Povežite se sa nama

MONITORING

Za šaku obećanja

Objavljeno prije

na

Superioran program, izuzetan kadrovski potencijal, evropski put Crne Gore – time se, službeno, preporučuje vlast. Na terenu, stvari se svode na pravu mjeru: tamo priču o evropskoj perspektivi zamjenjuje priča o perspektivama računa za struju, bespravno sagrađene kuće, pripravničkog posla. Ako profesoricu srednje škole pitate je li istina da ih direktori propituju za koga će glasati, zaradićete najprije ispitivački pogled – provocirate li ili ste samo tupavi. Ako prođete kao tupavi, razjasni se: „To se uvijek radilo. Direktori za svake izbore imaju spisak ko će za koga da glasa”. Prirodnije od kiše. Kad je, međutim, nastavnica Aila Šoškić iz podgoričke Osnovne škole Dr Dragiša Ivanović optužila direktora Nika Raičevića da agituje za Demokratsku partiju socijalista, svi su bili iznenađeni. Predsjednik države, skoro uvrijeđen: „Trebalo je registrovati i primjere kada su se sa raznih pozicija u prosvjeti slale antivladine poruke”, rekao je predsjednik Filip Vujanović.

U pogoričkom Odboru sindikata prosvjete tvrde da je prilikom izbora direktora na djelu „najtvrđa verzija centralizacije”, te da direktori obezbjeđuju lojalnost nastavnika njihovim zapošljavanjem na određeno vrijeme. ,,Za posljedicu ovakvog sistema imamo masovnu pojavu apatije i ćutanje u školskim zbornicima. Strah za sopstvenu egzistenciju pobjeđuje sve, pa su i pritisci bilo kakve vrste mogući”.

Zapošljavanje na određeno vrijeme nije rezervisano samo za prosvjetu. Sagovornica Monitora, koja je željela da ostane anonimna, objašnjava da je u pojedinim opštinama i preko 40 odsto radnika zaposleno “na ugovor o djelu” koji važi tri ili šest mjeseci. Ona kaže da mehanizam funkcioniše vrlo precizno: ,,Riječ je uglavnom o vozačima, kuririma, čistačicama, ljudima koji su niže obrazovani, ali često imaju brojne familije. Naravno, da bi ostali na poslu – cijela porodiica glasa za vlast”. Suptilan je naš narod, nekad je dovoljno da neispravnu orjentaciju šef prokomentariše: ,,Čudi me to od Milorada, njemu se đeca školuju”.

„DPS izborna kuhinja je stvarno raznovrsna: prvo ubjedjuju ljude da znaju ko za koga glasa, pa onda, na osnovu te premise idu dalje… Onog ko čeka posao (i njegovu porodicu) primoravaju da glasa za njih kako bi ga zaposlili ‘odmah posle izbora’, onom kome posao ‘visi o koncu’ se savjetuje da glasa kako treba, pa će ga sačuvati, a onaj ko je već ostao bez posla treba da glasa kako mu se kaže, pa će ga, možda, vratiti na posao”, objašnjava za Monitor potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović.

,,Građani Crne Gore srpske nacionalnosti, koji su se davno doselili u Crnu Goru i ispunili zakonske uslove za dobijanje državljanstva, ne mogu da dobiju ličnu kartu, jer se očekuje da će – valjda zbog jasne vladine antisrpske politike – glasati za neku opozicionu stranku. Koliko poznajete crnogorskih snaha ili raseljenih osoba koje žive ovdje 10-15, pa i 30 godina, a da ne mogu da dobiju državljanstvo Crne Gore. To je aparthejd”, ukazuje Radunović uz ocjenu da se nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, crnogorski mediji, ali i intelektualna elita crnogorskog naroda, prave da ne vide ovaj vid diskriminacije, jer je u vrijeme referenduma to bilo „društveno korisno”.

neven-gosovicU SNP-u kažu da pritisci na zaposlene u organima uprave, javnim službama i javnim preduzećima, sijanje straha od gubitka posla, kupovina ličnih karata, zloupotrebe institucija u sektorima zapošljavanja i socijalnog staranja, predstavljaju opštu pojavu u izbornom ambijentu Crne Gore.

„Lične karte se kupuju na javnim mjestima. Puno je učesnika u tom postupku. Kako je moguće da policija nema podatke, ko daje novac, ko kupuje lične karte, ko prodaje? Jedini mogući odgovor je, da se ukupne aktivnosti kupovine ličnih karata, upravo odvijaju pod zaštitom policije”, kaže Neven Gošović, potpresjednik SNP-a. U toj partiji podsjećaju da su nakon predsjedničkih izbora u aprilu 2008. godine, Vrhovnom državnom tužiocu, podnijeli devet krivičnih prijava, zbog zloupotrebe prava glasanja na pojedinim biračkim mjestima u Podgorici i Rožajama. Tužilaštvo do sada predkrivični postupak nije okončalo ni po jednoj od tih prijava.

Tužnije od Tužilaštva možda još jedino izgledaju razni posmatrači koji nakon svakih izbora konstatuju kako za tvrdnje opozicije nema dokaza. SNP-ove prijave imale su imena, prezimena, matične brojeve ljudi – možda su falile fotografije. Suad Muratbašić jasno je rekao da je 34 ljudi odradio da na izborima 2006. glasaju za DPS tako što ga je angažovao Mevludin Nuhodžić. Muratbašić je ostao bez posla, a Mevludin Meco Nuhodžić, avanzovao na sedmo mjesto izborne liste Evropska Crna Gora Milo Đukanović. Ne vidi ko neće.

Slaven Radunović kaže da su među DPS-ovim metodama poznati i slučajevi držanja dokaza o krivičnim djelima u „fiokama”, dok prođu izbori – „pa ćemo da vidimo šta ćemo”. ,,U jednoj izbornoj kampanji namignu beskućnicima da bespravno podižu kuće, ukoliko glasaju DPS – naravno, a u sljedećoj im prijete da će im ih srušiti – opet, ako ne glasaju DPS. Najpoznatiji takav slučaj je Park – šuma Zagorič”.

Upućeni tvrde da vlast ima i sijaset načina na koje uspijeva da zaobiđe tajnost glasanja. Po tome gdje je udaren pečat na glasačkom listiću, na primjer, može se prepoznati koje je za koga glasao. Prirodno, kontrolišu se samo ,,sumnjivi”. Uz modernu partiju idu i moderne tehnologije – glasački listić može se fotografisati mobilnim telefonom. Opozicija se već odavno žali i na glasove koji za svake izbore DPS-u dolijeću iz inostranstva. Ljudima koji žive na raznim krajevima svijeta DPS- plaća prevoz, ne zna se od kojih para. Ko zna koliko je ljudi u Crnoj Gori dobilo obećanje da će baš njih zapasti jedan od 1.100 stanova solidarnosti čiju izgradnju najavljuje Danilo Popović u ime Crnogorskog fonda za solidardnu stambenu izgradnju. „U svakoj opštini ćemo uraditi jedan broj kvalitetnih stanova po veoma povoljnim cijenama, kojim će biti riješeni stambeni problemi radnika”. Svi znaju Popovićeve domete, ali onima što su vijek proveli bez krova nad glavom nije teško prodati – slamku.

Narodnjačka koalicija je upozorila da je otvarajući “minornu” dionicu na putu Risan – Žabljak, premijer Milo Đukanović zloupotrijebio državnu funkciju za potrebe kampanje DPS-a. Predsjednik države i ministar poljoprivrede iznenada su otkrili čari vina i rakije u Lješanskoj nahiji. Uz dužnu medijsku pažnju, dabome.

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić ocijenio je da je „stvar percepcije” da li će tokom predizborne kampanje biti zloupotreba državnih resursa i dodao da se nada da ih uopšte neće biti. Zatim je sjeo u službeni auto i otišao u Tivat na promociju koalicije. Objasnio je to svojim statusom „štićene ličnosti”. Specijalne ličnosti, specijalna auta, specijalno gorivo – samo su pare kojima se sve to plaća obične, naše.

Nije DPS jedan u svijet. Sjevernokorejski lider Kim Džong-il pobijedio je ovih dana na izborima sa sto odsto glasova.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo