Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE I PETNJICA : I TRAFOSTANICE NA UDARU LOPOVA: Vožnja na mineralno ulje

Objavljeno prije

na

Do sada je registrovano šezdeset i devet  krađa ulja iz transformatora. Od toga, u četrdeset odsto slučajeva stradao je transformator. Na teritoriji opštine Berane provaljeno je stotine privatnih objekata i kuća, a počinioci nikad nisu pronađeni. Krade se sve: žičani kablovi, metalni elementi s dalekovodnih stubova, akumulatori, poklopci sa šahti, mlade sadnica s gradskih zelenih površina…

 

Kada su nedavno Gornja sela dva dana ostala bez struje, ispostavilo se da je kvar tragikomične prirode. Lopovi su ukrali mineralno ulje iz nekoliko trafostanica s kojih se napajaju ta sela. Mještani ovog puta nijesu imali koga da psuju, već su se  morali preisipitivati ko je to među njima spreman na takvo nedjelo.

“Možda i nijesu iz naših sela. Možda su lopovi došli odnekud. Do sada su obijane kuće i vikednice, ali da neko ostavi čitava sela bez struje zbog nešto ulja iz trafostanica, to je skandalozno i sramotno. Kakav smo to mi narod”, pita se jedan  stanovnik sela Lubnice.

On kaže da su najprije mislili da se radi o havariji zbog nevremana koje ispod Bjelasice nije nikakva rijetkost.

“Kada su došli električari i kada su nam kazali zašto nema struje, prosto nijesmo mogli da vjerujemo”, kaže ovaj mještanin.

Na području beranske opštine, samo u proteklih nekoliko dana iz sedam energetskih transformatora, takozvanih trafostanica, lopovi su ukrali mineralno ulje.

Ulje je ukradeno iz trafostanica Praćevac, Bastahe, Lubnice 1 i Jelovica 2, sa kojih se napajaju podbjelasička sela, Mašte 1 na drugom kraju beranske opštine, na području Police, zatim u prigradskom naselju Buče, i na posljetku, na trećem kraju opštine, u selu Bubanje prema Bijelom Polju.

Jedan od CEDIS-ovih šefova održavanja kaže da su električari uspjeli da blagovremenim dolivanjem ulja sačuvaju sve transformatore i stave ih u pogon, izuzev u Bubanjama, gdje je ugrađen rezervni transformator.

„S ovom posljednjom, do sada je ukupno bilo, vjerovali ili ne, čak šezdeset i devet  krađa ulja iz transformatora. Od toga, u četrdeset odsto slučajeva stradao je transformator“, kazao je taj službenik.

Iz CEDIS-a su ovim povodom saopštili da su svi slučajevi uredno prijavljeni Upravi policije, odnosno Centru bezbjednosti Berane i Odjeljenju bezbjednosti u Andrijevici, jer i na teritoriji te opštine lopovi napadaju trafostanice.

Oni su kazali da učestali slučajevi krađe elemenata s energetskih objekata prouzrokuju duže prekide u napajanju potrošača električnom energijom.

Ekipe CEDIS-a sprovode vanredne kontrole objekata i elektro mreže, ali konstantan nadzor, kako kažu, nad oko pet hiljadama trafostanica i preko dvadeset hiljada kilometara nadzemnih vodova, kao i nad hiljade metalnih stubova, nije moguć.

Za žičane kablove zna se za šta se sve mogu iskoristiti. Kao sajle, na primjer. Takođe i za metalne elemente s dalekovodnih stubova, od kojih se prave prikolice za automobile i druga vozila.

Kada se, pak, radi o mineralnom ulju, stvari postaju jasnije tek poslije informacije da se ono može koristiti kao pogonsko gorivo za stare dizelaše, traktore i motokultivatore.

“Zamislite sada da neko zbog desetak litara ulja, napravi štetu od više desetina hiljada eura. Jer, ako se na vrijeme ne otkrije o čemu se radi i nedostajuće ulje ne dolije, onda strada transformator, ili pregori čitava trafostanica”, objašnjava ovaj službenik.

Nedavno je na vanrednoj sjednici Skupštine opštine Berane, na kojoj je raspravljano o bezbjednosnoj situaciji, saopšten podatak da je na teritoriji ove opštine provaljeno stotine privatnih objekata i kuća.

“Nijesmo čuli da je iko ikada odgovarao ili da su pronađeni počinioci tolikog broja provala”, rečeno je na sjednici.

Da lopovi ne prezaju ni od čega i ni pred čime, bilo je jasno kada je iz dvije džamije u selima Kalica i Savin Bor na području petnjičke opštine ukradeno šezdeset ručno rađenih ćilima velike vrijednosti.

„Ćilimima su tradicionalno bili obloženi podovi, a mi se sada praktično molimo na golim pločicama. U mještane se uvukao strah zbog ovog događaja, a teško je  povjerovati da neko može da ukrade iz džamije“,  kaže jedan stanovnik Kalice.

On je kao svjedok pred tužilaštvom dao izjavu.

„Ćilimi su ukradeni tako jer se ključ džamije ostavlja iznad vrata. Lopov je  jednostavno ključem otvorio vrata, obavio što je obavio, i ključ vratio na svoje mjesto. Do sada nije bilo potrebe da se ključ krije i nosi. Sada se i seoski imam boji da sam naveče ode u džamiju“, kaže ovaj Kaličanin.

Policija je nedugo potom kod jedne osobe pronašla šest ćilima za koje se vidi da su ukradeni jer su  vučeni po zemlji i travi do mjesta gdje su čekala kola, ali ta je osoba tvrdila da ih je kupila. Svi ćilimi ipak su vraćeni džamiji.

Stanovnici bihorskih sela vjeruju da se radi o organizovanom kriminalu, jer su se, kako kažu, na nekim radio stanicama pojavljivali oglasi za otkup starih ćilima.

„Ćilimi se otkupljuju po bagatelnim cijenama. Ovi ukradeni procijenjeni su  na oko tri hiljade eura. Ali kada ti ćilimi stignu u Tursku, cijena im se mnogostruko uvećava“, objašnjavaju stanovnici bihorskih sela.

Podovi prostorija za molitvu u džamijama tradicionalno se oblažu ćilimima koje poklanjaju građani. Ima ih u svim vjerskim objektima, svih dimenzija i najljepše ručne  izrade. Ovo je, koliko je poznato, prva krađa iz džamija na sjeveru.

Za krađu ćilima još se i može odgovarati jer prelaze vrijednost od stotinu pedeset eura, ali za akumulatore za kola, teško. Policija više i ne registruje prijave, mada   skoro da nema noći da nekoliko automobila ujutru ne osvane bez akomulatora. Lopovi ih za male pare preprodaju nakupcima starog željeza, odnosno olova.

Spisak krađa koje su u posljednje vrijeme prijavljene policiji u Beranama, dugačak je. Lopovi  pored elektro elemenata i elektro kablova kradu i telefonske kablove, kazane za rakiju, oluke s kuća, table s natpisima.

“Mom rođaku u selu ukradeno je hiljadu i dvjesta litara rakije. I nije to jedini slučaj ni u mom selu, niti u okolini”, kazao je jedan stanovnik sela Skakavac. U tom selu, odmah pored magistralnog puta Berane – Bijelo Polje, skoro da nema kuće koja nije provaljena.

Zabilježene su i krađe oružja, kao i brojna obijanja unutrašnjosti automobila. Na meti provalnika našle su se i trgovinske radnje, ali i drugi objekti. U nekim selima nijesu pošteđene ni poljoprivredne mašine, kao što su traktori i kosačice.

Dok je policija obično nemoćna da nešto učini, postaje opasno kada građani uzmu stvar u svoje ruke. Još nije zaboravljen slučaj od prije nekoliko godina kada su stanovnici jednog beranskog naselja na smrt pretukli lopova kojeg su zatekli u krađi. I zatim završili u zatvoru zbog ubistva.

Krade se sve i svašta. Kako, doista, nekom iz razvijenog svijeta objasniti krađu ulja iz trafostanica, akomulatora, poklopaca sa šahti, mladih sadnica s gradskih zelenih površina vrijednih ni desetak eura po primjerku. Na kojem smo to stepenu razvoja kada krademo i iz bogomolja.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo