Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Daleko je pravda

Objavljeno prije

na

Za pljačku oko trista hi ljada eura u Vrhovnom sudu, okrivljeni su samo niži službenici. Kako je utvrđeno, niko od njih nije imao radni raspored, a nadležni finansijski vještak stanje u tom sudu uporedio je sa zemljoradničkom zadru gom. Svi optuženi složili su se oko jednog – da je usmene naloge za brojne nelegalne isplate davao njihov bivši šef – RatkoVukotić, koji je ujedno bio i finansijski nalogodavac u krovnoj pra vosudnoj instituciji. Vukotić se u sudnici pojavio samo u svojstvu svjedoka i održao moralnu bukvicu bivšim službenicima i „državnim neprijateljima“, koji pišu o pozadini krađe. Vjeruje se da je iz suda nestao milionski iznos, ali su, na nečiju sreću, nestali i sudski djelovodnici, neophodni za procjenu štete, koji su bili arhivirani u Vukotićevom kabinetu.

Osim Ratka Vukotića, tužilaštvo je procijenilo da nema smisla podizati optužnicu ni protiv Blaža Jovanića, koji je imao šifru za verifikaciju na loga za isplatu sve do kraja sporne 2006, iako je ra­nije s mjesta se kretara Vrhovnog suda prešao na sudijsku funkciju u podgorički Osnovni sud. Činjenica da po zakonu tu šifru može imati samo ovlašćeni službenik Vrhovnog suda, pa ni svjedočenje optužene Dijane Vulević da je Jovanić uzimao nelegalne pozajmice iz državne kase i da je učio kako da falsifikuje njegov potpis de ponovan u državnom trezoru – nije nasjekiralo tužilaštvo. Za sada su bezbjedni i or ganizatori i inspiratori ratnih zločina tokom devedesetih. Na meti tužilaštva, koje je više od decenije čekalo da nešto preduzme, našle su se samo sitne ribe i izvršioci. Ista je priča – i u slučajevi ma deportacije bosanskih izbjeglica, etničkog čišćenja Bukovice, ubistva albanskih civila u Kaluđerskom lazu i vojnog logora Morinj. Šefove izvršioca iz vrha tadašnje i današnje vlasti zovu samo kao svjedoke. Nijedno od suđenja za ove ratne zločine još nije počelo. Novosti nema ni o ubi stvu Duška Jovanovi ća, koji je likvidiran na pragu svoje redakcije prije više od četiri godine. Po nalogu Apelacionog suda otpočelo je novo suđenje Dami ru Mandiću,

