Povežite se sa nama

Izdvojeno

28 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI: Vrijeme nije donijelo kajanje

Objavljeno prije

na

Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode

 

U Memorijalnom centru u Potočarima u utorak 11. jula održana je komemoracija povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici koji su tokom jula 1995. godine počinile srpske snage nad bošnjačkim stanovništvom u ,,zaštićenoj zoni”, pod kontrolom Ujedinjenih nacija.

Obavljen je ukop 30 žrtava genocida. Najmlađa şahranjena  žrtva, Elvir Salčinović  je imao 15 godina kada je ubijen. Osim njega, ove godine su ukopani posmrtni ostaci još tri maloljetnika. Semir Đozić je u momentu smrti imao 17 godina, a ukopani su i šesnaestogodišnji dječaci Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Najstarija žrtva je Nezir Muminović, koji je u ubijen u 65- oj  godini..

,,Mlađeg sina i muža su mi našli u masovnoj grobnici u Pilici, a sina starijeg, što je imao 25 godina kasnije, samo dio ruke i nešto prsnih kostiju”, priča za Oslobođenje Muška Omerović, jedna od srebreničkih majki. Želja joj je da sve majke pronađu svoju djecu: ,,Sestra mi je jednog jedinog sina izgubila. Ja sam još izgubila majku, brata, bratića, sestrića… Da se istina zna i da se kazuje mladima”.

Komemoraciji su pored porodica žrtava, prisustvovale brojne delegacije iz BiH, regiona, Evrope. Niko od  zvaničnika Republike Srpske, kao ni prethodnih godina, nije prisustvovao komemoraciji u Potočarima.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je na obilježavanju 28. godišnjice genocida u Srebrenici poručio kako  genocid nikada ne smije da bude negiran, i da je vrijeme da svi prihvate istinu. ,,Važno je da u ovim i dalje turbulentnim vremenima šaljemo poruku mira, poruku solidarnosti sa svim žrtvama i da šaljemo poruku nezaborava. Mi ćemo nastaviti svake godine da budemo ovdje i na taj način, makar simobilički, ukažemo tu potrebu ponavljanja da genocid nikada ne smije da bude negiran i da istina oslobađa”, kazao je Abazović.

U Federaciji BiH 11. jul je Dan žalosti, ali ne i na teritoriji cijele BiH. Srpski ministri u Savjetu ministara BiH suprotstavili su se donošenju te odluke.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je sahranjeno više od 6.750 žrtava koje je ubila Vojska Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića. Još se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Zbog zločina koji su pratili pad Srebrenice 11. jula 1995, do sada je osuđeno 47 ljudi na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne. Zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Hagu su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Prema podacima vlasti  Bosne i Hercegovine i međunarodnih sudova i organizacija, u Srebrenici je ubijeno više od osam hiljada ljudi, većinom muškaraca i dječaka,

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit u Potočarima je izjavio da će početi da radi na pronalaženju pravnih rješenja kako bi svi koji negiraju genocid u Srebrenici bili krivično gonjeni. Šmitov prethodnik, Valentin Incko, donio je 2021. godine Zakon o zabrani negiranja genocida, ali iz Tužilaštva BiH nije pokrenut nijedan predmet protiv osoba koje javno negiraju genocid u Srebrenici i veličaju osobe presuđene za ratne zločine.

Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucije kojima se osuđuje genocid u Srebrenici usvojene su u skupštinama Hrvatske 2009. Sjeverne Makedonije i Srbije (u kojoj se ne pominje termin genocid) – 2010, Crne Gore i Kosova 2021. No i pored toga, svako malo, posebno u Srbiji i Crnoj Gori dolazi do relativizacije i negiranja genocida.

Komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope Dunja Mijatović saopštila je da je krajnje vrijeme da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. ,,Da je u Srebrenici počinjen genocid nije stvar mišljenja, to je istorijska činjenica, pravno utvrđena od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju i neće da znaju za genocid, a neki ga čak i poriču. Ovo je uvreda za žrtve i ozbiljna prijetnja pravdi i miru u regionu”, navela je Mijatović u video poruci povodom 28. godišnjice srebreničkog genocida.

Ona je navela da je genocid u Srebrenici mračno poglavlje u zajedničkoj istoriji Evrope.

Da Crna Gora treba da uspostavi Dan sjećanja na na žrtve genocida u Srebrenici, istakli su iz Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.

Iz tih nevladinih organizacija podsjetili su da nije usvojen apel koji su uputili prošle godine Skupštini i Vladi da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to i predviđeno članom 5 Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je 2021. godine usvojila Skupština Crne Gore.

HRA, CGO i ANIMA podsjećaju i na riječi sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Fuad Riada, nakon potvrđivanja optužnice za Srebrenicu protiv Mladića i Karadžića: ,, Ovo su zaista prizori iz pakla, zapisani na najmračnijim stranicama ljudske istorije”.

Kao pozitivne iskorake iz ovih NVO navode usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida. Upozoravaju da je neophodno da njegujemo kulturu sjećanja na žrtve, pogotovo u društvu čiji obrazovni sistem još nije prepoznao niti adekvatno obradio ni ovaj ni druge ratne zločine iz savremene istorije, što produkuje ozbiljne i negativne posljedice.

A kad nema valjanog obrazovanja, niti gajenja kulture sjećanja, dešava se da navijači Sutjeske ispred stadiona u Podgorici skandiraju Nož, žica, Podgorica. To ima veze sa time što gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević na TV tvrdi  da nije bilo genocida u Srebrnici, pa ga Viši sud u Podgorici početkom ove godine oslobodi sumnje da je negiranjem genocida izazvao nacionalnu i vjersku mržnju.

Žrtve i njihove porodice i ove godine su omalovažavane. Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode. Upriličen je koncert kao dio manifestacije Petrovdanski dani Srebrenice, koja se organizuje u znak sjećanja na stradanje Srba na Petrovdan 1992. u selima oko Srebrnice i Bratunca.

,,Nekada insan kada pomisli da nema dalje, onda vidite da samo nekoliko sati nakon ukupa moramo slušati muziku koja poziva na mržnju, na nove genocide, pokolje. To se dešava u dvorištu Pravoslavne crkve, u organizacije Pravoslavne crkve. Želim da pozovem Srpsku pravoslavnu crkvu da nam ona kaže šta je to bilo”, kazao je imam džamije u Srebrenici Damir Peštalić.

Jedna od majki Srebrenice Kada Hotić za Oslobođenje je tokom komemoracije u Potočarima izjavila: ,,Nikome ne bih poželjela da živi s tugom, radi s njom, spava s njom sve ove godine. U svakom slučaju, poražavajuće je da zlo nije spriječeno, da se zloće nisu pokajale za svoja nedjela. Zloćama nije svijest i savjest proradila da budu bar toliko ljudi i kažu: ovdje su grobnice. Bar toliko da doživimo od njih, ali se još nijesu osvijestili”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo