Monitor.co.me

BORIS MARIĆ, ANALITIČAR: Vlast je sve slabija, ali igra na slabosti opozicije

E-mail Ispis PDF
maricMONITOR: Kako komentarišete najnoviju vijest da je Demokratski front nakon insistiranja na Andriji Jovićeviću kao kandidatu za predsjedničke izbore, saopštio da u dogovoru sa njim ipak odustaje od te kandidature?
MARIĆ: Vijest o odustajanju od kandidature gospodina Jovićevića predstavlja iznenađenje, jer je njegovo ime već duže vrijeme od strane DF-a predstavljano kao najbolje riješenje. Osim problema sa načinom izlaska na predsjedničke izbore, opozicija ima sve izraženiji problem vremenskog cajtnota. Ostaje da se vidi da li je ovaj politički manevar iznuđen politički potez, ili je proizvod koordinacije sa drugim opozicionim političkim subjektima.

Ono što se čini izvjesnim je da DF insistira na zajedničkom kandidatu koji će biti bar ravnodušan prema atlantskim integracijama. Takva politička strategija sigurno ograničava objedinjavanje opozicionih snaga, ako kao realan preduslov objedinjavanju oko kandidata uzmemo i interese partija da odluku mogu objasniti svojim biračkim tijelima. Čini se da je propuštena šansa koja je mogla da proizvede osjećaj o neophodnosti promjena kao ključnog elementa za dalju demokratizaciju crnogorskog društva i time se u drugi plan stave partikularni interesi opozicionih subjekata u korist opšteg.

Može se zaključiti da je opozicionim liderima, između ostalog, prioritetno nalaženje kandidata koji može biti konkurentan na izborima, ali koji neće ugroziti njihove pozicije i na bilo koji način uticati na preraspodjelu snaga aktuelnih igrača na opozicionoj sceni.

Specifičnost aktuelne predsjedničke kampanje je i to da lideri i vlasti i opozicije ne vide sebe kao prvo riješenje za predsjedničkog kandidata. Pokušava se uspostaviti politička taktika koja bi kroz nalaženje nekog od (ne)stranačkih kandidata, zaštitila liderske pozicije i omogućila pripremu za naredne izbore. Naravno, jedinstveni opozicioni kandidat bi imao ozbiljne šanse da ugrozi kandidata vlasti, što bi cijeloj priči dalo drugačiji tok. Svakako prisustvovaćemo do sada jedinstvenim predsjedničkim izborima, koji će imati kratku kampanju, ali mnogo pratećih efekata koji će značajno uticati na karakter iste i koji će dominantno imati bezbjednosni karakter.

MONITOR: Sve se češće čuju kritike na račun opozicije, zbog nemogućnosti da dođe do zajedničkog kandidata, odnosno da djeluje u javnom a ne partijskom interesu. Kako vi vidite opozicionu scenu?
MARIĆ: Crnogorska opozicija ima sve izraženiji problem jedinstvenog i jasnog djelovanja. Sa jedne strane imamo opozicione partije koje su naglašeno liderske i sa problemom institucionalizacije svojih struktura, a nerijetko i sa prilagođavanjem političkih stavova na dnevnoj osnovi, što znači da je prisutan problem artikulacije jasne i utemeljene politike. Sa druge strane geopolitika cijepa opozicionu scenu, jer objektivno unutar opozicije postoje dvije političke ideje. Ovo bi bile osnovne smetnje nečem što dio društva percipira kao javni interes, a definisan je kroz neophodnost promjene vlasti.

I pored realnih problema crnogorske opozicije većina građana bi glasala za promjenu vlasti. Na opozicionim subjektima je da ustanove model dijelovanje koji će valorizovati ,,međuizbornu prednost" na terenu. Ako to ne mogu da urade u naredna dva izborna procesa morali bi se sjetiti značenja riječi odgovornost.

MONITOR: Još nemamo kandidata vlasti za predstojeće predsjedničke izbore, a opozicionih kandidata biće očito priličan broj. Da li je to postavka koja ide na ruku vladajućoj garnituri?
MARIĆ: U najmanju ruku je čudno da DPS još nema kandidata. To zbunjuje i javnost, ali i potencijalne birače DPS-a. Jasna je taktika i procjena u rukovodstvu DPS-a da struktura nema snagu kojom je dominirala decenijama, i da postaju sve lakša meta političkih napada što opredjeljuje očiglednu odluku da kampanju za predsjedničke izbore treba svesti na što manji broj dana. DPS ima manjak samopouzdanja koji pokušava da prikrije političkom taktikom.

Jedan kandidat jeste najbolje riješenje za opoziciju. Međutim i neki drugi vid ukrupnjavanja podrške opozicionim kandidatima koji bi podrazumjevao prilagođavanje karakteru opozicionih birača, mogao bi da produkuje drugi krug predsjedničkih izbora. U tom slučaju bilo bi važno da se opozicioni subjekti već sada dogovore o nespornoj podršci onom kandidatu koji bi bio akter drugog kruga.

MONITOR: Kako vidite situaciju u Beranama? Da li vlast sve otvorenije koristi silu?
MARIĆ: U Beranama se nije desilo ništa novo, ali da zamislimo situaciju da se odnos snaga u lokalnom parlamentu promjenio nakon ponavljanja izbora na nekoliko biračkih mjesta, a na osnovu odluka ovakvog DIK-a. Teško je ne steći utisak da neko ima za cilj da se crnogorska politička i društvena stvarnost radikalizuje do granica sukoba. U takvom kontekstu pojednostavljivanja stvarnosti, insistiranja na crno-bijeloj slici, za i protiv, može se tražiti legitimitet za opstanak na vlasti. Treba li govoriti o tome koliko je ovo opasno.

MONITOR: Slažete li se sa viđenjima da je vlast, dok sve brutalnije krši zakone, u stvari sve slabija?
MARIĆ: Kontrola nad institucijama je posljednja linija odbrane ove vlasti. Institucije su dio vladajućeg mehanizma, tako slabe, ali tako politički upotrebljive. Ne kaže se bez osnova u Strategiji EU za Zapadni Balkan da živimo u zarobljenim državama, čitaj zarobljenim institucijama.

Postavlja se pitanje, zašto vlast uporno insistira na ovakvom stanju? Zato što je u svojoj osnovi antievropska, što na društvo gleda kao na plijen, a da bi lovac bio uspješan monopoli se moraju održati. Na ruku im idu dvije stvari, povratak geopolitike u međunarodnim odnosima i nezrela i dijelom antievropska opozicija.

Vlast jeste sve slabija, ali dominantno igra na slabosti opozicije.

MONITOR: Primjećujete li sve više nasilja, odnosno govora mržnje , u javnom prostoru uopšte?
MARIĆ: Mi već godinama živimo u društvu u kome je radikalizovani javni diskurs dio svakodnevice. Što si radikalniji u izrazu, što su izjave brutalnije, to se vise približavate idealu ,,5 minuta slave", koji garantuje da im niko neće ugroziti političku poziciju. Javna scena sve više liči na rijaliti, koji raspaljuje niske nagone i strasti i ubija svaku normalnost, odgovornost i obesmišljava logiku. Politički prvaci postaju suštinski urednici medijskog prostora, pa ko ima ,,atraktivniji" izraz ima veći medijski prostor. Nije ova kvazi politička igra bez rizika za aktere, ali najveći rizik je za društvo, za građane. Društva koja upadnu u ovako negativnu spiralu imaju problematičnu budućnost, njihove alternative i perspektive su ugrožene, a vrijednosni sistem gubi svoj smisao. Postavlja se pitanje društvenog opstanka, stvara se atmosfera opšte apatije i bezizlaznosti. Mogli bi reći da bunt postaje legitiman, ali se moramo čuvati političkih ,,alhemičara", junaka na magarcima, dovoljno nepristojnih da svakom građanskom buntu nalijepe svoje partijsko ili kvazi ideološko obilježje, da zloupotrijebe samu energiju opravdanog nezadovoljstva.

