Monitor.co.me

Broj 1402

DRAMATIS PERSONE: Geni

Sinoć sam zatekao majku u suzama. Gledala je neku emisiju humanog karaktera, i već sam htio da dignem graju da ne vjeruje masmedijima, posebno tabloidnim, ali sam se zakovao za fotelju i odgledao emisiju do kraja. Kamerman je čitavo vrijeme zumirao neobično reljefno lice glavne akterke za kojim je plakao film još od kada je „voz" braće Limijer jurnuo u publiku, a onda nastao polom prosvijećenih Parižana da glavom bez obzira nađu spas od krvoločnog predatora koji je jurio da ih pregazi. Neobično je što znam još živih Nikšićana, koji su bili svjedoci tog monstruoznog čina u Grand kafeu, iako su rođeni uz ili posle Drugog svjetskog rata. No, oni isti primaju i boračke penzije jer su iz majčinih trbuha ili očevih testisa jurišali na švapsko-talijanske agresore, kao i na domaće izdajnike i saradnike okupatora. Ono što je zajedničko: Parizu, glavnoj akterki, braći Limijer i vozu jeste da je otac čemerne „heroine" bio slikar, unakaženog lica od bombe neeksplodirane u švapskom bombardovanju grada pod Trebjesom, koji je u Parizu traćio godine da postane poznati svjetski slikar, a kasnije i scenograf, ali se vratio sa tuberkolozom i oženio medicinsku sestru kao jedan poznati nikšići pjesnik tih godina. Ne znam kako je izgledala pjesnikova supruga, ali slikareva je bila „spužva", kako smo je zvali jer njeno lice ličilo na zgužvani sunđer, ili bolje iscijeđenu suvu drenovinu. Bila je već u godinama kada se udala za imućnog slikara, kojemu je više bila potrebna njegovateljica i sluškinja, nego žena u punom i plemenitom smislu te riječi. Stariji, među kojima i moja majka, kleli su se da je „spužva" bila lijepa kao anđeo sve dok je nije zaveo neki „mladi oficir", a posle se ispostavilo vojnik - šofer zajebanog oficira. Dovitljivi vojnik, odnekud iz Bosne oblačio je uniforme svog pretpostavljenog – pukovnika Labovića, komandanta Kasarne 13. jul, i tako zgodne Nikšićanke zavodio turirajući moćnu „fiatku" koju su samo gledale u ratnim filmovima da voze fašistički oficiri, te partizanski kad se na kraju filma oslobodi zauzeta teritorija. Kada se saznala prevara kunu se da se rasna ljepotica pretvorila u spužvu ili iscijeđenu drenovinu. Sve bi to bila priča rekla-kazala da „spužvina" kćerka „tragična heroina" emisije humanog karaktera nije bila moja simpatija, prije mog prvog odlaska iz grada čelika, piva i rokenrola. I ne samo moja. Zvali smo je meleskinja, mulatkinja, indijanka, indijka... svakako što je ličilo na neobjašnjivu ljepotu koja je privlačila nikšićke tinejdžere napaljene na filmske junakinje koje su preplavile prve prave bioskope i televizijske ekrane. Nama nije smetao njen rošavi otac koji je kašljao kao „čoperi" prvih bajkera ispod Trebjese, niti njena majka „spužva" koja je svakodnevno „fićom" išla i vraćala se sa posla, nemajući potrebu da ikom kaže dobar dan ili do viđenja. Mi smo ispod očiju, zavjesa, škura... gledali gipku „heroinu" kako njiše kukovima našom ulicom i svima se osmjehuje kao Sofija Loren svojim filmskim partnerima. Ali, iver ne pada daleko od klade.
Više...
 
Broj 1396

DRAMATIS PERSONE:Monolog o mržnji

Negdje sam pročitao da samo jednu kap zla uspeš u jezero dobra da će se vaskoliko zamutiti, rekao mi je Đađo Kap dok sam ga gledao kako ga giht muči jednako kao želja da popije rakiju. Nije bio pijanac, daleko od toga, bio je hronični uživalac „trinaestojulke" jedine drugarice sa kojom nikad nije imao problema, kako je volio da kaže. Bio je bibliotekar, sada penzioner, šezdesetosmaš, dendi, ali nije bio tučaroš i prznica. Ako bi ga neko udario iz nekog bijesa – okrenuo bi mu drugi obraz. Nadimak Kap nije dolazio od prezimena. Već od „kapljice", a ko ga je i kad skratio niko ne zna, pa ni Đađo. No da mu više ne oduzimam riječ:
Više...
Broj 1394

Orevuar Crna Goro, bonžur Montenegro

Nijedna čaša što se pije,
nijedna zastava što se vije,
naša nije.
(M. Crnjanski: Jugoslaviji, u Zagrebu 1918.)

Orevuar Crna Goro, bonžur Montenegro, tako se u najkraćem može iskazati identitetska drama ove zemlje i naroda.

Montenegro u međunarodnim forumima, festivalima i sajmovima. Montenegro na međunarodnim sportskim nadmetanjima. Na privrednim i kulturnim smotrama isto Montenegro. U javnoj komunikaciji Montenegro, MNE. U posljednje vrijeme i u službenim dokumentima, javnim ispravama za unutrašnju upotrebu MNE i sve tako do savremenih patriotskih napjeva: junačko naše leglo, viva vero Montenegro.

Više...
Broj 1389

DRAMATIS PERSONE II: Buva

Niko od nije puzdano znao je li to biće muško ili žensko, ali smo sigurni bili da je biće. Daleko od toga da je bilo isfeminizirano. Muškarasto, Bože sačuvaj. Tražili smo mu škrge i peraja. Izmišljali kandže, kljunove i perje. Više puta išli njegovim stopama da pronađemo otisak kopita ili papaka. Ali jok. Ništa od toga. Ono je bilo biće, a kakvo Bog bi ga znao koji ga je stvorio i poslao na ovu planetu među dobre ljude da ih kvari – ili su oni njega iskvarili, budućnost će utvrditi. Na kraju mu je neko dao nadimak Buva, i ono je potpuno opravdalo to ime, jer je buva insekt bez krila čuven po tome što može hiljadu puta više skočiti od svoje visine. I to onako prejedena, nasisana krvlju, i do petnaest puta više od svoje težine.
Više...
Broj 1389

Kofer za Evropu

U svijetu u kojem svake godine umire dvadeset i pet jezika, sa kojima u nepovrat odlaze brojne dragocjenosti kulturne raznolikosti i svjetske baštine, višejezičnost je neophodnost koja se nameće.
Više...
Broj 1385

Kompanjero

„Neću izbore - hoću psa da šetam po šumi, bez tabla NVO i evropskih fondova. Nek ih zabiju duboko u debele guše jebeni demagozi od Francuske buržoarske. Neću izbore, hoću autobuse za Finsku da pošteno primam nadoknadu za nezaposlene, a ne mekine i brašno za izbore, koje razvozi moj komšija, koji ih prije izbora psuje gore od mene, a na izbore zadužuje uniformu i djela po pravilu Službe. On je Srbin i on ih ne glasa, kaže, ali razvozi radi plate. On je Bošnjak, on ne glasa vlast, nego interese svog naroda. On je Crnogorac, bivši liberal, i glasa interese svoje zemlje... I šta onda ja da glasam? Da prekrižim listić? Da im napišem da se svi zajedno tjeraju u četiri majčine? Da odem malo preko grane kao afrički emigranti i uzmem tuđe ime, naciju, vjeroispovijest? Da se uključim u opoziciju koja ne smije da preuzme vlast, i onda se kune u opstrukciju? Da uđem u poziciju koja će me slikavati kao lovački trofej i okačiti kao vepra na zid? Hvala. Idem u kriminal i korupciju, jer kako drugačije da platim račune? Kakve svrhe više imaju sudovi kad sprudovi maliih i nagomilanih bezveznjakovića, tetkića glavnog i kumića sporednog, sprovode zakone..." - rekao je i umro Kompanjero prvi sa crne liste dobrih, što su ih kao ciste operisali hirurzi iz mjesnih zajednica, jer tamo je bila i smrt za „dž" ako si imao vezu da ne platiš.
Više...
Broj 1384

Obračun sa nepoželjnima

„Reorganizacije, nove sistematizacije, preraspodjele uglavnom bivaju podstaknute željom za unapređivanjem određenih oblasti. Da se pospješe dokazane i svrsishodne metode i tehnike koje će rezultirati većom efikasnošću, efektivnošću, kvalitetom i brzinom realizacije zacrtanih ciljeva. Paradoksalno je, a često i pogubno, utopističke teorije realizovati na dijametralno suprotan način u praksi.
Više...
Broj 1371

Hoće li biti dockan

Kultura straha je izraz i naslov knjige Beri Glasnera objavljene prije gotovo dvadeset godina. Govori kako razne političke grupe podstiču osjećanje straha da bi lakše ostvarile svoje ciljeve. Danas je to u Evropi dominantni kulturni brend. Strah od terorizma, strah od izbjeglica, od independističkih pokreta, strah od ekonomske krize, od gubljenja radnih mjesta, masovnih štrajkova, strah od kineske ekonomske invazije i ruskog uticaja, strah, strah... Javlja se kao spontana pojava i kao marketinška percepcija.
Više...
Broj 1366

Apoteoza ženi

Između istorijskih zamaha sa stjegovima i kliktanjima i talasa čamotinje bespomoćnog, utkana je lirska nit osjećajnosti i doživljaja ljubavi slovenskog čovjeka i žene na ovoj vjetrometini. Ta fosforescirajuća linija sudbina, krvi, nagona i strasti povlači se mitovima i faktima ali je nema u umjetnosti ili je barem nema onom snagom koja se sluti u rečenim tragovima.
Više...
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1422 / 19. januar 2018.   UBISTVO OLIVERA IVANOVIĆA U KOSOVSKOJ M...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1421

Monitor broj 1421 / 12. januar 2018. AMFILIOHIJEV I VUČIĆEV KOSOVSKI BOJ:Bitka ...

 

Monitor broj 1419-20

Monitor broj 1419 - 1420 / petak 29. decembar 2017 - 5. januar 2018. GODINA 2017:...