Povežite se sa nama

Izdvojeno

28 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI: Vrijeme nije donijelo kajanje

Objavljeno prije

na

Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode

 

U Memorijalnom centru u Potočarima u utorak 11. jula održana je komemoracija povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici koji su tokom jula 1995. godine počinile srpske snage nad bošnjačkim stanovništvom u ,,zaštićenoj zoni”, pod kontrolom Ujedinjenih nacija.

Obavljen je ukop 30 žrtava genocida. Najmlađa şahranjena  žrtva, Elvir Salčinović  je imao 15 godina kada je ubijen. Osim njega, ove godine su ukopani posmrtni ostaci još tri maloljetnika. Semir Đozić je u momentu smrti imao 17 godina, a ukopani su i šesnaestogodišnji dječaci Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Najstarija žrtva je Nezir Muminović, koji je u ubijen u 65- oj  godini..

,,Mlađeg sina i muža su mi našli u masovnoj grobnici u Pilici, a sina starijeg, što je imao 25 godina kasnije, samo dio ruke i nešto prsnih kostiju”, priča za Oslobođenje Muška Omerović, jedna od srebreničkih majki. Želja joj je da sve majke pronađu svoju djecu: ,,Sestra mi je jednog jedinog sina izgubila. Ja sam još izgubila majku, brata, bratića, sestrića… Da se istina zna i da se kazuje mladima”.

Komemoraciji su pored porodica žrtava, prisustvovale brojne delegacije iz BiH, regiona, Evrope. Niko od  zvaničnika Republike Srpske, kao ni prethodnih godina, nije prisustvovao komemoraciji u Potočarima.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je na obilježavanju 28. godišnjice genocida u Srebrenici poručio kako  genocid nikada ne smije da bude negiran, i da je vrijeme da svi prihvate istinu. ,,Važno je da u ovim i dalje turbulentnim vremenima šaljemo poruku mira, poruku solidarnosti sa svim žrtvama i da šaljemo poruku nezaborava. Mi ćemo nastaviti svake godine da budemo ovdje i na taj način, makar simobilički, ukažemo tu potrebu ponavljanja da genocid nikada ne smije da bude negiran i da istina oslobađa”, kazao je Abazović.

U Federaciji BiH 11. jul je Dan žalosti, ali ne i na teritoriji cijele BiH. Srpski ministri u Savjetu ministara BiH suprotstavili su se donošenju te odluke.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je sahranjeno više od 6.750 žrtava koje je ubila Vojska Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića. Još se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Zbog zločina koji su pratili pad Srebrenice 11. jula 1995, do sada je osuđeno 47 ljudi na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne. Zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Hagu su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Prema podacima vlasti  Bosne i Hercegovine i međunarodnih sudova i organizacija, u Srebrenici je ubijeno više od osam hiljada ljudi, većinom muškaraca i dječaka,

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit u Potočarima je izjavio da će početi da radi na pronalaženju pravnih rješenja kako bi svi koji negiraju genocid u Srebrenici bili krivično gonjeni. Šmitov prethodnik, Valentin Incko, donio je 2021. godine Zakon o zabrani negiranja genocida, ali iz Tužilaštva BiH nije pokrenut nijedan predmet protiv osoba koje javno negiraju genocid u Srebrenici i veličaju osobe presuđene za ratne zločine.

Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucije kojima se osuđuje genocid u Srebrenici usvojene su u skupštinama Hrvatske 2009. Sjeverne Makedonije i Srbije (u kojoj se ne pominje termin genocid) – 2010, Crne Gore i Kosova 2021. No i pored toga, svako malo, posebno u Srbiji i Crnoj Gori dolazi do relativizacije i negiranja genocida.

Komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope Dunja Mijatović saopštila je da je krajnje vrijeme da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. ,,Da je u Srebrenici počinjen genocid nije stvar mišljenja, to je istorijska činjenica, pravno utvrđena od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju i neće da znaju za genocid, a neki ga čak i poriču. Ovo je uvreda za žrtve i ozbiljna prijetnja pravdi i miru u regionu”, navela je Mijatović u video poruci povodom 28. godišnjice srebreničkog genocida.

Ona je navela da je genocid u Srebrenici mračno poglavlje u zajedničkoj istoriji Evrope.

Da Crna Gora treba da uspostavi Dan sjećanja na na žrtve genocida u Srebrenici, istakli su iz Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.

Iz tih nevladinih organizacija podsjetili su da nije usvojen apel koji su uputili prošle godine Skupštini i Vladi da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to i predviđeno članom 5 Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je 2021. godine usvojila Skupština Crne Gore.

HRA, CGO i ANIMA podsjećaju i na riječi sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Fuad Riada, nakon potvrđivanja optužnice za Srebrenicu protiv Mladića i Karadžića: ,, Ovo su zaista prizori iz pakla, zapisani na najmračnijim stranicama ljudske istorije”.

Kao pozitivne iskorake iz ovih NVO navode usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida. Upozoravaju da je neophodno da njegujemo kulturu sjećanja na žrtve, pogotovo u društvu čiji obrazovni sistem još nije prepoznao niti adekvatno obradio ni ovaj ni druge ratne zločine iz savremene istorije, što produkuje ozbiljne i negativne posljedice.

A kad nema valjanog obrazovanja, niti gajenja kulture sjećanja, dešava se da navijači Sutjeske ispred stadiona u Podgorici skandiraju Nož, žica, Podgorica. To ima veze sa time što gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević na TV tvrdi  da nije bilo genocida u Srebrnici, pa ga Viši sud u Podgorici početkom ove godine oslobodi sumnje da je negiranjem genocida izazvao nacionalnu i vjersku mržnju.

Žrtve i njihove porodice i ove godine su omalovažavane. Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode. Upriličen je koncert kao dio manifestacije Petrovdanski dani Srebrenice, koja se organizuje u znak sjećanja na stradanje Srba na Petrovdan 1992. u selima oko Srebrnice i Bratunca.

,,Nekada insan kada pomisli da nema dalje, onda vidite da samo nekoliko sati nakon ukupa moramo slušati muziku koja poziva na mržnju, na nove genocide, pokolje. To se dešava u dvorištu Pravoslavne crkve, u organizacije Pravoslavne crkve. Želim da pozovem Srpsku pravoslavnu crkvu da nam ona kaže šta je to bilo”, kazao je imam džamije u Srebrenici Damir Peštalić.

Jedna od majki Srebrenice Kada Hotić za Oslobođenje je tokom komemoracije u Potočarima izjavila: ,,Nikome ne bih poželjela da živi s tugom, radi s njom, spava s njom sve ove godine. U svakom slučaju, poražavajuće je da zlo nije spriječeno, da se zloće nisu pokajale za svoja nedjela. Zloćama nije svijest i savjest proradila da budu bar toliko ljudi i kažu: ovdje su grobnice. Bar toliko da doživimo od njih, ali se još nijesu osvijestili”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo