Povežite se sa nama

MONITORING

Raka Marić gradi stambeno naselje u Kamenovu

Objavljeno prije

16 godina

na

naselje_maric

U zaleđu atraktivne plaže Kamenovo, u brdu neposredno iznad magistralnog puta, poznati menadžer domaće estrade i producent muzičkih koncerata Raka Marić sa partnerima planira gradnju novog stambenog naselja sa više od pet stotina stanova različitih kvadratura.
Predlog DUP-a Pržno-Kamenovo II, za dio seoskog naselja Kamenovo-Vrijesno, kojim je urbanizovana površina od 20,36 hektara, koja se u zemljišnim knjigama vodi kao pašnjaci i voćnjaci, ostavio je bez daha građane, posjetioce javne rasprave na kojoj su izložena planska rješenja uređenja tog dijela budvanske rivijere.
Iznad plaže Kamenovo planeri Zavoda za izgradnju Budve smjestili su niz stambenih blokova, kondominiuma, visine od dva pa do deset spratova sa stanovima i apartmanima namijenjenim prodaji na tržištu nekretnina.
Najveći dio zemljišnih parcela u zoni stambene gradnje posjeduje firma Budva capital investment Doo, iz Budve, čiji je osnivač, prema podacima Centralnog registra Privrednog suda, misteriozna holandska kompanija ROTHBURY Comunication International BV. Ovlašćeni zastupnik Holanđana u Crnoj Gori je Radomir-Raka Marić, domaćoj javnosti poznat kao dugogodišnji menadžer grupe Bijelo dugme i organizator koncerta grupe Rolingstons na plaži Jaz.

Pored Marića, ovlašćeno lice je i izvjesni Svetozar Janevski iz Skoplja, koji je ujedno i izvršni direktor firme.
Budva Capital Investment raspolaže sa oko 22.000 kvadrata na lokalitetu iznad plaže. Zemlja je, po podacima iz Registra, od privatnih lica kupljena kreditima ljubljanske Faktor banke, koja ima fiduciju na 21 hiljadu kvadrata, s rokom dospjeća 5. februara ove godine.
Dio parcele, oko 10.166 kvadratnih metara pripada firmi Dejasa projekts Doo iz Podgorice, koja se ne može pronaći ni na datoj adresi ni u Registru Privrednog suda, dok ostatak pripada starosjediocima.

MANEKENI: Novo naselje u Kamenovu, izgledom i gabaritima podsjeća na čudovišnu gusjenicu, koja se prijeteći protegla iznad male plaže a nosi poetičan naziv Harmony Condominiums Montenegro. Ime je dato po liku iz legende o Kadmu i Harmoniji, osnivačima antičke Budve, mada se ni na koji način Stari grad Budva i ovo blokovsko naselje nasilno nakalemljeno u mediteranski ambijent ne mogu dovesti u neku vezu.
Ova Harmonija „u njedrima netaknute prirode” ukupne izgrađene površine od 55.000 kvadrata, oličenje je vrhunske agresije u prostoru.
Iza njene gradnje stoje neimenovani moćnici, koji iz svojih kabineta i s visokih državnih pozicija isturaju takozvane „manekene” da u njihovo ime osnivaju građevinske firme i betoniraju priobalni prostor.
Stambeno naselje u Kamenovu po ko zna koji put svjedoči o načinu kojim lokalna administracija Budve upravlja prirodnim resursima na najpoznatijoj rivijeri.
Ovdje se ne planira unaprijed, ne postoji vizija budućeg razvoja Opštine, nego se na desetine urbanističkih planova donosi kako bi se zadovoljile želje građevinskog kartela.
Iako je DUP Kamenovo-Vrijesno tek u fazi izrade, kompanija Rake Marića uveliko prodaje stanove. Projekti više desetina zgrada zajedno s enterijerom i saobraćajnicama, nadvožnjakom, rampama, podzemnim tunelima i žičarama, kojima se devastira selo odavno su dovršeni.
Prodaja Harmonije obavlja se neposredno i on-line, a planovi tek treba da se nađu pred odbornicima novog saziva SO Budva nakon izbora 29. marta.
Očigledno je da vlasnici nemaju ni trunke bojazni da njihova Harmonija iznad mora neće dobiti zeleno svijetlo u lokalnom parlamentu.

