Monitor.co.me

Broj 1156

Jedan direktor, dvije deponije

Jedan direktor, dvije deponije

Podgorička javna preduzeća ne privlače naročitu pažnju medija. Međutim, na tim nivoima sistema vladajuće partije, često se kriju sumnjivi izvori prihoda za namještenike koji po principu feuda kontrolišu svoje lokalne ustanove. Unosno, a u sjenci. Tu se vrti živa para. Tu stanuje keš.

Više...
 
Broj 1156

Državno dobro iz ruke u ruku

Državno dobro iz ruke u ruku

Monitor je prije osam godina pisao kako je mahinacijama, uz pomoć državnih službenika, zemljišni kompleks Lalovina u Meljinama, inače imovina države Crne Gore, po bagatelnoj cijeni dospio u vlasništvo beogradskog biznismena Mirka Tice, rodom iz BiH. U međuvremenu, u julu 2007. godine, Lalovinu je Tica prodao firmi Čanj iz Bara za basnoslovnih 18 miliona eura. Ovlašćeni posrednik za prodaju bila je i podgorička firma New step, specijalizovana za statusne promjene kompanija, a bavi se i posredovanjem u prometu nepokretnosti.

Više...
Broj 1156

Zona sumraka

Zona sumraka

Računicu je lako izvesti: da su se samo poštovali potpisani privatizacioni ugovori o obnovi pet hotela na ulcinjskoj rivijeri, u tom gradu bi sada bilo oko tri hiljade kreveta u objektima najviše kategorije i barem hiljadu Ulcinjana bi imali stalno zapošljenje. Nažalost, ništa od onog što je najavljeno i potpisano nije ispoštovano, pa je danas ovaj grad na izdisaju. Činjenica da će se u 2012. godini projektovani opštinski budžet od 7,3 miliona eura realizovati tek oko 50 odsto, dovoljno govori o opštoj privrednoj klimi u Ulcinju.

Više...
Broj 1155

Susreti kultura

Susreti kultura

Posljednja senzacionalna arheološka otkrića na području Berana, Petnjice i Bijelog Polja pomjerila su dosadašnja naučna saznanja o smjenjivanju kultura na ovim prostorima.

Više...
Broj 1155

More raste

More raste

Da dolazi do dramatičnih promjena klime i u ovom regionu, mogli smo se uvjeriti tokom novembra kada su na Jadranu zabilježena dva snažna ciklona, Ladislav i Hasan. Oni su donijeli porast temperature vazduha i obilnu kišu, ali prije svega olujno i orkansko jugo. Najteže je u Crnoj Gori bio pogođen Kotor, dok su udari vjetra na dalmatinskim otocima prelazili 130 kilometara na sat.

Više...
Broj 1155

Milioni eura za meso i jaja

Milioni eura za meso i jajaNajveći dio ovogodišnjih usjeva kukuruza u Srbiji, koji uvozi i Crna Gora, kontaminiran je i sadrži otrovne materije, pokazala je laboratorijska kontrola. Tu informaciju su prenijeli srpski mediji, a doskorašnji ministar poljoprivrede Tarzan Milošević rekao je da je najveći dio uvezenog kukuruza od prošlogodišnje žetve. No, obećao je, da će pošiljke ponovo biti kontrolisane. U podgoričkim poljoprivrednim apotekama tvrde da im veterinarska inspekcija redovno dolazi u pohode.

Prema podacima Monstata za 10 mjeseci ove godine uvezeno je 11.000 tona kukuruza u vrijednosti od 2,7 miliona eura. A 96 odsto je uvezeno iz Srbije. Crna Gora gotovo i ne proizvodi kukuruz.

Prema pisanju srpskih medija - kontaminaciju kukuruza izazvala je suša, pa je samo 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.

Samo nekoliko dana prije priče o sumnjivom kukuruzu, u javnost je dospjela i tvrdnja Udruženja živinara Montenegro eggs da je sumnjiv i kvalitet uvoznih jaja. Iz Udruženja takođe tvrde je kontrola uvoznih jaja loša i neredovna. Iz Veterinarske uprave je, međutim, odgovoreno da je kontrola redovna.

,,Sve pošiljke jaja podliježu dokumentacijskom, identifikacijskom i fizičkom pregledu i laboratorijskim provjerama. Ispunjenost prethodnih veterinarsko-zdravstvenih uslova za uvoz proizvoda životinjskog porijekla utvrđuje Veterinarska uprava. Nije utvrđeno nijedno odstupanje u vezi s parametrima bezbjednosti kod uvezenih pošiljki jaja", saopštili su iz te ustanove.

Prema njihovim tvrdnjama, prilikom uvoza, neophodno je ispunjavati i ostale zahtjeve bezbjednosti kao što su pravilno skladištenje, čuvanje i distribucija do maloprodajnih objekata, kao i do potrošača.

