Monitor.co.me

VANTJELESNA OPLODNJA U PRIVATNIM KLINIKAMA: Zašto se niko ne liječi u KCCG

E-mail Ispis PDF
kccgZa prvih deset mjeseci protekle godine Fond za zdravstveno osiguranje odobrio je 429 postupaka vantjelesne oplodnje. Država je po osnovu toga platila 680.000 eura, a većina novca je otišla privatnim klinikama.

Odjeljenje za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju obavilo je 127 postupaka vantjelesne oplodnje i za to dobilo 202.000 eura. U sklopu Klinike za ginekologiju i akušerstvo, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), funkcioniše odjeljenje istog naziva kao ono na Cetinju - Odjeljenje za humanu reprodukciju sa dnevnom bolnicom, koje od Fonda zdravstva za djelatnost koja im stoji u nazivu nije dobili ni euro.

Što je razlog tome, iz KCCG za Monitor kažu: ,,Poznato je javnosti da je KCCG u februaru 2017. godine usvojio novu sistematizaciju sa razvojnim planovima naše ustanove u narednih pet godina. U tom smislu je i formirano Odjeljenje za humanu reprodukciju sa dnevnom bolnicom. Na ovom Odjeljenju se sprovode dijagnostičke i hirurške procedure u smislu pripreme za vještačku oplodnju kao i tretman komplikacija nakon istih. Na Odjeljenju humane reprodukcije se ne rade asistirane reproduktivne tehnike koje su po svojoj prirodi ambulantne procedure i nema potrebe za hospitalizacijom pacijentkinja''.

Objasnili su i da je ,,Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo odlučilo da se vantjelesnom oplodnjom bavi JZU Opšta bolnica Danilo I na Cetinju, te je 2007. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi formirano Odjeljenje za humanu reprodukciju''.

Kada se 2007. osnivalo Odjeljenja za humanu reprodukciju na Cetinju, Fond je izdvojio pola miliona eura za opremanje i nabavku medicinske opreme. Kako se radi o značajnom projektu koji košta, NVO Krug života tražila je zbog moguće donacije od KCCG informacije o kadrovskoj strukturi novoformiranog Odjeljenja. Iz KCCG su odbili da im daju te informacije pravdajući se time da ne vide da to može biti predmet javnog interesa.

,,U okviru KCCG postoji Odjeljenje za humanu reprodukciju. Međutim, u tom Odjeljenju nije urađen nijedan postupak vantjelesne oplodnje. Činjenica da postoji, a da nema pacijenata je samo dokaz onoga što se dugo krilo od javnosti, a to je da medicinski direktor i vd direktor GAK-a na taj način pomažu privatnim klinikama da ostvaruju korist'', kaže za Monitor Dejan Cvijanović, predsjednik Kruga života.

Iz NVO Kruga života za Monitor kažu da su na jednoj od privatnih klinika zaposleni medicinski direktor Kliničkog centra Snežana Raspopović i vd direktor Ginekološko akušerske klinike u KCCG Vojislav Miketić.

Od 530 ljekara KCCG, 92 su dopunski angažovana u privatnim ordinacijama, izjavila je direktorica ove ustanove Zorica Kovačević. Istakla je da je usvojenim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, direktorima ustanova omogućeno da, bez ministra, odlučuju hoće li dati saglasnost ljekaru za dopunski angažman kod privatnika. Kovačević je tokom prošle godine izdala dva takva odobrenja, dok je 2016. godine 90 ljekara dobilo takvu saglasnost. Uz ovo je nezaobilazna dijagnoza svih dosadašnjih direktora KCCG i ministara da je nedostatak ljekara speci-jalista i supspecijalista, jedan od glavnih problema i razlog zašto građani čekaju na preglede i operacije

Na sajtu KCCG može se pročitati podatak da je načelnica Odjeljenja za humanu reprodukciju Maja Rajković. ,,Načelniku tog Odjeljenja se očigledno čini usluga postavljanjem na funkciju, ali nije jasno kako neko može da prihvati i bude zadovoljan da je na čelu nečega što ne funkcioniše, već, šta više, očigledno svojom neaktivnošću pomaže da takvo stanje traje'', smatra Cvijanović.

Na pitanje Monitora o budućim planovima za ovo odjeljenje, iz KCCG nijesu odgovorili. Cvijanović smatra da ono nema neku perspektivu: ,,U Kliničkom centru u Podgorici po našim saznanjima postoji jedan uži specijalista iz oblasti sterilititeta i infertiliteta koji je raspoređen na poslove ljekara u Porodilištu. Klinički centar godinama ne potražuje uže specijaliste iz ove oblasti. Oni ljekari koji rade u privatnim ustanovama nisu uže specijaliste iz ove oblasti, već se radi samo o specijalistima ginekologije, kao što je načelnica Odjeljenja za humanu reprodukciju ili o užim specijalistima iz oblasti perinatologije, onkologije i sl.''.

Shodno Zakonu o umrežavanju privatnih ustanova, četiri privatne klinike koje se bave vantjelesnom oplodnjom umrežene su u javni zdravstveni sistem: Life, Codra i Ars Medica u Podgorici i Humana reprodukcija u Budvi.

Privatne klinike sve više uzimaju primat u ovoj oblasti. Podaci Fonda govore da su tokom prvih 10 mjeseci 2017. privatne klinike od Fonda prihodovale većinu novca koji je država platila za ovu oblast - oko 480.000 eura.

Kada je otvarano Odjeljenje za humanu reprodukciju na Cetinju, tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović iznio je podatak da godišnje od 4.500 do 5.000 sklopljenih brakova, od 10 do 15 odsto ima problema sa sterilitetom, te da to dovoljno govori o opravdanosti formiranja Odjeljenja za humanu reprodukciju u okviru cetinjske bolnice.

Na prošlogodišnjoj proslavi jubileja cetinjskog Odjeljenja za humanu reprodukciju istaknuto je da je tamo za deceniju rođeno preko 500 beba. Načelnik Odjeljenja Željko Lazović naglasio je da može još bolje ali da je za to neophodno da ovo odjeljenje postane posebna jedinica sa godišnjim budžetom. Istaknuto je i da treba stimulisati zaposlene da ne bi dolazilo do odliva kadrova, kao što je bio slučaj u prethodnom periodu.

Bolnica na Cetinju je dugo bila vodeća u ovoj oblasti. Prema dostupnim podacima tokom 2011. od ukupno 373 postupka vantjelesne oplodnje, na Cetinju su urađena 211, a u privatnim klinikama 162. Sada se taj omjer okrenuo u korist privatnih klinika pa je u toku prvih 10 mjeseci prošle godine na Cetinju urađeno 127 postupaka vantjelesne oplodnje, a u privatnim klinikama 302.

Značajne rezultate u ovoj oblasti prati i finansijska pomoć države. Samo u posljednje tri godine država je za vanatjelesnu oplodnju izdvojila preko dva i po miliona eura. Većina novca otišla je privatnim klinikama.

A novca nikad dosta. Ministarstvo zdravlja je još prije dvije godine predložilo izmjene i dopune Zakona o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama (ART). Izmjenama zakona je u članu 12 predviđen izvoz i uvoz jajnih ćelija uz saglasnost Ministarstva zdravlja. Pomenuti član je kritikovao Krug života uz argumentaciju da se tako štiti interes lobija i privatnih klinika, a ne kontroliše oblast vantjelesne oplodnje i uvoz i izvoz jajnih ćelija, te da je neophodno kompletnu proceduru iz oblasti uvoza i izvoza jajnih ćelija regulisati zakonom, a ne podzakonskim aktima.

Objašnjavali su tada da će, ako na snazi ostanu predložene izmjene, dolaziti ljudi iz inostranstva koji će bez problema da kupe embrion, kao što u državama Bliskog istoka i Azije odlaze da kupe bubreg.

Pomoćnica ministra Vesna Miranović je nedavno izjavila u emisiji Direktno na TV Vijestima da je ona protiv toga člana zakona.

Cvijanović kaže da ,,uz dužno poštovanje dr Miranović ono što je nama cilj jeste da se to stvarno obistini i napiše. Ćutnja koja sada postoji može biti različito shvaćena, zato ćemo mi pomno pratiti da li postoje neka dešavanja u tom pravcu i naravno odmah odreagovati''.

Činjenica da privatne zdravstvene ustanove uz profit, privlače sve više kadrova i pacijenata iz javnog zdravstva, ne uliva nadu da u Skupštini jednog dana neće biti dovoljno glasova za sporne izmjene zakona.


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1435 / 20.april 2018. NOVI PREDSJEDNIK:Promjene su očite (Miloš Bakić...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1434

Monitor broj 1434 / 13.april 2018. PREDSJEDNIČKI IZBORIZašto se Đukanović boji...

 

Monitor broj 1433

Monitor broj 1433 / 6.april 2018.   CRNOGORSKE ULICE SMRTI:Premijeru, dokle? (Milen...