Danas se čini izvjesnim da je preduslov strukturnih reformi, reforma političkog sistema. Moramo otvoriti javnu debate o karakteru izbora i kako ih učiniti slobodnima. Ako je sam izborni proces korumpiran, a jeste, ako ima veze sa organizovanim kriminalom, a ima, ako podstiče liderske partije na štetu demokratskih procesa, onda je iluzorno očekivati institucije bez korupcije i političkih direktiva. Iz takvih izbora mogu proizaći samo opštekoruptivni društveni odnosi, u kojima manje vise učestvujemo svi.

MONITOR: Da li u svjetlu međusobnih unutrašnjih borbi u vlasti, a ne poštovanja zakona i demokratizacije, vidite i slučaj Aleksandra Andrije Pejovića?
MARIĆ: Kontrola nad institucijama je posjlednja linija odbrane DPS-a, ali isto tako kada se institucije koriste za unutarpartijska nadgornjavanja, DPS se ,,trese", a taj potres osjeća društvo.

Činjenica je da je gospodin Pejović prekršio Ustav i niz zakona, ali istina je da u zonu kršenja ulazi na osnovu akta Vlade, o čemu i Vlada i Pejović imaju punu svijest, te u tom smislu je nemoguće da se sama Vlada izuzme od odgovornosti. Ostavka g-dina Pejovića kroz koju se pokušava staviti tačka na ovaj slučaj samo je još jedan pokazatelj da je Strategija EU o zarobljenosti države pogodila metu.

MONITOR: Da li nas takve elite zbog kojih Crna Gora nosi etiketu zarobljene države mogu uvesti u Evropu, u smislu istinske demokratske reforme?
MARIĆ: U društvu u kome nemamo institucionalizovanu promjenu vlasti, slobodne i fer izbore, u kome su institucije dio sistema zarobljenosti države, naravno da ne. Vladajuća struktura bi suštinskim reformama rušila svoje političke pozicije, počela bi da radi protiv sebe same, tako da će kao i do sada energiju i resurse dominantno trošiti na fingiranje reformi.

U svijetlu geopolitike to nije nemoguće. Ako vlast uskoro ne dobije adekvatnu alternativu, koja bi garantovala zaokret ka reformama i kroz društveni dijalog vratila potrebnu stabilnost društvu, može nam se desiti da po ko zna koji put u istoriji ostanemo samo dio geopolitičkog dogovora. Neko će reći, pa to mora tako, mi smo mali. To nije tačno, postoje i druga društva koja su realno mala, ali koja imaju unutrašnju koheziju i stabilnost, koja čuvaju svoj vrijednosni sistem zasnovan na jasnoj tradiciji, koja su otporna na tradicionalizme raznih vrsta i ksenofobične vradžbine koje neki ekspresivni političari još smatraju i politikom. Ako ne prevlada svijest da smo kao društvo samoodrživi, da smo sposobni stati u odbranu svog identiteta i graditi demokratsku osnovu zajednice, onda smo više nego lak geopolitički plijen.

Crnoj Gori treba politička elita sposobna da vodi društveni dijalog i oslobodi institucije u cilju građenja unutrašnje stabilnosti, gdje bi se u geopolitičkim igrama opredjeljivali u odnosu na primarne interese razvoja društva, a ne interese velikih, čiji su zastupnici politički polutani koji bi prodali državu za šaku vlasti.


Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1435 / 20.april 2018. NOVI PREDSJEDNIK:Promjene su očite (Miloš Bakić...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1434

Monitor broj 1434 / 13.april 2018. PREDSJEDNIČKI IZBORIZašto se Đukanović boji...

 

Monitor broj 1433

Monitor broj 1433 / 6.april 2018.   CRNOGORSKE ULICE SMRTI:Premijeru, dokle? (Milen...