tuži korisnike Internet foruma, na kojima se takođe, naveliko raspreda o profesionalnosti njegove firme i Lovćen osiguranja. I razmjenjuju loša iskustva sa besplatnom pomoći na putu.

ZAKONITA PREVARA: ,,Mi poslujemo u skladu sa ugovorom koji smo potpisali sa Lovćen osiguranjem”, tvrdi Bojović za Monitor. On objašnjava da Eurohelp nikome od korisnika usluga Lovćen osiguranja nije obećao da će stići istog trenutka kada ih izda automobil.

,,Mi poslujemo po principu prvog slobodnog vozila. A u ugovoru koji smo sklopili sa Lovćen osiguranjem, obećali smo da će ta pomoć i stići u roku od 24 časa”, kaže Bojović. On tvrdi da je razlog nezadovoljstva onih koji javno ustaju protiv Eurohelpa to što ,,nijesu na pravi način obaviješteni o uslugama koje im Eurohelp nudi preko Lovćen osiguranja”. On ih poziva da pažljivo iščitaju ,,žuti flajer”, koji su dobili uz polisu.

Istina je, nigdje ne piše da će Eurohelp reagovati odmah. Istina je, međutim, da nigdje ne piše ni da će pomoć na putu možda stići tek sjutra dan. Kad se sve sabere i oduzme – oni koji su preko Lovćen osiguranja platili za ,,besplatnu pomoć na putu” – obmanuti su.

Prvo im je renomirana osiguravajuća kuća, ne pitavši ih ništa, uzela novac. Ugled iste kuće ulivao je sigurnost, pa skoro da i nema onih koji su posumnjali da ono što im je obećano – neće dobiti. Istovremeno, malo ko bi pomislio da mu se šlepanje može ponuditi za sjutradan. Pogotovu što se, po osnivanju, ali prije nego su potpisali ugovor sa Lovćen osiguranjem, Eurohelp pošteno izreklamirao na ovdašnjim TV stanicama.

Poručivali su: ,,Za 15 eura, koliko košta članarina, pozivom u naš centar, u svako doba dana i noći odazvaće se službenik i naravno, primiti poruku o kvaru i mjestu gdje se vozilo nalazi. Veoma brzo stiže šlep služba sa kompletnom ekipom…” Osnivači Eurohelpa u Crnoj Gori su Nenad Mijović iz Kovina i Vojin Dobrić iz Beograda, već nekoliko godina nastanjen u Budvi. Prošle godine u septembru protiv njih su budvanska i hercegnovska policija podnijeli krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Teretili su ih da su, falsifikovanjem isprava poslovne dokumentacije, protivpravno stekli 229 hiljada eura.

U Eurohelpu, kaže Bojović, imaju potpisanih 100 hiljada polisa. Nije teško izračunati da su za moguće kvarove na putu tih sto hiljada ljudi izdvojili približno – milion i po eura. Prema riječima Bojovića, tokom prošle godine Eurohelp je imao dvije hiljade šlepanja. Ispada – 750 eura po intervenciji. Dobar posao.

ČITAJ BOLJE: U Lovćen osiguranju su bili škrti na riječima. U pisanoj komunikaciji od njih smo uspjeli da saznamo jedino da planiraju da prekinu saradnju sa Eurohelpom. ,,Sa njima je saradnja tekla u prethodnom periodu i ovih dana se u potpunosti završava”, kaže Dušan Korać, PR Lovćen osiguranja. Objasnili su još i da su „koristili sve mehanizme kontrole rada Eurohelpa”. Kako će to Lovćen osiguranje prekinuti saradnju sa Eurohelpom, iako su njihove usluge obećali svojim korisnicima tokom cijele registarske godine, ostalo je nerazrjašnjeno. Da živimo negdje drugdje, možda bi ovih 100 hiljada korisnika Eurohelpa mogli da se nadaju, ako ne pravovremenoj pomoći, a ono makar nekoj odšteti. Ovako, naravoučenije je: čitaj bolje i vozi pažljivije.

Milena PEROVIĆ KORAĆ / Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo