Monitor.co.me

Home svijet

Svijet

Broj 1058

Ništa bez Njemaca

Ništa bez NjemacaPočetak ove godine pokazuje da se Njemačka nametnula kao glavni politički faktor na jugoistoku Evrope, pozicija koja je do sada suvereno pripadala SAD. Visoki zvaničnici Hrvatske, BiH i Srbije boravili su u januaru u zvaničnim posjetama Berlinu. Svi su oni kazali da se Njemačka u regionu doživljava kao konstruktivan partner i da je za te zemlje direktna saradnja sa Berlinom prioritet vanjske politike.

HRVATSKA: Najsrdačnije je u glavnom gradu Njemačke primljen predsjednik Hrvatske, Ivo Josipović, najevropskiji lider u regionu. Njega je najmoćnija žena Evrope, njemačka kancelarka Angela Merkel, dočekala na ulazu u zgradu vlade u Berlinu, što se rijetko dešava i što se tumači kao izraz posebnog poštovanja i uvažavanja. Uostalom, Hrvatska će biti prva zemlja sa jugoistoka Evrope koja će postati članica Unije. Zagreb očekuje da se pristupni pregovori završe u junu, a da početkom naredne godine ta država postane 28. član EU. Ali, moguće je da se pojave problemi oko ratifikacije, posebno od strane Holandije, pa su Zagrebu neophodni pomoć i podrška Berlina.

BOSNA: Još više podrške, napora i vremena Berlin ulaže u popravljanje stanja u rovitoj BiH. Svi bosansko-hercegovački lideri (Bakir Izetbegović, Milorad Dodik, Dragan Čović, Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija i u Berlinu omiljeni Ivo Komšić) razgovarali su sa Merkelovom. Poruka koju je Berlin uputio bila je kratka: BiH mora da početi da funkcioniše. Zemlja u kojoj postoje tri parlamenta, sa cjelokupnom administracijom, kao i preko 150 ministara u vladama od centralnog do kantonalnog nivoa, ne može da funkcioniše bez reformi, ocjenjuju njemački političari i komentatori. Stoga je cilj svih tih razgovora bio ne da se samo kratkoročno situacija pomjeri sa mrtve tačke, već da se pokrenu ustavne i političke reforme koje će dugoročno olakšati proces odlučivanja u BiH. U koordinaciji sa Parizom, u Berlinu su zaključili da je Kancelarija visokog predstavnika (OHR) postala igračka u rukama Amerikanaca. Evropljani smatraju da se OHR treba transformisati kako bi sudbinu te zemlje ubuduće određivali domaći političari i EU.

SRBIJA: I lideri u Beogradu su, potvrđuje se, dobro shvatili poruke koju im je krajem avusta prošle godine uputio Vestervele. On je u glavnom gradu Srbije rekao da je „geografska mapa Balkana iscrtana i završena" i da „u Evropi ima mjesta samo za one koji vode odgovornu i izbalansiranu regionalnu politiku". Od tada se primjećuje zaokret Beograda prema Kosovu i učestale posjete Borisa Tadića zemljama regiona, prije svega susreti sa hrvatskim kolegom Josipovićem. „Njemačka se morala vratiti na Balkan i uguši san o 'velikoj Srbiji'", rekao je nedavno odlični poznavalac stanja u regionu Kristijan Švarc-Šiling. On je napomenuo da Evropa još odbija da shvati koliko je politikom popustljivosti Srbiji doprinIjela katastrofalnoj situaciji na Kosovu, u BiH, pa i u Srbiji.

No, Njemačka je najveći spoljnotrgovinski, ekonomski i tehnološki partner Srbije. Raste pozitivno raspoloženje u narodu prema toj zemlji. „Privredno i geopolitičko iskustvo pokazuje da su Njemci tradicionalno najpouzdaniji partneri i saveznici u čitavoj Evropi, što zbog svog mentaliteta zasnovanog na snažnom osjećaju dužnosti i odgovornosti, a što zbog svijesti da se pravi rezultati postižu dugoročnim i postepenim građenjem povjerenja. Pogledajte uostalom kako su prolazili njihovi saveznici poput Hrvatske, a kako, na primjer, britanski poput Grčke ili nas", kaže Miša Đurković sa beogradskog Instituta za evropske studije.

CRNA GORA: Da će Njemačka izoštriti svoju balkansku optiku moglo se još prije nekoliko godina zaključiti po istupanjima njemačkih ambasadora u Crnoj Gori. Kada su se konačno uvjerili da kritički intonirane izjave ambasadora Petera Platea i njegovog ranijeg kolege Tomasa Šmita nijesu samo njihovi lični stavovi, već stajališta zvaničnog Berlina, crnogorski čelnici i posebno njihovi urednici u provladinim medijima nijesu mogli da sakriju bijes. Zato sada, s vremena na vrijeme, kritikuju aktuelnog njemačkog ambasadora u Podgorici ne shvatajući da tako, prije svega, čine štetu svojoj zemlji. Bez otvorene i snažne podrške Njemačke naša zemlja sigurno ne bi tako brzo napredovala na putu ka Briselu. Ali, Berlin tačno zna naše probleme. Stoga je njegova politika prema Crnoj Gori otvorena, kritička i prijateljska. Zato toliko insistira na borbi protiv korupcije i kriminala, zla koja razjedaju ekonomski i politički sistem ove države. Premijer Igor Lukšić se ohrabruje u naporima da uredi Crnu Goru kao modernu evropsku državu. U Podgorici su krajem januara boravili parlamentarci iz redova vladajuće koalicije, očekuje se poziv novom predsjedniku Vlade Crne Gore da posjeti Berlin, a ima najava da bi u Crnu Goru mogao doći njemački šef diplomatije. Saradnja se posebno intenzivira sa njemačkim pokrajinama, a planirana je i posjeta njemačkih privrednika Crnoj Gori. Sve zavisi od nas.


Civilna supersila

Ulaskom u vladu liberala (FDP), Njemačka se vratila tradiciji građenja spoljne politike te zemlje kao „civilne supersile". Otac te politike je počasni predsjednik stranke, 84-godišnji Hans Ditrih Genšer, dugogodišnji šef diplomatije i osoba sa najdužim ministarskim stažom u poslijeratnoj istoriji Njemačke. Dolazak na funkciju ministra spoljnih poslova lidera liberala Vestervelea, u oktobru 2009. godine, označava povratak genšerizma u politici Berlina, a time i preokret EU prema regionu.

Politika koju je Brisel vodio prema Balkanu dok je evrokomesar za spoljnu politiku i bezbjednost bio Španac Havijer Solana bila je kratkovida i u suštini duboko antievropska. Njegovi omiljeniji likovi u regionu bili bivši srpski premijer Vojislav Koštunica i šestostruki predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović.


Mustafa CANKA

 
Broj 1051

Mračne sile na djelu

Mračne sile na djeluLondonski sud je u utorak 7. decembra odbio 180 hiljada funti garancije koje su priložene uz zahtjev da se Džulijanu Asanžu, osnivaču Vikiliksa, dozvoli da sa slobod...
Više...
Broj 1041

Odlazak prijatelja crnogorskih moćnika

Odlazak prijatelja crnogorskih moćnika

Kremlj ne prašta! Dmitrij Medvedev, predsjednik Rusije, po hitnom postupku je potpisao dekret o smjeni Jurija Mihajloviča Luškova (74), koji je posljednjih 18 godina b...

Više...
Broj 1040

Lov na ljude

Lov na ljude

Bugarska obavještajna agencija iz komunističke ere, zloglasni Komitet za državnu bezbjednost, imala je strogo povjerljivu jedinicu za kidnapovanje, diskreditaciju i u...

Više...
Broj 1038

Svi na istom nišanu

Svi na istom nišanu

Dok Italijani nakon avgustovskog masovnog odmora pokušavaju da ne razmišljaju o više nego neizvjesnim narednim mjesecima, italijanski listovi na prvim stranicama dono...

Više...
Broj 1025
NAKON NAPADA IZRAELA NA MEĐUNARODNU HUMANITARNU FLOTU

Ne u moje ime

Ne u moje ime

U nedjelju 30. maja, poslije dugih priprema, šest brodova flotile Slobodna Gaza sastali su se nedaleko od Kipra i krenuli prema Gazi, koja je već tri godine pod gotovo ...

Više...
Broj 1019
IZ GAZE SPECIJALNO ZA MONITOR

Zarobljena nada

Zarobljena nada

Već više od 1000 dana 1,5 milion Palestinaca iz Gaze žive pod opsadom i gotovo hermetičkom blokadom. Razlog: u januaru 2007. na neosporenim izborima doveli su na vlas...

Više...
Broj 1014
BRISELSKI POGLED NA BALKAN

Daleko je Podgorica

Daleko je Podgorica

Novi evropski komesari i članovi parlamenta tvrde da je Balkan visoko na listi njihovih prioriteta. „Na Balkanu je rođena evropska spoljna politika i zbog toga je vi...

Više...
Broj 1014
ŠINAVATRA, LIK I DJELO

Tajkun, moćnik, bjegunac

Tajkun, moćnik, bjegunac

Taksin Šinavatra, bivši tajlandski premijer, bjegunac od zakona u zemlji i naturalizovani Crnogorac, nije uobičajen političar i on to zna. Izborni uspjesi tog politi...

Više...
Broj 1011
NN: CRNOGORSKI VOJNICI NA DOSAD NAJTEŽEM ZADATKU

Marš na Avganistan

Marš na Avganistan

Crna Gora u boj kreće, ovoga puta u Avganistan, gdje će, službeno nazvana Jedinica za mirovne misije Vojske Crne Gore (VCG) uskoro biti „kap u moru" multinacionalnih...

Više...
Broj 1010
PUTEVI DROGE: BALKANSKA VEZA ZA MEKSIKO

Bankarima novac ne smrdi

Bankarima novac ne smrdi

Darko Šarić, kontroverzni biznismen iz Pljevalja, jedan je od glavnih igrača na tržištu narkotika na prostoru Latinske Amerike, tvrdi Dablinska grupa. Grupa, čiji j...

Više...
Beoj 1002-3
CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE

Malo rada, mnogo sreće

Malo rada, mnogo sreće

Crnogorska Vlada ima razloga za zadovoljstvo. Uz podršku Zapada, uspjela je u gotovo furioznoj završnici, kao u finišu predizborne kampanje, da ostvari obećanje o uki...

Više...
Beoj 1002-3
LJUDI I DOGAĐAJI

Kuda idemo

Kuda idemo

Uspon Narodne Republike Kine kao svjetske ekonomske super sile bila je najčitanija novinska vijest protekle decenije, nadmašivši tako rat u Iraku (počeo 2003.) i tero...

Više...
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1413. petak 17. novembar 2017. godine PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV NEBOJŠE MEDOJEV...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1412

Broj 1410. petak 27. oktobar 2017. godine   U sudnici pučist-saradnik:ŠTO PROPUŠTI...

 

Monitor broj 1411

Broj 1411. petak 3. novembar 2017. godine MILOŠEVIĆEVI KADROVI U SRBIJI I CRNOJ ...