Monitor.co.me

I pad je let

E-mail Ispis PDF
Bez najave i - što bi isti oni onomad rekli – ničim izazvana, Vlada je u srijedu utvrdila prijedlog rebalansa budžeta i prijedlog odluke o (novom) zaduživanju Crne Gore za 2018. Da iznenađenje bude veće, vladina inicijativa stiže nepunih 70 dana nakon što je važeći Zakon o budžetu usvojen u Skupštini.

Premijer Marković i njegovi glasnogovornici pokušavaju da nas ubijede kako i u ovom slučaju ne treba vjerovati vlastitim očima, ušima i sjećanju nego njihovim interpretacijama stvarnosti. U saopštenju nakon sjednice Vlade piše da je premijer „zaključujući raspravu" ocijenio da odluka koju do srijede poslijepodne niko nije pominjao „nije proizvod ishitrenosti već rezultat osmišljenog pristupa, koncepta i strategije..." Dodatno, premijer se, izgleda, i pohvalio – da li ministrima dal' radoznalom puku – „da je zahvaljujući ostvarenim rezultatima Vlada u stanju da donese odluke kojima se trošak otplate državnog duga svodi na polovinu".

Nijesu Marković, Simović, Radunović i društvo pronašli finansijski perpetuum mobile uz čiju bi pomoć javni dug od blizu 2,5 milijarde eura pretvorili u „siću" od 1,2 milijarde. Svođenje troška otplate na polovinu, znači da je Vlada pronašla finansijera voljnog da nam da nove kredite, sa dužim periodom vraćanja i uz kamatu od tri odsto (umjesto dosadašnjih pet) kako najavljuje ministar finansija Darko Radunović.

Iz Vlade su propustili da javnost obavijeste o iznosu duga koji ćemo refinansirati na taj način. Umjesto toga, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović objašnjava kako ćemo „značajne kredite koji dospijevaju 2020. i 2021. godine refinansirati na duži period i time napraviti značajne uštede u našem budžetu". Ni to nije tačno. Time što ćemo odložiti i produžiti period otplate dugova nećemo – u konačnom računu – ostvariti uštedu. Samo dio vlastih obaveza selimo u budućnost. Sasvim precizno: ova vlast će dio svojih obaveze prebaciti nasljednicima na teret. Crna Gora će, zbog sporijeg vraćanja dugova, duže ostati u statusu visoko zadužene zemlje. To će smanjiti šanse da novim i makar nešto povoljnijim kreditima investiramo u razvoj.

Ali, ta priča ostaje na dugom štapu pošto još ne znamo ni osnovne detalje o refinansiranju crnogorskog javnog duga: ni ko, ni kada, ni kako, ni koliko (a kamoli – zašto). Valjda više detalja saznamo kada plan novog zaduživanja stigne na potvrdu u parlament.

Stvari su nešto jasnije kada je u pitanju predloženi rebalans budžeta. Kada razgrnete smetove samohvalisanja i zavaravanja („izmjene budžeta uslijedile su kao rezultat efikasne naplate prihoda i dobrih rezultata ekonomske politike Vlade") ostene ogoljena suština: „Predloženim zakonom izvorni prihodi povećani su za 57 miliona eura, a rashodi za 82 miliona...". Još 25 miliona deficita koje će pokriti krediti. Ili „uštede" na račun svih onih za koje Vlada pretjerano ne mari.

Većina novoplaniranih rashoda (70 miliona) odlazi za prvu ratu ugovorenog otkupa dionica Elektroprivrede od italijanske A2A. „Vraćamo vlasništvo nad ovim važnim preduzećem u okrilje naše države", pohvalio se Simović. „Istovremeno, držimo otvorena vrata za novog strateškog partnera koji će zajedno sa nama ulagati u razvoj ne malog broja projekata u sektoru energetike". Gotovo istu rečenicu možete naći u desetak godina starim izjavama čelnika izvršne vlasti iz vremena kada je Vlada Italijanima prodavala akcije EPCG. S naumom da od propasti sačuva Prvu banku. Ostaje da vidimo da li je DPS već našao novog strateškog partnera za EPCG. Sa kojim ciljem. I da li je najavljeno refinansiranje javnog duga dio istog aranžmana.

Najveća tajna ponuđenog rebalansa nalazi se na prihodnoj strani, u šturoj informaciji da će se, po osnovu „prihoda od kapitala" u državnu kasu sliti 43 miliona eura. Šta je, ili koga, Vlada prodala a da mi o tome ništa ne znamo? Do kada će čuvati tu tajnu? Makar je obznanjena informacija da će vlast nastaviti da našim novcem finansira svoje omiljene jame bezdanice Montenegro Airlines i Crnogorsku plovidbu. Prvi će za podmirenje dugova dobiti 6,5 a drugi pola miliona eura.

Markovićev paket „neishitrenih" prijedloga ka parlamentu krenuo je par sati nakon što je šef Misije MMF-a za Crnu Goru Matrin Petri objavio „preporuke" date Vladi: smanjiti izdatke za penzije i plate u javnom sektoru, isključiti izuzetke i olakšice iz naplate postojećih i uvesti nove poreze. Sva je prilika, biće opet: hvala Vladi.


Zoran RADULOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1435 / 20.april 2018. NOVI PREDSJEDNIK:Promjene su očite (Miloš Bakić...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1434

Monitor broj 1434 / 13.april 2018. PREDSJEDNIČKI IZBORIZašto se Đukanović boji...

 

Monitor broj 1433

Monitor broj 1433 / 6.april 2018.   CRNOGORSKE ULICE SMRTI:Premijeru, dokle? (Milen...