raka_maric3LIFTOVIMA I TUNELIMA NA PLAŽU: Graditelji stanova u Kamenovu koriste staru legendu u nastojanju da privuku potencijalne kupce i uvjere ih da je kupovina stana u kondominijumu u selu Vrijesno prilika da ostvare svoj životni san.
Kondominijum je oblik savremenog stanovanja s individualnom i zajedničkom svojinom nad stanom i ostalim pratećim objektima naselja.
Na internet adresi www.harmony-crnagora.com može se vidjeti kompletna ponuda, sa spoljašnjim i unutrašnjim izgledom naselja uz nadahnute i patetične tekstove o prirodnim ljepotama kraja, legendama, istoriji, harmoniji življenja u skladu s prirodom….
Sudeći po brošuri, stanovi su namijenjeni ruskom tržištu čijoj se klijenteli Marić sa suvlasnicima obraća sloganom: Ima nešto što nas spaja.
Uz priču o neraskidivim vezama između ruskog i crnogorskog naroda, kupca se uvjerava da su svi članovi dinastije Petrović tokom svoje vladavine bili upućeni na Rusiju o čemu svjedoči i testament kralja Nikole „u kojem su bitni postulati vere u Boga i u Rusiju”!?
„Otvori oči i sanjaj”, sugerira božanstvene vidike, luksuz i visoki komfor stanova u Harmoniji.
Promoviše se kao „pametno ekološko naselje”, smješteno „na pola puta od mora do neba”, „tako visoko a tako blizu” mora i plaže u podnožju, do koje se stiže jednim od staklenih liftova ili podzemnih tunela!
I saobraćaj ima pametno eko rješenje, jer će po novim putevima kojim je izbrazdano selo jezditi električni minibusi i automobili!
Što je, valjda, u skladu s planovima višeg reda, koji su prepuni smjernica o zaštiti primorskih sela i autentične paštrovske i mediteranske arhitekture…
Ovi nizovi istovjetnih višespratnih blokova podsjećaju na studentsko naselje ili neko olimpijsko selo palo iz svemira, koje s okruženjem nema ničeg zajedničkog.
Stanovi su svrstani u pet cjelina koji nose pretenciozna imena, Majestic Harmony condominiums, odnosno,veličanstveni blok, zatim krunski, kraljevski, carski, palas…
Najveća raskoš nudi se u royal zdanju sa 18 stanova na krovu naselja, veličine od 180 pa do 500 kvadrata. Kraljevski je i pristup stanovima, zasebnim panoramskim liftom iz kojeg puca pogled na nepreglednu morsku pučinu.

RAT OKO PLAŽA: Mažestik kondominijum raspolaže sa 228 stanova od 45-120 kvadratnih metara, uz mogućnost vertikalnog povezivanja spratova. Posjeduje sopstveni lift za osam osoba. Onaj Krunski sadrži 132 stana „podređena suncu”, površine od 75-125 kvadrata, sa zasebnim liftom takođe. Harmonija očigledno ne zna za krizu!
Ono što nedostaje projektu „harmonije prirode, mira i blagostanja” svakako su plaže. Gdje će se te kraljevske veličine kupati i sunčati?
Elitni turizam, luksuz i ekskluzivna turistička ponuda na moru ne idu s prebukiranim kupalištima.
Pješčana plaža Kamenovo duga je 300 metara. Izgradnjom Harmonije u zaleđu i budućeg hotelskog kompleksa na mjestu nekadašnjeg kosovskog odmarališta, uz postojeće naselje, pritisak za mjesto na pijesku biće neizdrživ.
Na vidiku su novi nesporazumi, pravi mali ratovi za mjesto pod suncem. Ako propisi kažu da jednom gostu pripada od šest-osam kvadrata pijeska, da hotel s više zvjezdica mora obezbijediti 10, plaža Kamenovo koja ne može da primi ni hiljadu kupača, daleko je ispod standarda za odmor elite.
Možda će inventivni graditeljski lobi početi da gradi plaže na više spratova. Ili će uvesti sisteme ograničenog sunčanja i kupanja, poput onog poznatog par-nepar dani, jer za sve stanovnike sela, Harmonije i hotela, mjesta definitivno nema.

SJEČA MASLINA: Na predloženi DUP stigle su primjedbe lokalne NVO Urbana zajednica, priprema se peticija stanovnika naselja Kamenovo-Divanovići, čije će se kuće stare više od pola vijeka, naći ispod novog nadvožnjaka.
Pored primjedbi da se ne zna na osnovu kojeg su plana višeg reda korišćeni podaci o zahvatu, namjeni površina i gustini naseljenosti DUP-a Kamenovo-Vrijesno, kada se zna da je PPO u fazi usvajanja a postojeći GUP van upotrebe, iz Urbane zajednice između ostalog upozoravaju da je „zona predviđenih stanova locirana u zoni Morskog dobra, što je protivno Barselonskoj konvenciji koju je potpisala Vlada a implementirana je u Prostornom planu Crne Gore.”
Predlogom rješenja drugog dijela DUP-a Pržno-Kamenovo, koji se odnosi na prostor seoskog naselja Podličak, smještenog iznad hotela Maestral legalizuje se veliki broj bespravno podignutih objekata u zaleđu Pržna i predviđa gradnja kojom se ugrožava opstanak preostalog maslinarskog fonda u selima Divanovići i Podličak.
Na predloge navedenih DUP-ova reagovalo je Udruženje maslinara Maslinada iz Budve. Visok stepen urbanizacije, gustina objekata i saobraćajnica u maslinjacima prijete njihovom opstanku. Planiranim konceptom izgradnje izmijenio bi se trajno krakter pejzaža i njegovih vizura…
Ukazujući na značaj i istorijat maslinarstva u Paštrovićima iz Udruženju ukazuju da je „posljednji čas da država shvati ozbiljnost problema zaštite prostora”.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

1 sedmica

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo