Monitor.co.me

Broj 1340

Sistem vas laže

U utorak, 7. juna, održani su u Kaliforniji, američkoj saveznoj državi sa najvećim brojem glasača, tzv. primarni izbori za demokratsku i republikansku predsjedničku nominaciju. Dok je na strani Republikanaca Donald Tramp već bio sakupio dovoljan broj delegata da bude izabran za zvaničnog kandidata na konvenciji u julu, kod Demokrata se još uvijek vodila neizvjesna borba između Hilari Klinton i Bernija Sandersa. Istraživanja javnog mnjenja nekoliko dana pred izbore su ukazivala na to da predstoji "mrtva" trka između njih dvoje. Činilo se kao da Sanders može da iznenadi i osvoji više glasova, baš kao što se to ranije desilo u nekoliko država koje su do primarnih izbora važile za bastione podrške Klintonovoj. I, inače opterećenoj skandalom oko nedozvoljene upotrebe privatnog servera za provjeru zvanične elektronske pošte, koji još nije imao sudski epilog, Sandersova pobjeda bi vjerovatno predstavljala absolutni krah i kraj njene predsjedničke kampanje. Očigledno je tada "neko" iz svijeta krupnog kapitala odlučio da "malo" pomogne Klintonovoj protiv "socijaliste" Sandersa. Moćni korporativni mediji upadaju u regularan tok kampanje na način koji je jedan njujorški univerzitetski profesor definisao kao "državni zločin protiv demokratije".
Više...
 
Broj 1336

Varufakis u San Francisku

Kada je T.S. Eliot napisao čuvene stihove o aprilu kao ,,najokrutnijem" mjesecu, očigledno nije imao u vidu ni Kaliforniju ni San Francisko. April u San Francisku je mjesec pun svježine i zelenila, vedrih prijatnih popodneva, večernjih zabava na otvorenom i glasina o novim softver aplikacijama i hardver izumima. Uostalom, u neposrednoj blizini su poslovna sjedišta i Gugla i Tvitera, i Apple i Fejsbuka, i mnogih drugih znanih i neznanih kreatora savremenih svjetskih trendova. Tako da nije slučajno to što je upravo jednog takvog aprilskog popodneva u San Francisku držao predavanje Janis Varufakis, bivši ministar finansija Grčke, proslavljena figura alternativne svjetske i evropske ekonomske priče. Jedna moja studentkinja je bila u organizacionom odboru i, znajući da sam podržavalac progresivnih, ljevičarskih ideja, još u februaru mi je najavila gostovanje. Tako da sam imao vremena da, zajedno sa nekoliko studenata, organizujem čitavu delegaciju u prvim redovima.
Više...
Broj 1332

Bespuća militarizacije

Birokratske strukture bukvalno gutaju ljudske živote kao nezasita brutalna čudovišta. To je posebno slučaj kada se radi o vojnim i obavještajnim strukturama. Što je državna birokratija jača, to je veći zahvat, obim i dubina štete po individualnu svijest i kolektivnu slobodu. Velike sile su šampioni destrukcije, bilo da se samodeklarišu kao liberalno-demokratske ili konzervativno-patriotske. U suštinskom funkcionisanju njihovih vojnih i obavještajnih punktova nema mnogo razlike, o čemu svjedoče mnogobrojni memoari penzionisanih obavještajaca. Obično ih čitam paralelno, starog cijaša na engleskom uporedo sa starim kagebeovcem na ruskom. U periodu neposredno poslije raspada SSSR-a, neki od njih su čak počeli da se druže i zabilježeni su nasmijani na sijaset zajedničkih fotografija iz Vašingtona ili Moskve. Nije to dugo trajalo jer je direktno pogađalo kontinuirani opstanak njihovih organizacija.
Više...
Broj 1328

Gospodin Antihrist

Kada smo nedavno bili u Las Vegasu, moja žena je primijetila prosjaka koji je na kartonu napisao: ,,Dosta mi je svega! Ako mi ne date dolar, glasaću za Trampa". U toj vječitoj gužvi i žamoru turista i kockara na glavnoj vegaskoj aveniji uopšte nije loše prolazio. Njegova plastična čaša je bila puna dolara, iako se na svega sto metara od mjesta gdje je sjedio uzdiže šesdesetospratna hotelska kula sa velikim zlatnim slovima Trump. Za mnoge posjetioce Vegasa, Tramp je još neka vrsta bauka koja se nadvila nad političkom sudbinom Amerike. Nešto nalik bauku komunizma u opisu Marksa i Engelsa, ali u negativnom smislu.
Više...
Broj 1324

Baklja slobode

Ušla je žustrim korakom u prepunu svečanu salu Univerziteta San Franciska. Iznenada, svi su bili na nogama. Oko nje, ovacije oduševljenja. Aplauz koji nikako da stane. Talas mladalačkog entuzijazma i prkosa. Zanos otpora etabliranim autoritetima.
Više...
Broj 1320

Holivud i geopolitika

Kada sam prije više od dvadeset godina prvi put došao u SAD, u jednoj prodavnici video kaseta, na vidnom mjestu, vidio sam jubilarno izdanje filma Kazablanka koji je baš te godine proslavljao pedesetogodišnjicu snimanja. Iako se kaseti koju sam tada kupio odavno izgubio svaki trag, glavne tematske crte filma - potresna ljubavna drama, individualna hrabrost i suštinska vrijednost prijateljstva - ostale su zauvijek sa mnom. Naravno, sve te ideje bi ostale bez upečatljive vitalnosti da nije bilo maestralnog glumačkog dara tandema Bogart-Bergman, uz podršku još nekoliko prvoklasnih glumaca u sporednim ulogama.
Više...
Broj 1315-16

Dolarokratija

U SAD je 2016. izborna godina. Bira se ne samo cijelokupan saziv Predstavničkog doma i jedna trećina Senata nego i predsjednik države. To će biti jubilarni 45-ti po redu predsjednik ili, vrlo moguće, predsjednica. Iako funkcionalnost ovog izbornog sistema pokazuje to što je neprekinut još od 1789. godine, ipak se, čak i površnim pogledom, mogu primjetiti ozbiljne slabosti. Kao što su, u ne tako davnoj prošlosti, određene društvene grupe bile lišene prava glasa, tako i sada postoje brojne prepreke da u realnosti zaživi suštinska Linkolnova vizija demokratije ,,iz naroda, od naroda i za narod".
Više...
Broj 1311

Ko je vlasnik svemira?

Prije desetak dana, dok sam čitao o najnovijim dešavanjima u američkom Kongresu, pao mi je na pamet Žan-Žak Ruso, ženevski filozof, inspirator Francuske revolucije. Sjetio sam se dramatičnog početka drugog djela njegovog eseja o porijeklu nejednakosti. ,,Prvi čovjek koji je, ogradivši parče zemlje, rekao 'Ovo je moje'" je krivac za sve zločine i ratove koji su uslijedili'', pisao je Ruso. Taj čovjek je prevario okolinu, uspostavljajući princip koji se kosi sa prirodnim stanjem stvari jer ,,plodovi zemlje pripadaju svima, a sama zemlja nikom".
Više...
Broj 1307

Čovjek koji se suprotstavio orlu

Izdavačka kuća kalifornijskog Univerziteta je ovih dana objavila posljednji, treći tom Autobiografije Marka Tvejna. Tvejn je u testamentu zahtijevao da se autobiografija smije objaviti tek sto godina nakon njegove smrti. Zašto? Da li je zbilja imao nešto toliko važno da sakrije da možda čak ni unuci i unuke njegovih savremenika ne saznaju o čemu se radi?
Više...
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1425 / 09.februar 2018.   KORUPCIJA U PRAVOSUÐU – SAMO RIJEČ:Crna Go...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1425

Monitor broj 1425 / 9.februar 2018.   MUGOŠA PRED SUDOM: Sjetuj, me Sveto (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1423

Monitor broj 1423 / 26. januar 2018.   PRVA BANKA I NAŠE PARE:Decenija plaćanja bra...