Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Minus bez pokrića

Objavljeno prije

na

Nema tog ovdašnjeg građanina koji bar jednom nije čuo onu: pa dobro, snaći ćemo se, nećemo od gladi umrijet. Povodi su bili raznovrsni: od rata i bijede devedestih, preko tranzicionih dana, do skorašnje svjetske ekonomske krize na domaći način. Da se ne pominju krize i ratovi prije toga. Istovremeno, ispisane su stranice o tome kako su propadale državne firme: krađe, sumnjive privatizacije i rijetki koji su od svega zaradili. Do sada, međutim, još niko nije uspio da objasni kako se to preživljava bez novca. Da razjasne ne znaju ni oni kojima to – uspijeva. POZAJMICE , ROĐACI I KREDITI: Radnici nikšićke Livnice štrajkuju već trinaest mjeseci. Toliko je i prošlo otkako su primili posljednju platu. Kada su ostali bez primanja, objašnjava Angelina Mušikić, predsjednica sindikata Livnice, svi su bili kreditno zaduženi u iznosu od oko deset hiljada.„Svi imamo kredite, od Prve banke pa nadalje. Tu su i raznorazne rivolving kartice, kartice za hranu kod Plus komerc-a. Dugove, naravno, nemamo odakle da vraćamo. Zovu nas, stižu opomene da se mora platiti, mi zaobilazimo banke, jer nas i na ulici više poznaju. I nadamo se da će se situacija riješiti”.Ona i muž,oboje radnici Livnice, već godinu dana ne čekaju platu na bankarskim šalterima. Imaju dvoje djece.

„Pozajmljujemo od kolega koji primaju platu, od rođaka i poznanika. Sve su to male pare, naravno. Teško ti i da ih pitaš da ti daju, teško ti i što oni nemaju. Neko kupi vaučer, poneko pomogne hranom… Nego, mi bar imamo stan. Ima ih koji još i kirije plaćaju”, kaže ona.
Prema skorašnjim proračunima SSSCG, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 734,27 eura. Od toga na hranu odlazi 312, 03 eura, proračunali su stručnjaci za Sindikat, a ostatak novca na raznorazne druge troškove – higijenu, prevoz, odjeću i stanovanje. I oni koji imaju primaju toliko, znaju da to, ipak, nije dovoljno. Svi kažu – sa toliko novca „živi” se samo prvih deset dana u mjesecu.
Kako se živi trideset dana bez plate, ne umije da objasni ni Semir Balić, jedan od štrajkača Livnice. „Kako? Nikako. Ne znam”, sliježe ramenima. Ima ženu i jednogodišnjeg sina. Podstanari su. “Uglavnom su to pozajmice. Ovog trenutka da se sve sredi i da nikšićka Livnica počne sa radom, trebalo bi mi pet godina da vratim dugove, što kredite, što pozajmice. Nego, srećom, u Crnoj Gori pomažu i porodice, rođaci. Da smo na Zapadu, vjerovatno bi do sad crkli od gladi”.
Crći se, misli Zoran Kecojević, takođe radnik Livnice, može i od sramote. „Imam dva studenta i jednog srednjoškolca. Stid me od moje ćerke koja studira u Podgorici i sama se izdržava. Radi.” I on bi kaže nešto drugo radio, ali ne može da „baci 38 godina radnog staža”.
Jedna od mogućnosti za preživljavanje je, objašnjavaju sagovornici, i rad na crno. Doduše, taj recept nije više tako unosan kao što je bio devedesetih. Nema šverca cigareta i sličnih poslova. „To su isključivo teški fizički poslovi. Na kojima se mogu zaraditi i ozbiljni zdravstveni problemi. Ako se ikad vratimo na posao, neki od njih možda i neće biti sposobni za rad”, kaže Angelina Mušikić. Ima i onih koji novac ne pozajmljuju od rođaka i prijatelja, nego od za pozajmice uvijek raspoloženih – zelenaša. Kamate rastu, a izgledi da se taj novac vrati, mali su.
Tokom posljednje godine radnici Livnice obraćali su se za pomoć svima. Od državnih institucija, preko privatnih i javnih preduzeća, do Sindikata. Do sada su kažu dobili po 100 eura od Vlade i isto toliko od gradonačelnika Nebojše Radojičića. Od tog novca pomogli su jednog kolegu da kupi drva. Elektrodistribucija im je obećala da neće isključivati struju zbog nagomilanih dugovanja, mada su kod desetak zaposlenih već dolazili. Takođe, dobili su „četiri mjesta za po pet dana u Igalu”, od Sindikata. „Kome smo svo ovo vrijeme dok ne dobijamo plate, plaćali za Fond solidarnosti”.
NA SJEVERU – NIŠTA BOLJE: Neka od preduzeća na sjeveru Cren Gore duguju radnicima plate i po nekoliko godina. To je, recimo, slučaj sa bjelopoljskom Lenkom, čije su se radnici ove sedmice, zakapijani u fabrici, obračunavali sa obezbjeđenjem preduzeća. Oni ne primaju plate već sedam godina. Recept za preživljavanje sličan je onom koji primjenjuju nikšićke kolege. Osim pozajmica, glavni izvor prihoda je – rođačka samilost.
Rosanda Peković, radnica Lenke, objašnjava: „Nije teško objasniti kako preživimo mjesec. Teško je živjeti. Svi radnici Lenke su ljudi srednjih godina, tako da su nam šanse da zaradimo sa strane nikakve. Poneko ima jednu platu u porodici, a ostalo se sve svodi na pomoć rodbine”. Djeca su joj odrasla, studenti. „Srećom su dobri studenti, pa su na budžetu. Inače, ne bi mogli da ih školujemo. Osim to malo hrane, ne možemo više da im obezbijedimo”.
Lenka nije usamljen slučaj. Tu je i mojkovačka firma Vukman Kruščić. Miomir Jovanović, predsjednik štrajkačkog odbora, pojašnjava preživljavanje na svom primjeru: „Hranu uzimam na veresiju, doduše ni to više ne može, znaju da im nemamo odakle vratiti. Podstanar sam, ali kiriju srećom ne plaćam, živim u jednoj staroj kući koju održavam.”
Jovanović i njegova supruga su od devedeset druge – tehnološki višak. Primaju materijalno obezbjeđenje porodice u iznosu od 80 eura, što su im ukupni mjesečni prihodi. „Na konto tog obezbjeđenja podigao sam kredit kod Agroinvesta, da pošaljem ćerku na studije. Greota je da ostane bez škole, kad je dobar student” . U Mojkovcu je, kaže Jovanović, možda teže preživjeti bez primanja nego u nekim drugim gradovima: „Nema se od koga pozajmiti. U mojkovačkoj privredi danas radi 250 ljudi, a nekada je radilo četiri hiljade. Pa vi izračunajte”.
Teško je izračunati kako se troši ono što se nema. Istovremeno, nema ni odgovora na pitanje – kako to i dalje posluju firme koje godinama ne isplaćuju zarade zaposlenima. I stučnjaci koje smo kontaktirali – sliježu ramenima.
PONIŽENI I UVRIJEĐENI: Sigurno je jedino da su godine tokom kojih je svaki dan bio mješavina straha, stida i osjećaja bespomoćnosti, ostavile posljedice na te ljude, objašnjava Milorad Simunović, profesor psihologije na crnogorskom Univerzitetu. „To je direktan napad na biologiju čovjeka. Uskraćeno je osnovno ljudsko pravo – pravo na život. Samim tim uskraćeno im je sve ostalo na ljestvici motivacije. Govorimo o ogromnoj frustraciji. Ti ljudi su marginalizovani. Postali su socijalni autsajderi”.
Profesor je sarkastičan: „Možda je to neki genijalni um odlučio da konačno razriješi staro filozofsko pitanje – odnosa duha i tijela. Da odvoji duh i tijelo i te ljude spiritalizuje”.
Od nemaštine je, kažu naši sagovornici, gora samo bespomoćnost pred bezakonjem. „U snu nijesam mogao da zamislim da ću biti fizički zatvoren u sopstvenoj firmi, a da niko od državnih organa ne reaguje”, kaže Semir Balić iz nikšićke Livnice. I ostali to potvrđuju. To se dogodilo tokom štrajka, a oslobodili su ih, kažu, radnici Željezare, silom. „Poslodavac nam je čak svojevremeno rekao da je Crna Gora mizerija. Kako da se osjećamo nego tako – mizerno”, kaže Angelina Mušikić.
Nego, biće još spiritualizovanih. Radnici KAP-a, javili su mediji, neće primiti martovsku platu. Neizvjesno je i šta će se dogoditi sa radnicima nikšićkih Boksita. Prorijeđene zarade, jednom u nekolika mjeseca, najavljene su i zaposlenima u pojedinim ovdašnjim lokalnim samoupravama.
Problem je: ostaće malo rođaka koji će moći da pripomognu.

MIlena PEROVIĆ KORAĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo