Monitor.co.me

GRAD TEATAR: OSTAVKE NA GODIŠNJICU NOVE UPRAVE: Festival traži novog direktora

E-mail Ispis PDF
grad teatar budvaUoči godišnjice imenovanja nove uprave u Javnoj ustanovi Grad teatar, ostavku na članstvo u Savjetu Festivala podnio je arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. Neočekivana demisija Mitrovića, posvećenog aktiviste na polju očuvanja kulturno-istorijskih vrijednosti Budve, koji pokriva i funkciju predsjednika Mjesne zajednice Stari grad, zatekla je mnoge u lokalnoj upravi grada kao i zaposlene u Grad teatru, koji nisu krili razočarenje.

Na predlog političkog pokreta URA, koalicionog partnera nove vlasti u Budvi, Mitrovića je za člana Savjeta u februaru prošle godine imenovala Skupština Opštine, dok je na mjesto predsjednika Savjeta u isto vrijeme a na predlog DEMOS-a čiji je član, imenovan Siniša Jelušić, profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

Imena dvojice istaknutih budvanskih intelektualaca, dokazanih u poslovima u oblasti kulture i stvaralaštva, najavljivala su pozitivne promjene u radu tridesetogodišnjeg Festivala, kome je pod rukovodstvom mahom nekvalifikovanih DPS kadrova prijetilo gašenje zbog korupcije, zaduživanja, finansijskih prevara i mahinacija koje su postale predmet istrage Specijalnog državnog tužilaštva.

Za vršioca dužnosti direktora Grada teatra imenovana je tada Milena Lubarda-Marojević, zatečena na funkciji zamjenika bivšeg direktora Blaža Radomana, što je za mnoge bilo iznenađenje. Iako je bilo ideja da se posrnuli Grad teatar nakon trideset godina postojanja ukine, da se novi formira na zdravim osnovama, Savjet se odlučio na prelazno rješenje, do raspisivanja javnog konkursa. Međutim, konkurs za novog direktora Grad teatra se odužio i preko zakonskog roka od šest mjeseci za v.d. direktorovanje. Raspisan je, konačno, godinu dana kasnije, u utorak, 21. februara.

Iako detalji razloga zbog kojih je Slobodan Bobo Mitrović napustio angažmana u Grad tetaru javnosti nisu poznati, očito je da se radi o nezadovoljsvu postignutim rezultatima. „Smatram da je nemoralno sjedjeti na jednom mjestu godinu dana i ne promijeniti ništa, ni za jedan milimetar", kaže Mitrović za Monitor.

Mitrović je bio član prvog Savjeta Festivala, daleke 1986, godine, kada je Grad teatar u obnovljenom Starom gradu, nakon katastrofalnog zemljotresa, započeo pozorišnu avanturu sa renomiranim imenima jugoslovenske kulturno-umjetničke scene. Koja je na kraju neslavno završila u korupciji i finansijskim zloupotrebama bivših direktora, mjerenim milionskim iznosima.

Entuzijazam Mitrovića i želja da bogatim iskustvom i znanjem pomogne Grad tetaru da povrati ugled koji je uživao kao najznačajnija manifestacija te vrste na Crnogorskom primorju, izgleda da je splasnuo zbog nerazumijevanja i neslaganja sa rukovodećim timom Festivala. Upućenima je poznato da su tokom proteklih 18 sjednica Savjeta često sijevale varnice na relaciji Mitrović – Lubarda-Marojević, najviše zbog nečinjenja, zbog neracionalnog trošenja novca, zatim tehničke neopremljenosti Festivala i potpune organizacione nespremnosti, sa jedne strane, dok se ogromna sredstva troše na drugoj.

Za proteklu 2017, godinu budžet Grad teatra iznosio je milion eura. To je mnogo više od budžeta sličnih i programski uspješnijih festivala u susjednim gradovima, Baru i Tivtu na primjer.

Ukupni troškovi proteklog 31. Festivala iznosili su 150.000 eura dok je ostatak otišao na plate 27 zaposlenih i podmirivanje naslijeđenih dugovanja.

Po ovoj računici ispada da je za pripremu programa vrijednog 150 hiljada eura utrošeno 850 hiljada. Tako je na prvi pogled. Međutim nova-stara direktorica, Milena Lubarda-Marojević navodi, kako je veliki dio tog novca otišao na plaćanje dospjelih dugovanja po osnovu ugovora koje je prethodni tim sklapao sa firmama Budvanina Marka Kentere.

Članovi Savjeta bili su protiv vraćanja dugova iz sumnjivih poslova koji su kao takvi ocijenjeni i u Izvještaju o reviziji poslovanja za 2016. godinu, koji je sama naručila.

Kopirajt, jedna od brojnih Kenterinih firmi sa kojima je „sarađivao" Grad teatar, označena je kao članica budvanske organizovane kriminalne grupe potpisivanjem sporazuma o priznanju krivice za nezakonito poslovanje i bogaćenje na račun Opštine i građana Budve, u iznosu od više miliona eura. U protekloj godini pod novom upravom Festival nije unaprijeđen ni u jednom svom segmentu, osim što su isplaćena potraživanja kontroverznim biznismenima.

Grad teatar nema gotovo nikakvu imovinu ni opremu za realizaciju pozorišnog programa. Nakon 30 godina nema sopstvenu scenu, nema kostime, reflektore, kablove...Svake godine iznajmljuje se neadekvatan prostor u crkvi Santa Marija, a na jedinoj sceni između crkava u Starom gradu, neudobnim montažnim tribinama jedva se uveče može prići. Zvuči nedvjerovatno, taj prostor je u jeku „pozorišne" sezone u potpunom mraku, pa posjetiocima prijeti opasnost da se polome...Na dugačkom platnom spisku Festivala nema jednog producenta, reditelja ili drugih kvalifikovanih kadrova za posao koji se obavlja.

U gradu se ne osjeća prisustvo ove javne ustanove čije funkcionisanje građani finansiraju sa milion eura. Prilikom formiraja gradskog budžeta za 2018. uprava Festivala podnijela je zahtjev da taj iznos bude veći, čak 1.544.000 eura, što nije odobreno.

Grad teatar je postao anonimna firma zabavljena samom sobom, bez interesovanja za potrebe stanovnika Budve i nove generacije mladih koji u najbogatijoj opštini u Crnoj Gori odrastaju bez pozorišta, koncerata i drugih kulturnih događaja.

Suštinska zamjerka budvanskom Festivalu je ta, što nije uspio da obezbijedi osnovnu funkciju Grad teatra – obavezu rada tokom cijele godine. Budvanski Festival je izgubio identitet, govorio je profesor Jelušić na početku svog mandata na čelu Savjeta Grad teatra, uvjeren u predstojeće promjene.

„Budva mora da ima dinamičan kulturni život koji će zadovoljiti potrebe građana, koji se neće svoditi samo na teatarske sadržaje. Potrebni su kontinuirani kulturni programi, koji su rezultat promišljene kulturne politike a ne kao do sada da Grad teatar ima samo funkciju festivala", kazao je prošle godine Jelušić

To se nije dogodilo. Budva je u pogledu kulturnih dešavanja i dalje mrtva sredina, daleka i mračna provincija u odnosu na susjedne gradove, iako upravo za te potrebe izdvaja najviše sredstava.

Direktorica Milena Lubarda-Marojević napominje kako je napravljen korak u tom pravcu time što je adaptiran prostor u Spomen domu Crvena komuna u Petrovcu, u kome će biti izvođen program u periodu od marta do juna ove godine.

Vidjećemo hoće li Budvani ići u pozorište u Petrovac, pored onoliko praznih opštinskih prostora u Starom gradu koji vape za bilo kakvim angažmanom. U nedostatku prave pozorišne scene u Budvi, mnoge predstave i filmske premijere drugih, održane su u velikoj sali hotela Splendid. Ali ne i Grada teatra u kome ne osjećaju obavezu prema sugrađanima, koji ih za kontinuirani nerad, bogato nagrađuju.


Branka PLAMENAC

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1435 / 20.april 2018. NOVI PREDSJEDNIK:Promjene su očite (Miloš Bakić...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1434

Monitor broj 1434 / 13.april 2018. PREDSJEDNIČKI IZBORIZašto se Đukanović boji...

 

Monitor broj 1433

Monitor broj 1433 / 6.april 2018.   CRNOGORSKE ULICE SMRTI:Premijeru, dokle? (Milen...