Grupa drvopreradjivača iz Berana, koji dugo ne rade zbog nedostatka sirovine, optužili su državne institucije i Upravu za šume da su ponovo lažirali konkurs za koncesije i da je posao namješten državnom tajkunu bez obzira na to što je njegova cijena po kubiku bila niža za deset eura od njihove.
Broj 1395
Grupa drvopreradjivača iz Berana, koji dugo ne rade zbog nedostatka sirovine, optužili su državne institucije i Upravu za šume da su ponovo lažirali konkurs za koncesije i da je posao namješten državnom tajkunu bez obzira na to što je njegova cijena po kubiku bila niža za deset eura od njihove.
Više...
BERANSKI DRVOPRERAĐIVAČI OPTUŽUJU NADLEŽNE: Namješen konkurs za koncesije
Grupa drvopreradjivača iz Berana, koji dugo ne rade zbog nedostatka sirovine, optužili su državne institucije i Upravu za šume da su ponovo lažirali konkurs za koncesije i da je posao namješten državnom tajkunu bez obzira na to što je njegova cijena po kubiku bila niža za deset eura od njihove._200_200.gif)
Duže od deceniju i po, koliko i odlazim u planinu, obećavam sebi da ću probati da se domognem planine koja je simbol nekadašnje Jugoslavije, i njenog vrha visokog 2.864 metra. Isto toliko – odlažem.
Broj 1395
"Radovan Zogović je bio veliki crnogorski, ali isto toliko i albanski pjesnik. Zato je kada je umro, 4. januara, 1986. godine, tražio da mu grob bude među Albancima, jer je poznavao čojstvo i čast Albanaca i jer je znao da će jednoga dana Albanci njegov grob pretvoriti u hram", zapisao je čuveni albanski pjesnik Ali Podrimja.
Više...
U ULCINJU PROSLAVLJENO ROĐENJE RADOVANA ZOGOVIĆA: Snažna spona
"Radovan Zogović je bio veliki crnogorski, ali isto toliko i albanski pjesnik. Zato je kada je umro, 4. januara, 1986. godine, tražio da mu grob bude među Albancima, jer je poznavao čojstvo i čast Albanaca i jer je znao da će jednoga dana Albanci njegov grob pretvoriti u hram", zapisao je čuveni albanski pjesnik Ali Podrimja.
Broj 1395
Na tridesetom kilometru starog puta Podgorica – Nikšić, vozeći se plodnom dolinom rijeke Zete, nailazi se na selo Viš. To je jedno od podostroških sela u brdskoj oblasti stare Crne Gore, koje je u isto vrijeme ugrabilo i dio surovog crnogorskog krša i dio plodne doline rijeke Zete.
Više...
ZAPIS IZ PODOSTROŠKOG SELA VIŠ: Nešovo stado
Na tridesetom kilometru starog puta Podgorica – Nikšić, vozeći se plodnom dolinom rijeke Zete, nailazi se na selo Viš. To je jedno od podostroških sela u brdskoj oblasti stare Crne Gore, koje je u isto vrijeme ugrabilo i dio surovog crnogorskog krša i dio plodne doline rijeke Zete.
Broj 1395
„Opet preslagujemo kockice", kažu u šali, ali ne bez gorčine Kolašinci na vijest da će biti rekonstrisan dio ulice s kaldrmom koja prolazi pored Centra za kulturu. Ta ulica, pješačka zona i dva trga uređeni su 2006. godine, projektom kojim se bivša vlast dugo dičila. Na žalost, kvalitet urađenog nije mogao biti razlog za ponos, jer je veći dio kaldrme do sada nekoliko puta preslagivan, pa i pored toga ta je ulica izazov i za teretna vozila. Zbog, kako kažu poznavaoci građevinskih radova, nekvalitetno urađene podloge, kamene kocke su se vrlo brzo spustile i napravile duboka ulegnuća na više mjesta.
Više...
KOLAŠIN: PROPUSTI OD 1, 6 MILONA EURA: Projekat decenije opet na popravnom
„Opet preslagujemo kockice", kažu u šali, ali ne bez gorčine Kolašinci na vijest da će biti rekonstrisan dio ulice s kaldrmom koja prolazi pored Centra za kulturu. Ta ulica, pješačka zona i dva trga uređeni su 2006. godine, projektom kojim se bivša vlast dugo dičila. Na žalost, kvalitet urađenog nije mogao biti razlog za ponos, jer je veći dio kaldrme do sada nekoliko puta preslagivan, pa i pored toga ta je ulica izazov i za teretna vozila. Zbog, kako kažu poznavaoci građevinskih radova, nekvalitetno urađene podloge, kamene kocke su se vrlo brzo spustile i napravile duboka ulegnuća na više mjesta.
Broj 1394
Sve opštine na Primorju su odmakle u realizaciji projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mrteže za što je sredstva odobrila Njemačka razvojna banka (KfW). Jedan od ključnih uslova u Ulcinju je bio da se broj zapošljenih u Javnom preduzeću „Vodovod i kanalizacija" (ViK) smanji na 100, a prije tri godine ih je bilo čak 226. Iz te firme su uspjeli da broj smanje na 126, a u vladajućoj koaliciji u Ulcinju postignut je dogovor da se 20 radnika prebaci u novu firmu "Parkinf servis", a da se šest zaposle u javnoj upravi. Ali "Parking servisa" nema, niti je Opština preuzela šest radnika. Projekat u čiju prvu fazu bi trebalo da se investira 20 miliona eura, je na čekanju. Pune tri godine.
Više...
KREDIT NJEMACA NEMA KO DA PODIGNE U ULCINJU: Projekat vijeka dovden u pitanje
Sve opštine na Primorju su odmakle u realizaciji projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mrteže za što je sredstva odobrila Njemačka razvojna banka (KfW). Jedan od ključnih uslova u Ulcinju je bio da se broj zapošljenih u Javnom preduzeću „Vodovod i kanalizacija" (ViK) smanji na 100, a prije tri godine ih je bilo čak 226. Iz te firme su uspjeli da broj smanje na 126, a u vladajućoj koaliciji u Ulcinju postignut je dogovor da se 20 radnika prebaci u novu firmu "Parkinf servis", a da se šest zaposle u javnoj upravi. Ali "Parking servisa" nema, niti je Opština preuzela šest radnika. Projekat u čiju prvu fazu bi trebalo da se investira 20 miliona eura, je na čekanju. Pune tri godine.
Nekadašnji radnici i akcionari bivšeg preduzeća „Agropolimlje" za-tražili su od tužilaštva da preispita dešavanja koja su se u toku tranzicio-nih procesa odigrala u tom velikom kolektivu, koji je najprije rasparčan a zatim temeljno pokraden._200_200.gif)
Crnogorski zdravstveni sistem napala je još jedna ozbiljna boljka. Riječ je o novouvedenom elektronskom zakazivanju pregleda u Kliničkom centru Crne Gore.
Broj 1394
Broj ljekara u Hitnoj pomoći je nedovoljan, tvrde Kolašinci. Nekolicina pacijenata ili članova porodice onih koji su tražili pomoć u toj službi više puta su novinarima saopštavali da na radnom mjestu nijesu zatekli ljekara. Navodno, nekada su čekali i duže od sata, a kadkad su bili prinuđeni da zovu ljekare iz mojkovačke Hitne pomoći. Tako je bilo je i nedavno, priča sagovornik "Monitora" , koji je u kasnim večernjim satima doveo povrijeđenu ćerku.
Više...
KOLAŠINSKA HITNA POMOĆ: Pacijenti traže još ljekara, nadležni ne daju
Broj ljekara u Hitnoj pomoći je nedovoljan, tvrde Kolašinci. Nekolicina pacijenata ili članova porodice onih koji su tražili pomoć u toj službi više puta su novinarima saopštavali da na radnom mjestu nijesu zatekli ljekara. Navodno, nekada su čekali i duže od sata, a kadkad su bili prinuđeni da zovu ljekare iz mojkovačke Hitne pomoći. Tako je bilo je i nedavno, priča sagovornik "Monitora" , koji je u kasnim večernjim satima doveo povrijeđenu ćerku.
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL
Proslijedi tekst
Monitor u novom broju donosi
Broj 1396. petak 21. jul 2017. godine Katnićevo suđenje stoljećaSPECIJALNI UDAR (Mil...Monitor
Monitor broj 1395
Broj 1395. petak 14. jul 2017. godine Funkcioneri i njihova djeca:SVAKOGA DANA, U SVAKOM ...