daleko_2

koji se jedini tereti za Jovanovićevo ubistvo, iako se ni u optužnici ne spori da je u tom zločinu učestvovalo više osoba. Policija je još u inicijalnoj fazi istra ge za to ubistvo jav no prozvala Armina Mušu Osmanagića i Vuka Vulevića, ali te optužbe nikada nijesu konkretizo vane. Ispostavilo se organima, nekim čudom, trebalo pune četiri godi ne da u Visbeden upute DNK uzor ke neformalno osumnjičenih, kako bi se upo redili s tragovima nađenim u golfu 3 iz koga je, tvrdi se u optužnici, pucano. Rezultati su stigli u Podgoricu, ali još nije objavljeno da li u njima ima osno va za proširivanje optužnice. Problema je bilo i u procesu koji se vodi protiv grupe optužene za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, ubijenog u avgustu 2005, na pragu svoje porodične kuće. Nekada glavni adut tužilaštva Zoran Vlaović, za koga prvooptuženi Saša Boreta tvrdi da je instruirani svjedok, raskinuo je saradnju s policijom i tužilaštvom. Bivši spuški zatvorenik, koji tvrdi da se iza rešetaka približio Boreti, koji mu je navodno prepričao sve ilegalne aktivnosti grupe i način organizovanja osvanuo je u podgo ričkim Vijestima s tvrdnjom da mu je na njegov zahtjev ukinut status za štićenog svjedo ka. Time je dodat no uzdrman kre dibilitet svjedoka kojeg je tužilaš tvo navodilo kao ključnog u ovom procesu. Advokati optuženih su i ra­nije u više navrata tvrdili da mu se ne može vjerovati jer je osoba koja je više puta osuđi vana – za silova nje, prevaru pa i pokušaj ubistva. I optuženi su na suđenju ustvrdili da je Vlaović u zatvoru bio po znat kao douš nik i da nikom prisebnom nije padalo na pamet da mu povjerava detalje iz svoje prošlosti. Vlaović se danas nalazi na nepoznatoj adresi. Neki su sud ski procesi, za koje je država bila posebno zainteresovana, ipak okončani. Vijeće Višeg suda u Podgorici na čelu s predsjednikom Ivicom Stankovićem, osudilo je na 51 godinu zatvora 17 Albanaca optuženih za ,,pripremanje terorističkih akcija i udruživanje sa ciljem djelovanja protiv ustavnog poretka”. Slučaj Orlov let od početka je bio pod sjenkom optužbi da su izjave u sudu i policiji iznuđene uz brutalno mučenje optuženih. Pošto je među njima bilo i američkih državljana albanskog porijekla, čitav slučaj bio je pod budnom pažnjom američke administracije. Zbog sumnji da je bilo torture, proces su pratile i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Iako je policija u početku deman tovala da je bilo brutalnosti, pet spe cijalaca osuđeno je na po tri mjeseca zatvora zbog preko­račenja ovlašćenja. Sud je utvrdio da su specijalci mučili i zlostavljali starca Pjetra Siništaja, oca dvojice optuže nih – da su ga gazili cokulama i udarali kundakom. Samo nekoliko dana nakon izricanja presude specijalcima u slučaju Orlov let Podgoričanin Alek sandar Pejanović, čiju su predaju policiji propratili blicevi i televizijske kamere, izašao je iz dvod nevnog pritvora izobličen, s povredama koje nije imao pri prijemu. Policija je danima tragala za problematičnim Pejanovićem zbog sumnje da je na mi tingu protiv odluke Vlade o priznanju nezavisnosti Kosova počinio krivična djela – nasilničko ponašanje i napad na službeno lice. I kamere su zabilježile kako Pejanović ruši zaštitnu ogradu i juriša na policijski kordon. Osveta ga je stigla u podrumu CB-a. Policija je kategorična da Pejanovića niko nije ni takao – ili se spotakao o koru banane ili se samopovrjeđivao! Godinu su obilježile i nove pri vredne afere. Protiv jedanaest sadaš njih i bivših radnika kompanije Luka Bar, na čelu sa bivšim direktorom

daleko_3

Miodragom Gvozdenovićem, poli cija je podnijela krivične prijave zbog sumnje da su oštetili firmu za više od milion eura. Policijska akcija uslijedila je nakon punih godinu dana – koliko je prošlo od kada je član borda direktora Luke Bar i poslanik SDP-a Miodrag Iličković podnio tužilaštvu krivičnu prijavu s dokumentacijom o neregularnostima u radu te kompanije. Uz ime bivšeg izvršnog direktora Luke Bar Miodraga Gvozdenovića vezuje se još jedna afera. Prošle su pune dvije godine dok je tu žilaštvo u Baru, prije nekoliko mjeseci, protiv njega podiglo optužnicu. Tom optužnicom Gvozdenović se tereti da je sklapanjem ugovora s povlašćenim crnogorskim i stra nim firmama svojoj kompaniji nanio štetu od oko milion eura. U startu se tvrdilo da je Gvozdenović firmu oštetio za više od pet miliona eura, ali tokom istrage ta je suma umanjena čak pet puta. Poslije otvaranja istrage protiv Gvozdenovića, zatražano je i prošire nje istrage protiv sadašnjeg izvršnog direktora Luke Bar Sloba Pajovića, koga je kao poslanika DPS-a štitio imunitet. Nakon istrage postupak protiv navodnih Gvozdenovićevih kompanjona je obustavljen. Kao i protiv mnogih drugih ljudi na koje vlast i dalje računa. Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo