Monitor.co.me

Broj 1394

Trg koji je umro od srama

Članak Trg koji je umro od srama napisao sam 1990., kad je Skupština grada Zagreba potvrdila odluku svog Odbora za imenovanje ulica i trgova, donesenu po direktnoj Tuđmanovoj direktivi, da se promijeni ime Trgu žrtava fašizma. Činilo mi se da je zemlja u kojoj vladajućoj politici smeta sjećanje na žrtve fašizma, u ozbiljnim problemima. Poslije te promijene osnovali smo Odbor za vraćanje imena Trg žrtava fašizma, jedanaest godina organizirali smo proslave Dana Pobjede – Dana Europe 9. maja na tom trgu, zagovarali približavanje Hrvatske EU i vrijednostima u čijoj je obrani antifašizam nastao i na kojima je EU utemeljena, zbog toga smo bili proglašavani nacionalnim izdajicama od nekih HDZovih političara, a prostački i fizički napadani od njihovih radikalnijih pristaša od kojih su neki danas aktivni u Krugu za trg, grupi koja već nekoliko godina traži micanje imena Trg maršala Tita. Vraćanje imena Trg žrtava fašizma izglasala je Skupština grada Zagreba 2000. godine, poslije prvog odlaska HDZ- a u opoziciju nakon 10 godina vlasti i u prvoj godini mandata Milana Bandića kao zagrebačkog gradonačelnika.
Više...
 
Broj 1345

Tužilac i neoptuženi

Tužilac i neoptuženiMediji u BiH donose ogromnu količinu najrazličitijih vesti na koje bi se svakodnevno s puno razloga mogli pisati komentari i reakcije, u ime, verujem, mnogih čestitih stanovnika ove napaćene zemlje.
Više...
Broj 1251

Nije svaki dan Bajram

Već nekoliko ciklusa zaredom, opšti izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju prve nedjelje u oktobru. Iako su ove godine na kalendaru opšti izbori, oni nisu održani prvog oktobarskog vikenda. Termin im nije 5. oktobar, prva oktobarska nedjelja, nego 12. oktobar, sedam dana poslije. Izbri su pomjereni zbog Kurban Bajrama velikog muslimanskog praznika.
Više...
Broj 1229

Lijevo-desno, gore-dolje

Manje svojom zaslugom (ili krivicom), a više spletom širih geopolitičkih okolnosti, Bosna i Hercegovina je ponovo na globalnom nivou postala koliko-toliko interesantna tema. Kriza u Ukrajini, odnosno sukob Rusije i Zapada, tu je ključni razlog. (Indikativno je da se kad je riječ o Rusiji može govoriti o Moskvi kao sinegdohi, no kad je riječ o Zapadu teško je reći da li u tom smislu treba govoriti o Washingtonu, Londonu, Berlinu ili Briselu.) Ovih dana po Bosni i Hercegovini ponovo su špartali ministri vanjskih poslova evropskih zemalja, navratila je i Angelina Jolie, a na sastancima Evropske komisije ponovo se ne tek rutinski raspravlja o BiH. Čuju se i neke najave da bi početkom iduće godine moglo doći do konferencije u Berlinu, koju se niko još ne usuđuje nazvati ,,Dejtonom 2", a koja će vjerovatno mnogim publicistima sklonim megalomanskim analogijama izazvati asocijacije na Berlinski kongres iz 1878. godine.

Više...
Broj 1223

Osveta ČOZ-ovaca

Ne znam kako se to zvalo u Crnoj Gori, no u Bosni i Hercegovini osamdesetih to se zvalo – ČOZ. Skraćenica ČOZ označavala je ,,čas odjeljenske zajednice"; ČOZ bi se obično održavao kao šesti ili sedmi čas ponedjeljkom. Osnovci bi tada s razrednikom ili razrednicom pretresali interne probleme: ko je gađao djevojčice poklopcima od flomastera, ko je zalijepio žvaku na klupu, zašto redar ne briše tablu urednim vertikalnim potezima spužve, nego samo ofrlje mrlja i brlja itd. Svi normalni đaci mrzili su ČOZ, ali u svakom razredu, među tridesetak djece, bila su bar dva-tri marljiva ČOZ-ovca: predsjednik razreda, voditelj ,,disciplinske sveske", pokoja štreberka. Njih je više ložila sterilna diskusija od mogućnosti da iziđu napolje, u sunčan dan. Oni su bili skloni da tvrde kako ČOZ zapravo postoji za naše dobro.
Više...
Broj 1213

Olimpijska nostalgija

Cijeli svijet ovih dana piše o stogodišnjici Sarajevskog atentata, a kako se bude približavao mjesec juni toga će biti sve više. Jedna druga godišnjica, godišnjica događaja po kojem je sve do vremena opsade, a ako izuzmemo pomenuti atentat, Sarajevo jedino bilo globalno (pre)poznato, mnogo je lokalnija priča. Mislim, naravno, na tridesetu godišnjicu 14. zimskih olimpijskih igara koje su 1984. godine održane u Sarajevu.

Više...
Broj 1209

Pukla tikva

Kako se 2013. godina bliži izmaku i kako se misli političkih prvaka u Bosni i Hercegovini sve više prebacuju u 2014. – izbornu – sve se jasnije naslućuje i posve nova politička konstelacija. U Republici Srpskoj stvara se front na čijoj jednoj strani je Dodikov SNSD, a na drugoj faktički svi ostali. Među strankama koje ciljaju na hrvatsko biračko tijelo, ponovo se stvara jaz između dva HDZ-a (HDZ BiH Dragana Čovića i HDZ 1990 koji poslije povlačenja Bože Ljubića vodi Martin Raguž), dok je na tzv. ljevici sve snažniji animozitet doskorašnjih stranačkih drugova, a danas lidera dvije partije – Zlatka Lagumdžije na čelu SDP-a i Željka Komšića na čelu nedavno osnovane Demokratske fronte (DF). A ipak, sve strateške promjene, koliko god nipošto ne bile beznačajne, sitne su u poređenju sa tektonskim poremaćajima na, uslovno rečeno, bošnjačkoj političko-društvenoj sceni.

Više...
Broj 1205

Malo je, malo, ljudi

Poslije više od dvadeset dvije godine u Bosni i Hercegovini je u prvoj polovini oktobra napokon održan popis stanovništva, a nedavno su, iz Agencije za statistiku, pristigli i prvi, kako se to kaže, preliminarni rezultati. U svrhu boljeg razumijevanja popisnih rezultata iz 2013. godine, vrijedi prvo pomenuti osnovnu brojku koja se tiče popisa iz 1991. godine. Tada je Bosna i Hercegovina imala blizu četiri i po miliona stanovnika, tačnije 4 377 033. Danas je taj broj manji za više od pola miliona; BiH, dakle, čini se ima oko tri miliona i osamsto hiljada stanovnika (tačnije, 3 791 622). Entiteti 1991. godine nisu postojali, a 2013. godine distribucija po entitetima ugrubo izgleda ovako: Federacija: nešto manje od dva miliona i četiri stotine hiljada; Republika Srpska: nešto više od milion i tri stotine hiljada; Distrikt Brčko: nešto manje od sto hiljada stanovnika.

Više...
Broj 1201

Dva u jedan, tri u jedan

Jedan oktobarski ritual u posljednjih nekoliko godina igra važnu ulogu u javnosti zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Radi se o objavljivanju izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja koje imaju ambiciju priključiti se Evropskoj uniji. Riječ ,,napredak" tu se odnosi, naravno, na sam proces integracija.

Više...
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...