Farmeri smatraju da bi uvoz trebalo rigorozno kontrolisati i tvrde da uvoznički lobi uništava domaću proizvodnju. Prema podacima koje oni imaju prošle godine uvezen je 21 milion jaja, a procjenjuje se da će ove godine ta cifra dostići i 30 miliona.

Nema samo Crna Gora problem sa uvezenim proizvodima. U Evropskoj uniji su od početka godine registrovali čak 282 proizvoda porijeklom iz Kine koji nijesu zadovoljavali standarde kvaliteta. Proizvodi iz te države su najčešće povlačeni sa tržišta.

U Crnoj Gori, koja takođe uvozi proizvode iz Kine, nije registrovano nijedno odstupanje od standarda. Slično je i kod susjeda, gdje je svega nekoliko proizvoda porijeklom iz Kine povučeno sa tržišta zbog neispravnosti.

Od kineskih proizvoda Crna Gora najviše uvozi pasulj i bijeli luk. Uvozi se i kesten, kikiriki i začini. No, iako zemlje EU imaju problem sa proizvodima iz te zemlje, naša Fitosanitarna inspekcija i Zdravstveno-sanitarna inspekcija tvrde da se hrana iz uvoza kontroliše prije carinjenja na osnovu zahtjeva uvoznika ili špeditera, a obavlja se i nadzor u prodavnicama. Te inspekcije tvrde da u prvih devet mjeseci ove godine nije bilo neispravnih uzoraka porijeklom iz Kine.

Najveći problem sa kineskim prehrambenim proizvodima je sredina u kojoj se uzgajaju, a i prekomjerna upotreba otrovnih pesticida za usjeve i antibiotika za životinje.

Građani Crne Gore sve više jedu uvezenu hranu. Za proteklih deset mjeseci ove godine uvezeno je 354,9 miliona eura hrane, pića i duvana, dok je ukupan crnogorski izvoz iznosio 302,1 miliona eura.

Prema podacima Monstata, ove godine je najviše hrane, pića i duvana uvezeno iz zemalja CEFTA - oko 299 miliona eura. Iz zemalja Evropske unije uvezeno je te robe u vrijednosti 94,7 miliona eura, što čini oko 33 odsto ukupnog uvoza, iz Sjedinjenih Američkih Država 923.000 eura, Kine 777.000, a iz Japana 10.000 eura.

Za deset mjeseci, prema statističkim podacima, uvezeno je živih životinja u vrijednosti 20 miliona eura. Za gotovo deset miliona eura porastao je uvoz mesa i mesnih prerađevina i za to je potrošeno više od 67 miliona eura. A za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja ove godine je potrošeno 42,7 miliona eura.


Marijana BOJANIĆ

Broj 1154

Milioni za žrtve, a krivaca nema

Milioni za žrtve, a krivaca nema

Prošlonedjeljnom oslobađajućom presudom u slučaju deportacija bosanskohercegovačkih izbjeglica nastavljena je 20-godišnja sudska praksa u kojoj nema pravosnažnih osuđujućih presuda za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore. Jedini znak svojevrsnog priznanja odgovornosti je činjenica da su pojedine žrtve i članovi njihovih porodica, sudskim poravnanjima ili presudama obeštećeni.

Više...
Broj 1154

Zaokret kroz dvije godine

Zaokret kroz dvije godine

Konačno je jedna velika stvar odrađena izuzetno dobro u crnogorskom turizmu. Kongres Njemačkog turističkog udruženja (DRV) u Budvi, 62. po redu, bio je izvanredna prilika da se Crna Gora predstavi čelnicima turoperatora koji su samo prošle godine na odmore prevezli 40 miliona turista, a koji su pritom potrošili fantastičnih 24,4 milijarde eura.

Više...
Broj 1154

Ubijen pa bačen u rijeku

Ubijen pa bačen u rijeku

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju konačno je poslije četiri godine otvorilo istragu o smrti Miroslava Šoškića (22) iz Berana, a njegov otac Vladimir ovih je dana pred tužiocem još jednom optužio policiju da mu je ubila sina. Tužilaštvo je prije toga naložilo hapšenje dvojice inspektora iz Berana, Željka Bojića i Adnana Kožara zbog sumnje da su počinili ubistvo.

Više...
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1400. petak 18. avgust 2017. godine ZVECKANJE NUKLEARNIM GLAVAMA:Koreja je bliz...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1399

Broj 1399. petak 11. avgust 2017. godine ZAKUP KAO PLJAČKA:Naše, a tuđe (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1398

Broj 1398. petak 4. avgust 2017. godine KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE:Samo bahato...