Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET ZIMSKOJ TURISTIČKOJ SEZONI: Neizvjesnost i nada

Objavljeno prije

na

Epidemiološka situacija ograničava očekivanja turističkih poslenika na sjeveru. Ipak, za turističku zimu pripremaju se, kako tvrde, kao i svake godine. Prethodna zima bez snijega i slaba posjeta minulih mjeseci, zatvorili su neke objekte i njihovo ponovno  otvaranje je neizvjesno. Ostali su fokusirani na domaće goste i online promociju

 

Oni koji žive od turizma u Žabljaku i Kolašinu, poslije ogromnih gubitaka tokom minule turističke sezone, ne znaju šta mogu očekivati od zime.  Pripremaju se, ipak, kao da je sve normalno.

„Kako i tokom ljetnje sezone, fokusirani smo na domaće goste. Prema najavama, sve ovo sa korona virusom će potrajati. Turistička privreda je u neizvjesnosti. Svi sajmovi su otkazani. Orijentisani smo na online i marketinške kampanje preko raznih platformi“, kaže direktorica Turističke organizacije na (TO)  Žabljaku Vanja Krgović Šarović.

Ona objašnjava da sada „malo šta zavisi od TO i da je urađeno sve što se moglo“. Zaduženi za turističku promociju na Žabljaku uspjeli su da organizuju i nekoliko studijskih posjeta novinara sa emitivnih tržišta.

I vlasnik hotela Soa u Žabljaku Matija Mićović podsjeća da se u tom objektu tokom ljetnje sezone ove godine, struktura gostiju promijenila. Većina su bili domaći.  Oko 95 odsto turista u „normalnim“  uslovima činili su strani turisti. „Uz određena prilagođavanja i dobru pripremu, ukoliko bude snijega, mislim da treba biti optimista. U ovom poslu drugačije ne može. Očekivanja treba prilagoditi aktuelnoj situaciji. Ni rekordnoj posjeti, ni onoj na nivou nekih prethodnih godina,  ne možemo se nadati, ali ne treba  posustajati“ – kaže  sagovornik Monitora.

Cijela godina je, napominje direktor kolašinske TO  Aleksandar Vlahović, bila izuzetno teška za turističke privrednike u tom gradu. Zima je bila neuspješna, a tokom ljeta promet desetkovan zbog epidemiološke situacije.

Na primjer, u junu, julu i avgustu 2019. godine u Kolašinu je zabilježeno 18.500 dolazaka turista, koji su ostvarili nešto više od 35.000 noćenja. U istom periodu ove godine broj dolazaka je svega 3.200, sa oko 8.500  noćenja.

„Nakon neuspješne zimske turističke sezone, prvenstveno zbog nezapamćenog nedostatka snijega, uslijedila je epidemija korona virusa. To je  desetkovalo turistički promet i učinilo da se otkažu skoro sve rezervacije,  koje su obećavale rekordnu ljetnju sezonu. Svakako se razmišlja o pripremi zimske turističke sezone,  ali u ovom trenutku je vrlo teško preduzeti određene aktivnosti zbog ukupne situacija sa korona virusom“  objašnjava Vlahović.

On  podsjeća da će uspješnost turističke zime zavisiti od mnogo faktora: količne snijega, epidemiološke situacije u Kolašinu i uopšte u Crnoj Gori, ali i u zemljama regiona odakle dolazi najveći broj gostiju tokom zimske sezone.

„Pokušaćemo da što bolje predstavimo zimsku ponudu našeg grada. Planirane su promocije u Podgorici i pojedinim primorskim gradovima. U saradnji sa NTO, siguran sam da ćemo naći najbolji način za promociju zimske sezone u zemljama regiona“ – nada se Vlahović.

Prema podacima iz TO, popunjenost smještajnih kapaciteta tokom ljetnje sezone je bila svega 25 odsto u odnosu na prošlu godinu. Cijene su bile značajno niže. Sve to je uslovilo značajne gubitke turističke privrede. Nijesu samo loše prošli, podsjeća on, izdavaoci smještaja, već i turističke agencije, restorani, kafići…

„Pojedini objekti, poput hotela Four Points by Sheraton, koji su od izuzetnog značaja za ukupni turistički promet u gradu, čak nijesu ljetos ni otvarani.  Neizvjesno je njihovo otvaranje za predstojeću zimsku“, kaže Vlahović.

Drastično smanjen broj gostiju uticao je i na prihode TO, koja bi trebalo da promoviše kolašinsku turističku privredu. Ta organizacija se najvećim dijelom finansira iz prihoda prikupljenih od boravišne takse i članskog doprinosa.

„Tu su i neke dodatne otežavajuće okolnosti poput presude iz radnih sporova iz perioda 2016/2018. godine, prema  kojoj smo u obavezi da platimo više od  25.000 eura na ime zaostalih bruto zarada. To otežava ionako tešku situaciju. Kancelarija lokalne TO i dalje se nalazi u objektu koji je neuslovan za rad i ne ispunjava osnovne standarde. Nravno i to otežava svakodnevno sprovođenje aktivnosti a i definitivno nije reprezent turističkog mjesta kao što je Kolašin“ – kaže Vlahović.

U skoro svim objektima u tom gradu u toku su intenzivne pripreme za prvi snijeg i prve goste. Na ski centrima Kolašin 1600 i Kolašin 1450  pripremaju se kao i u godinama bez korona virusa. Do kraja novembra, tvrde, sve će biti spremno za posjetioce, a ovih dana remontuju se žičare, uređuju staze i priprema mobilijar.

I kod kolašinskih izdavaoca smještaja optimizam, kojim tradicionalno dočekuju svaku turističku zimu. Mnogi su u izuzetno teškoj situaciji, a  poslovni bilans nekolicine „izvukao“ je topliji dio ljeta.

„Nadamo se o da će, kada je riječ o epidemiološkoj situaciji, u decembru biti bolje stanje. Kako što je poznato, turističko ljeto bilo je sa dominantno domaćim turistima i minimalizovanim cijenama. Dok su trajale vrućine, nešto se i dešavalo, poslije toga slabije“,  kažu u kolašinskim apartmanima Tango.

Izdavaoci smještaja svjesni su da će morati da nauče da žive sa virusom i da mu se prilagiđavaju. Računaju da će poklonici aktivnog turizma sve češće birati crnogorske planine.

„Moraćemo da nuačimo da koronu prihvatimo kao limitirajući faktor, ali i da se u takvoj situaciji snađemo i prilagodimo. Odustajanje nema, mnogi sugrađani su u smještajne kapacitete uložili mnogo novca i rada.  Pripremamo se kao i svake godine, jer je to poslovna odgovornost. Optimista sam, ali je jasno da mnogo toga neće zavisiti od nas. U ovakvoj situaciji do hotelijera i vlasnika pansiona ja da učine sve kako bi goste spremno dočekali i ponudili im kvalitet. Ostalo će biti kako mora“ – kaže Radomir Minić iz kolašinskih pansiona Gorska.

Valjda se zimus neće udružiti korona i nedostatak snijega.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo