Monitor.co.me

GODINA 2017.: Đe smo bili, šta smo radili

E-mail Ispis PDF
dusko-markovicGodine počinju januarom, čuveni je davnašnji politički slogan Demokratske partije socijalista (DPS). Završe se u decembru, ali odavno dok je DPS tu đe je, nema puno razloga za slavlje. Godina koja je za nama završava se udarom vlasti na RTCG i pokušajem da se bivša državna televizija vrati pod punu političku kontrolu vladajuće partije. Počela je udarom na stečena prava majki. Udari su se samo nizali: Univerzitet, vojska, kritičari i politički rivali, slobodna volja građana, planiranje prostora, javne nabavke, slobodan pristup informacijama. Imalo bi se još šta nabrojati. Dok uživo mjesecima gledamo suđenje vijeka opozicionarima, još jedan događaj koji je obilježio 2017 - državni udar DPS je u stvari naš rijaliti.

Ove sedmice je čak i komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Evropske unije Johanes Han izrazio zabrinutost zbog dešavanja u vezi sa RTCG, odnosno čistke Savjeta javnog serivsa od nepodobnih kadrova, koju su sproveli Agencija za sprečavanje korupcije na čelu sa Sretenom Radonjićem, prijateljem premijera Duška Markovića i depees Administrativni odbor Skupštine na čelu sa Luiđom Škreljom. Nakon što su protjerali kritički nastrojene, u Savjet RTCG predloženi su DPS partijski kadrovi. Ako se obistine najave da će funkcije u Savjetu biti razriješen i Goran Đurović, zato što gaji zelenu salatu, a na čelo RTCG dođe razvlašćena rekotorka Radmila Vojvodić, koja se već dokazala u predizbornoj promociji DPS - stvar je gotova. Bastilja će biti spremna za 2018, predsjedničke i podgoričke izbore. Stara televizija, za hepi DPS. U dnevniku u sedam i po opet će se krečiti crnogorska java. A ima se šta krečiti. Evo samo ova 2017, pune ruke posla.

Godinu su oblježili protesti majki sa troje i više djece. U februaru ove godine nekoliko hiljada žena radikalizovao je proteste zbog toga što im je Vlada za oko 25 posto smanjila doživotne mjesečne naknade po osnovu rođenja troje i više djece. Iako se očekivalo da se ti protesti mogu pretvoriti u širi socijalni bunt, to ne da se nije dogodilo nego je Vlada ubrzo, sredinom godine, naknade - ukinula. Uzalud štrajk glađu i noći koje su majke provele pred parlamentom. Bilo je onako kako je najavio početkom godine premijer Marković kada im je, ko pravi predsjednik proklamovane države socijalne pravde, rekao da - idu kući. Da im je uzalud sa Vladom o davanjima pregovarati. Ovakvim odlukama Vlade pogođeno je oko 20 hiljada žena. Neke od njih napustile su poslove kako bi uzele ove nakande, misleći da se radi o doživotnom pravu. No, u Crnoj Gori je izgleda samo vlast doživotna.

I živi u paralenoj stvarnosti. Predsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je ovih dana da je ,,Vlada u cjelini bila uspješna, da je ostvarila većinu svojih ciljeva i to u atmosferi nikad agresivnije političke destrukcije opozicije i majki sa troje i više djece koje su bile tempirana bomba i čije su naknade prijetile da potope ekonomiju Crne Gore". To što su ovim odlukama Markovićeve Vlade potopljene ispod socijalnog minimuma brojne porodice to valjda nije njhov ekonomski problem. Majke se uzdaju u Strazbur, gdje je Crna Gora samo u posljednjih mjesec izgubila tri slučaja. Do sada nas je Starzbur koštao 1.300.000 eura. No, ni to nije valjda ekonomski problem vlasti.

Odluci Vlade da ukine naknade prethodio je amin Ustavnog suda, odnosno ocjena da su naknade neustavne. Od te odluke ogradio se sudija tog suda Miodrag Iličković. Gotovo u isto vrijeme na čelo Ustavnog suda izabran je Dragoljub Drašković, koji je prilikom kandidature za sudiju otvoreno saopštio da je član DPS. ,,Sa sjednice sam izašao sa osjećajem stida i gađenja", prokomentarisao je nakon izbora Iličković, koji je uz sudiju Milorada Gogića bio uzdržan. Dio civilnog sektora izbor Draškovića ocijenio je nezakonitim. Taj sud, kritikovan kao politički, odnosno u raljama politike, krajem godine, međutim, usvojio je ustavnu žalbu novinara Tufika Softića, a prethodno i žalbe Mija Martinovića, Momčila Baranina i Branimira Vukčevića, žrtvi policijske torture iz oktobra 2015. Te odluke Ustavnog suda pozdravljene su. Ustavni sud utvrdio je i da je pritvor protiv Mihaila Čađenovića, optuženog u slučaju državni udar, bio nezakonit. Čađenović, vozač lidera DF Andrije Mandića, kom se sudi u tom slučaju, u pritvoru je proveo osam mjeseci. S druge strane isti sud utvrdio je da je skidanje imuniteta liderima DF Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću bilo zakonito. Ipak, sud nije uspio da obezbijedi jednoglasnost ni povodom te odluke. Prema više tumačenja, parlament je prekršio procedure prilikom donošenja odluka o skidanju imuniteta u tom slučaju.

Udar na Demokratski front svakako zauzima posebno mjesto u godini s kojom smo završili. U sudnici i na optužnicama specijalnog tužilaštva nalaze se gotovo svi lideri ovog opozicionog saveza, ali i brojni članovi. Protiv njih trenutno su podignute dvije optužnce. Za pranje novca, za koje se tereti lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i njegovi saradnici, i druga za terorizam i pokušaj držvnog udara, zbog čega su na optuženičkoj klupi lideri DF Andrija Mandić i Milan Knežević. Suđenje vijeka, kako ga zovu, počelo je ljetos, potom je ubrzo prekinuto i nastavljeno početkom jeseni. Gledanje prenosa mnoge asocira na 1968. I jednu i drugu optužnicu krasi nedostatak ozbiljnih dokaza. Proces državni udar oslanja se na svjedočenje malo je reći kontroverznog Saše Sinđelića. Ovih dana objavljeni su snimci Sinđelića sa saslušanja u beogradskom tužilaštvu, gdje on govori kako strahuje da će ako bude izručen Crnoj Gori biti prisiljen da mijenja iskaz, te da je uplašen za svoju bezbijednost u pritvoru.

Pritvori su svakako obilježili ovu godinu. Zbog zahtjeva specjalnog tužioca Milivoja Katnića upućenog parlamentu da se lideru PZP Nebojši Medojeviću skine imunitet radi određivanja pritvora, u Skupštini su nekoliko dana proveli lideri Fronta, skupa sa Medojevićem. Napustili su parlament nakon što je VDT Ivica Stanković uputio Katniću obavezujuće Upustvo za postupanje kojim traži da se Medojeviću ne određuje pritvor. Medojević je za Monitor kazao da mu se navodno spremala likvidacija iz samog vrha.

Iz pritvora je početkom godine, nakon 15 mjeseci, pušten novinar Jovo Martinović, istraživač koji je sarađivao sa brojnim inostranim redakcijama, i radio na važnim svjetskim pričama. Optužen je da je pomagao Pink Panterima, a tužilaštvo ga je za to teretilo jer je jednom od članova ove organizovane grupe instalirao aplikaciju na telefon. Brojne međunarodne organizacije apelovale su da se Martinović pusti da se brani sa slobode, uz napomenu da je on zbog istraživanaj bio u kontaktu sa Pink Paneterima. Martinović je tvrdio da ga je tužilaštvo pritiskalo da prizna da je kriv.

Udar na insititucije je takođe ovogodišnja priča. Nije se samo Ustavnom sudu pripisivala politička obojenost i tužilaštvu. Parlament se ove godine, nakon izlaska opozicije, pretvorio u mašinu za izglasavanje svega što DPS poželi. Zbog toga su izglasane brojne kontroverzne izmjene zakona od onih koji se tiču javnih nabavki, preko slobodnog pristupa informacijama do Zakona o planiranju koji je digao na noge i stručnu javnost. Uzalud. Za ovaj zakon, koji je glasno kritikovao i civilni sektor i opozicija, zalužno je Ministarsvo turizma na čelu sa ministrom Pavlom Radulovićem. Glavne zamjerke su to što je sve centralizovano, lokalne uprave praktično izbačene iz igre, a olakšano moćnicima da igraju za sebe.

Tu je i blokiranje rada Ljekarske komore jer je na njenom čelu Aleksandar Mugoša, neko ko se ne može kontrolisati. Pa čistka u Ministarstvu odbrane, kada je ministar odbrane Predrag Bošković u penziju mimo njegove volje, između ostalih, poslao i dugogodišnjeg sindikalca koji je ukazivao na probleme u toj instituciji – Nenada Čobeljića. Da se u Vojsci sprovodi diskriminacija po nacionalnoj osnovi upozorio je general u penziji Blagoje Grahovac. On je ukazao i na kobne izmjene zakona o vojci, po kojima je vojska stavljena pod punu kontrolu DPS. Da je koriste i ako im zatreba nekog narednog 16. oktobra. Univerzitet je, nakon borbi na dvoru, ostao Markoviću. O Agenciji za sprečavanje korupcije, ne vrijedi ni trošiti riječi.

Da su institucije pod političkim uticajem, ove je godine podcrtala i Evropska komisija u posljednjem random dokumentu o napretku Crne Gore u poglavljima 23, 24, koja se tiču vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala. Takođe, ove godine je jasnije nego ikada ranije Crna Gora iz Brisela upozorena da nedostaju rezultati u ovim oblastima ali i – politička volja.

Od lickanja statistike u slučaju Marović, nije bilo pomaka. A slučaj Marović nije postao samo simbol selektivne pravde, već svojevrsne legalizacije opljačkanog. Svetozar Marović se i dalje nalazi na liječenju u Beogradu, i pored Interpolove potjernice, jer ga izgleda niko ne traži, a njegova imovina ostala je gotovo netaknuta. Nije platio novčanu kaznu, pa su mu oduzete – vikendice.

Pljevljaci Duško Šarić i Jovica Lončar oslobođeni su ove godine optužbi za pranje 19,3 miliona eura. Presudu u Apelacionom sudu je izrekao sudija Zoran Smolović. To je četvrta presuda „korektnim momcima", koji su za to dobili i potvrdu crnogorskog pravosuđa. Nevini su. Duško Šarić sad slobodno može da slavi sa bivšom rektorkom u Splendidu, niko ne može napisati ni riječ. Cijenu sedmogodišnjeg procesa platiće građani. Toliko o rezultatima.

Policija se posebno istakla kad je u pitanju rat klanova. Rezultata – nema. Ne računajući predstave za javnost. I opet izbori u znaku bezbjednosno interesantnih lica, glasovi na prodaju, državni resursi u službi DPS. Opet prijetnje smrću novinarima, i premijer koji brani familiju. I opet opozicija bez jedinstva, prekinut bojkot, DF u parlamentu.

Što bi reko Marković: ,,Đe smo bili, što smo radili". Srećna Nova.


Ulazak u NATO

Crna Gora je u junu ove godine postala 29-članica Sjevernoatlantske alijanse. Ta odluka opet je podijelila zemlju, pa su se mogle čuti oprečne reakcije - onih koji su podržali ulazak Crne Gore u NATO i protivnika. Stigle su mnoge čestitke iz regiona, i šire. Šef delegacije Evropske unije Aivo Orav čestitao je prijem i kazao da će on pozitivno uticati na evropske integracije. Kako su i najavili domaći analitičari, prijem Crne Gore u NATO nije smanjio političke tenzije u zemlji.


Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1421 / 12. januar 2018. AMFILIOHIJEV I VUČIĆEV KOSOVSKI BOJ:Bitka ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1419-20

Monitor broj 1419 - 1420 / petak 29. decembar 2017 - 5. januar 2018. GODINA 2017:...

 

Monitor broj 1418

Broj 1418. petak 22. decembar 2017. godine ŠTA SU BILI , KAD NIJESU BILI MINISTRI:Iz p...