Monitor.co.me

EVROPSKE INTEGRACIJE CRNE GORE: Preko Sofije k Briselu

E-mail Ispis PDF
vojinovicNajzahtjevnije poglavlje u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom (27 - Zaštita životne sredine) trebalo bi da bude otvoreno narednog mjeseca. ,,Što se nas tiče, mi smo apsolutno sve uradili. Sva mjerila su ispunjena još u julu 2016, ali EU ima dug proces razmatranja izvještaja između svih 28 zemalja članica. Vlada je u februaru ove godine usvojila pregovaračku poziciju i ona je poslata Evropskoj komisiji. Vjerujemo da će na narednoj Međuvladinoj konferenciji, zakazanoj za kraj juna, na agendi biti otvaranje Poglavlja 27", kazala je šefica pregovaračke grupe Ivana Vojinović.

Prema njezinim riječima, ispunjavanje svih obaveza iz tog poglavlja do 2035. godine koštaće Crnu Goru više od 1,4 milijardi eura.

Otvaranje tog važnog poglavlja biće znak da se nakon polugodišnje stanke nastavlja proces pridruživanja Uniji, ali i da će naša država biti pod sve snažnijim monitoringom Brisela. To se može zaključiti iz slučaja ulcinjske Solane, koja je do sada bila glavna prepreka da se otvori poglavlje 27. Naime, crnogorska vlast moraće u narednih godinu dana da učini sve ono što su godinama tražili Evropska komisija, Evropski parlament i ostale institucije kada je u pitanju zaštita biodiverziteta ovog jedinstvenog područja, značajnog u mnogo širim razmjerama.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han navodi da EU sada vodi pristupne pregovore izuzetno pažljivo. ,,Naš najoštriji instrument jesu upravo pregovori. Uvijek kažem: imamo neke adute prije nego što pregovori počnu, imamo mnogo aduta tokom pregovora, a kako vidimo, na žalost, nemamo skoro nikakve adute nakon pristupanja Uniji. Naučili smo svoje lekcije. Veoma vodimo računa o procesu tokom pregovora", rekao je on ističući da Brisel posebno želi vidjeti više napretka u borbi protiv korupcije, te jače, nezavisnije i transparentnije pravosuđe.

,,Vladavina prava, transprentnost u javnim poslovima, saradnja civilnog društva i državnih institucija, sve se to mora poboljšati. A sloboda medija i tretiranje medija od strane vlasti predstavljaju jedan od najznačajnijih problema na Zapadnom Balkanu. Jasno je da će Crna Gora i Srbija dobiti podršku za još brže otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja, ali uz ispunjavanje svih kriterijuma i bez ikakvih prečica", kaže evroparlamentarac iz Slovačke i odličan poznavalac stanja na jugoistoku Evrope Eduard Kukan.

Upravo događaji s početka ove sedmice, poput ranjavanja novinarke Olivere Lakić, te izvjesna blokada izbora Sudskog savjeta i veoma visok procenat ukidnih odluka od strane Ustavnog suda na rješenja nižih sudskih instanci, potvrđuju činjenicu da se ključni problemi na evropskom putu Crne Gore nalaze u samoj Crnoj Gori.

Institut Alternativa zaključio je da uprkos hvalospjevima Vlade, detaljnija analiza izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori pokazuje da su ocjene napretka u posljednjem izvještaju gore od posljednja dva (za 2015. i 2016. godinu). Iz te renomirane nevladine organizacije kazali su da je Crna Gora u proteklih godinu dana ostvarila ograničeni napredak u pregovorima, te da je prosječna ocjena progresa na svim poljima tek 1,12.

Prema riječima šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orava, Unija godišnje okvirno daje 35 miliona eura pomoći Crnoj Gori kako bi joj pomogla na putu pridruživanja. „Pomažemo da bi Crna Gora bila savršen kandidat, kada bude postala država članica, što se realizuje pružanjem pomoći u ekonomskim i demokratskim reformama, posebno u oblasti ekologije, slobode medija i borbi protiv korupcije", rekao je on.

Novu šansu za osvježenje evropske perspektive Crna Gora i države regiona dobiće narednog četvrtka, u Sofiji, gdje će se održati samit EU-Zapadni Balkan. Za Bugarsku, kao trenutno predsjedavajuću Unijom, ovo je konačna potvrda obnovljenog fokusa EU na Zapadni Balkan, nakon samita u Solunu koji je održan 2003. godine.

I visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini tvrdi da će samit biti veoma važan događaj koji će pokazati da evropski blok i njeni partneri u regionu dijele iste ciljeve. ,,To će biti prvi i najvažniji politički znak da EU i njeni zapadnobalkanski partneri ne dijele samo isti geografski prostor, već političke ciljeve i sudbinu", rekla je Mogerinijeva. Ona je istakla da to neće biti samit proširenja, ali da će jedan od njegovih osnovnih elemenata biti poruka da je cijeli region Evropa i da ima evropsku perspektivu.

Lideri EU su još na samitu 22. marta izašli sa zajedničkim saopštenjem koje ,,pozdravlja održavanje samita u Sofiji", gdje se "očekuje da će fokus biti na ponovnom potvrđivanju evropske perspektive regiona, pokretanju konkretnih i vidljivih inicijativa za poboljšanje infrastrukturnog povezivanja i međuljudskih odnosa u regionu i s EU, kao i rad na boljem angažovanju na zajedničkim izazovima kao što su sigurnost i migracija".

Među prijedlozima koji su posebno značajni za građane su podrška novoj željezničkoj strategiji da bi se region uključio u glavnu mrežu EU, lansiranje digitalne agende za Zapadni Balkan, koja uključuje mapu puta za smanjenje troškova rominga, kao i da se udvostruči finansiranje programa studentske razmjene Erasmus+. Tu su i podrška za projekat Jadransko-jonske autoceste koja povezuje obalu Hrvatske, Crne Gore i Albanije, te projekat Autoput mir, koji će povezivati Niš s Prištinom.

„EU je proglasila ovu godinu godinom nade i novog ojačanog angažmana u regionu. Bilo bi fatalno da se nade pokopaju prije nego što se makar u naznakama podrže jasnom političkom agendom. EU 2018. godine mora da se izbori da bude centralni akter na Balkanu i da inkluziju Balkana tretira kao prioritetni projekat. Alternative evropskom Balkanu bi naposlijetku ugrozile cio kontinent", smatra politikolog Vedran Džihić.

Takve stavove ponavljaju i u Berlinu i Parizu. Prije nego što se EU dalje proširi, morala bi biti reformisana. I to bar tako da se ukine mogućnost veta pojedinih članica i uvede većinsko odlučivanje, jer će inače upravljanje EU postati nemoguće, smatraju u francuskoj prijestonici, dok su Njemci preko evroparlamentarca Davida Mekalistera poručili da 2025. godina, koju je Evropska komisija navela kao mogući termin pristupanja Srbije i Crne Gore, zapravo predstavlja „indikativni", neobavezni termin koji treba da konkretizuje pristupnu perspektivu i pruži pristupnom procesu novu dinamiku.

Premijer Duško Marković poručuje da Crna Gora ove godine može da otvori preostala tri pregovaračka poglavlja. „Naše ambicije su i veće – da do kraja godine ispunimo privremena mjerila za zatvaranje poglavlja 23 i 24", dodaje on.

Teško. Ili, kako bi to rekao komesar Han: ,,U principu je ostvarivo, ali je veoma ambiciozno".


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1443 / 15.jun 2018.   URUŠAVANJE ŠKOLSTVA: Luča korupcije (Miloš ...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1442

Monitor broj 1432 / 7.jun 2018.     LOKALNI IZBORI - GLOBALNE POSLEDICE:Trijumf...

 

Monitor broj 1441

Monitor broj 1431 / 1.jun 2018. LOKALNI IZBORI - GLOBALNE POSLEDICE:Trijumf Đukanovi...