Povežite se sa nama

Izdvojeno

28 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI: Vrijeme nije donijelo kajanje

Objavljeno prije

na

Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode

 

U Memorijalnom centru u Potočarima u utorak 11. jula održana je komemoracija povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici koji su tokom jula 1995. godine počinile srpske snage nad bošnjačkim stanovništvom u ,,zaštićenoj zoni”, pod kontrolom Ujedinjenih nacija.

Obavljen je ukop 30 žrtava genocida. Najmlađa şahranjena  žrtva, Elvir Salčinović  je imao 15 godina kada je ubijen. Osim njega, ove godine su ukopani posmrtni ostaci još tri maloljetnika. Semir Đozić je u momentu smrti imao 17 godina, a ukopani su i šesnaestogodišnji dječaci Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Najstarija žrtva je Nezir Muminović, koji je u ubijen u 65- oj  godini..

,,Mlađeg sina i muža su mi našli u masovnoj grobnici u Pilici, a sina starijeg, što je imao 25 godina kasnije, samo dio ruke i nešto prsnih kostiju”, priča za Oslobođenje Muška Omerović, jedna od srebreničkih majki. Želja joj je da sve majke pronađu svoju djecu: ,,Sestra mi je jednog jedinog sina izgubila. Ja sam još izgubila majku, brata, bratića, sestrića… Da se istina zna i da se kazuje mladima”.

Komemoraciji su pored porodica žrtava, prisustvovale brojne delegacije iz BiH, regiona, Evrope. Niko od  zvaničnika Republike Srpske, kao ni prethodnih godina, nije prisustvovao komemoraciji u Potočarima.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je na obilježavanju 28. godišnjice genocida u Srebrenici poručio kako  genocid nikada ne smije da bude negiran, i da je vrijeme da svi prihvate istinu. ,,Važno je da u ovim i dalje turbulentnim vremenima šaljemo poruku mira, poruku solidarnosti sa svim žrtvama i da šaljemo poruku nezaborava. Mi ćemo nastaviti svake godine da budemo ovdje i na taj način, makar simobilički, ukažemo tu potrebu ponavljanja da genocid nikada ne smije da bude negiran i da istina oslobađa”, kazao je Abazović.

U Federaciji BiH 11. jul je Dan žalosti, ali ne i na teritoriji cijele BiH. Srpski ministri u Savjetu ministara BiH suprotstavili su se donošenju te odluke.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je sahranjeno više od 6.750 žrtava koje je ubila Vojska Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića. Još se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Zbog zločina koji su pratili pad Srebrenice 11. jula 1995, do sada je osuđeno 47 ljudi na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne. Zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Hagu su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Prema podacima vlasti  Bosne i Hercegovine i međunarodnih sudova i organizacija, u Srebrenici je ubijeno više od osam hiljada ljudi, većinom muškaraca i dječaka,

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit u Potočarima je izjavio da će početi da radi na pronalaženju pravnih rješenja kako bi svi koji negiraju genocid u Srebrenici bili krivično gonjeni. Šmitov prethodnik, Valentin Incko, donio je 2021. godine Zakon o zabrani negiranja genocida, ali iz Tužilaštva BiH nije pokrenut nijedan predmet protiv osoba koje javno negiraju genocid u Srebrenici i veličaju osobe presuđene za ratne zločine.

Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucije kojima se osuđuje genocid u Srebrenici usvojene su u skupštinama Hrvatske 2009. Sjeverne Makedonije i Srbije (u kojoj se ne pominje termin genocid) – 2010, Crne Gore i Kosova 2021. No i pored toga, svako malo, posebno u Srbiji i Crnoj Gori dolazi do relativizacije i negiranja genocida.

Komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope Dunja Mijatović saopštila je da je krajnje vrijeme da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. ,,Da je u Srebrenici počinjen genocid nije stvar mišljenja, to je istorijska činjenica, pravno utvrđena od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju i neće da znaju za genocid, a neki ga čak i poriču. Ovo je uvreda za žrtve i ozbiljna prijetnja pravdi i miru u regionu”, navela je Mijatović u video poruci povodom 28. godišnjice srebreničkog genocida.

Ona je navela da je genocid u Srebrenici mračno poglavlje u zajedničkoj istoriji Evrope.

Da Crna Gora treba da uspostavi Dan sjećanja na na žrtve genocida u Srebrenici, istakli su iz Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.

Iz tih nevladinih organizacija podsjetili su da nije usvojen apel koji su uputili prošle godine Skupštini i Vladi da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to i predviđeno članom 5 Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je 2021. godine usvojila Skupština Crne Gore.

HRA, CGO i ANIMA podsjećaju i na riječi sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Fuad Riada, nakon potvrđivanja optužnice za Srebrenicu protiv Mladića i Karadžića: ,, Ovo su zaista prizori iz pakla, zapisani na najmračnijim stranicama ljudske istorije”.

Kao pozitivne iskorake iz ovih NVO navode usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida. Upozoravaju da je neophodno da njegujemo kulturu sjećanja na žrtve, pogotovo u društvu čiji obrazovni sistem još nije prepoznao niti adekvatno obradio ni ovaj ni druge ratne zločine iz savremene istorije, što produkuje ozbiljne i negativne posljedice.

A kad nema valjanog obrazovanja, niti gajenja kulture sjećanja, dešava se da navijači Sutjeske ispred stadiona u Podgorici skandiraju Nož, žica, Podgorica. To ima veze sa time što gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević na TV tvrdi  da nije bilo genocida u Srebrnici, pa ga Viši sud u Podgorici početkom ove godine oslobodi sumnje da je negiranjem genocida izazvao nacionalnu i vjersku mržnju.

Žrtve i njihove porodice i ove godine su omalovažavane. Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode. Upriličen je koncert kao dio manifestacije Petrovdanski dani Srebrenice, koja se organizuje u znak sjećanja na stradanje Srba na Petrovdan 1992. u selima oko Srebrnice i Bratunca.

,,Nekada insan kada pomisli da nema dalje, onda vidite da samo nekoliko sati nakon ukupa moramo slušati muziku koja poziva na mržnju, na nove genocide, pokolje. To se dešava u dvorištu Pravoslavne crkve, u organizacije Pravoslavne crkve. Želim da pozovem Srpsku pravoslavnu crkvu da nam ona kaže šta je to bilo”, kazao je imam džamije u Srebrenici Damir Peštalić.

Jedna od majki Srebrenice Kada Hotić za Oslobođenje je tokom komemoracije u Potočarima izjavila: ,,Nikome ne bih poželjela da živi s tugom, radi s njom, spava s njom sve ove godine. U svakom slučaju, poražavajuće je da zlo nije spriječeno, da se zloće nisu pokajale za svoja nedjela. Zloćama nije svijest i savjest proradila da budu bar toliko ljudi i kažu: ovdje su grobnice. Bar toliko da doživimo od njih, ali se još nijesu osvijestili”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo