Monitor.co.me

NERZUK ĆURAK, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU: Bosnofobiju proizvode Zagreb i Beograd

E-mail Ispis PDF
nerzukNerzuk Ćurak je doktor političkih nauka, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, javni intelektualac, esejist, kolumnista, građanski i mirovni aktivist, autor više naučnih i esejističkih knjiga iz geopolitike, politologije, političke filozofije, teorije mira i političke analitike.

Na pitanje Monitora je li moguć raspad BiH na tri etnonacionalne države Ćurak je odgovorio ovako:

- Malo je država u svijetu čiji se raspad opetovano priziva, u različitim dionicama povijesti, kao što je to slučaj sa BiH. No, bez obzira na takav intenzitet antibosansko-hercegovačkih politika kroz historiju, BiH uprkos svemu opstaje. Opstaje čak i onda kada mnogi objektivni parametri ukazuju da neće uspjeti da se sačuva od udara stravičnih agresivnih nacionalističkih politika. Dvadeset i dvije godine od okončanja rata i potpisivanja mirovnog ugovora za Bosnu i Hercegovinu, još svjedočimo nasilničkim, rušilačkim politikama koje žele dezintegrirati zemlju. Još unutrašnji etnoklepto akteri rade na destrukciji sopstvene države, a vodeći međunarodni akteri, predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama, uz sve prigovore, čuvaju stakleni, porozni suverenitet BiH od kolapsa.

Mislim da ulazimo u radikalizaciju bosanskog pitanja. Mnogo toga upućuje da je krah i kraj iracionalnih politika izvjestan te da je izgradnja djelatnog konsenzusa o državi koja će biti razuman servis svih njenih građana očekivana budućnost. Na ovakav stav potiče nas i život sam. Upravo zbog snage života samog nacionalistički politički akteri na svaki način žele zadržati fokus na iracionalnim simboličkim pitanjima, odvojenim od života, kako bi spriječili izgradnju BiH. Nemam sumnje da će se nastaviti negativne antibosansko-hercegovačke politike, ali one ne mogu proizvesti raspad BiH. To su vrlo neodgovorne politike prema građanima koje navodno zastupaju. Ova zemlja je historijski posvjedočila da je ne možete ubiti čak i kada većina geopolitičkih i drugih kriterija upućuju na njenu eksterminaciju. Bosna ima „veliko bezglavo nešto" što je održava i afirmira kao povijesnu činjenicu. I ako, bez obzira na taj pokazatelj, ne želite da gradite zemlju koju ne možete razvaliti, onda znači da radite protiv sopstvenih građana. U tom smislu aktualne etnonacionalne politike u BiH rade protiv sopstvenih građana.

MONITOR: Nedavno ste rekli da je moguć ulazak u novu fazu bosnofobije. Šta pod tim podrazumijevate?
ĆURAK: Strah od Bosne postoji u regiji. Tim strahom su inducirane srpske i hrvatske političke, intelektualne, kulturne i vojne nacionalisticke elite te strukture koje su ratom protiv Bosne i Hercegovine generisale ogromno bogatstvo. Da bi se to bogatstvo sačuvalo i da bi tlapnje o srpskoj Bosni i hrvatskoj Herceg Bosni nastavile da se umnožavaju kao bijesni korov, Bosna je trajna meta. Kao da je naša domovina unutrašnja pokrajina Hrvatske, odnosno Srbije. Strah od Bosne je strah od multilateralizma. Strah od pluralne države i pluralnog društva, sa prljavom ambicijom da se u svakoj generaciji građana BiH proizvodi strah od Bosne, strah od sopstvene države, domovine, zemlje...Eto, to nazivam bosnofobijom, a dokidanje bosnofobije je dokidanje kvazi imperijalnih ambicija Beograda i Zagreba, povratak bosanskohercegovačkih ljudi sebi. Vladajuci bošnjački etnonacionalni akter, duboko uronjen u religijsko konstituiranje nacije, ne razumijevajući kompleksnu pluralnost BiH, takođe participira u toj bosnofobiji, razvijajući narative koji ne približavaju nove bošnjačke generacije ideji multietničkog društva već suetničkog, podijeljenog društva, svodeći ga na mehanički zbir tri etnonacionalna entiteta. Ostaje nada (na kojoj treba raditi) da će se kvazi imperijalni apetiti u 21. stoljeću okončati i da će te etnonacionalističke, kako ih zovem, kao elite, jer to nisu nikakve elite, konačno prestati sa tim naracijama protiv Bosne i da će se BiH dozvoliti da sama sobom pronalazi sopstveni smisao.

MONITOR: Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je ove sedmice da se ne može srušiti Dejtonski mirovni sporazum, a da se ne sruši mir. Vaš komentar?
ĆURAK: Nisam sklon crno-bijelim dioptrijama u razumijevanju takve kompleksnosti kao što je dejtonska BiH. To je politička instalacija. U ovoj fazi povijesti mi imamo u političkoj geografiji BiH državu koju kolokvijalno nazivamo dejtonska država. Ona neće do kraja svijeta ostati dejtonska država. Ako pak hoće, tu više neće biti ljudi. Mnogi politički akteri su svih ovih godina kršili Dejtonski mirovni sporazum. To je prije svega radio predsjednik tzv. srpskog entiteta Milorad Dodik, ali kršenje Dejtonskog sporazuma nije dovelo do rata i obnove nasilja. Prema tome, ne mora značiti da je napuštanje Dejtona napuštanje mira ali je napuštanje mira sigurno napuštanje Dejtona.

Dejtonski mirovni ugovor sa svojim razgranatim unutrašnjim sadržajem podložan je promjenama,ali samo onima koje vode ka izgradnji decentralizirane, samoodržive političke zajednice u kojoj će sve više biti države a sve manje nedržave. Iako SAD snažno insistiraju na formuli dva entiteta i tri konstitutivna naroda, vlada SAD sigurno ne bi imala ništa protiv da domaći politički akteri u BiH proizvedu ozbiljniju i zreliju demokratsku državu Bosnu i Hercegovinu. To bi bilo podržano jer se iz Dejtona ne može generirati nikakva secesionistička politika, nego samo nova integrirajuća politika.

MONITOR: Jesu li presude ratnim zločincima Mladiću i šestorici iz Herceg Bosne označile kraj agresivnih nacionalizama?
ĆURAK: Ne kada su u pitanju etnonacionalne kao elite. Kada je u pitanju društvo, mnogo različitih situacija na terenu pokazuje da je bosansko-hercegovačko građanstvo sklonije izgradnji povjerenja i pomirenja od svojih političkih predstavnika, da je sklonije unutrašnjem nenametljivom stidnom priznanju onoga zločinačkog koje se dogodilo u posljednjem ratu. Međutim, ako etnonacionalističke kao elite istinski prihvate proces izgradnje povjerenja i pomirenja u BiH i regiji, onda oni gube razlog svog političkog postojanja. Oni gube svoj raison 'd etre i odlaze u svlačionicu povijesti. Njima ne odgovara ideja da kroz politike pristupe zasnovane na moralnom zahtjevu žrtve,razviju duboke osjećaje pokajanja, empatije, solidarnosti sa žrtvama njihovih politika. Naprotiv, posreduju ideju da su osuđeni ratni zločinci heroji i tako truju budućnost. Bojim se da će se nastaviti nacionalističko-mitska produkcija najnovije historije od koje građanstvo nema koristi. Ostaje samo nada da će građanstvo politike koje se slažu sa zločinom kažnjavati na izborima. Kakav bi to kulturni i politički progres bio!

MONITOR: Ko i kako može transformisati društva u našem regionu tako da živimo u miru, u demokratskim modernim državama?
ĆURAK:Tu se ne treba uzdati u političke aktere. Mi smo društva sa deficitom demokratske političke kulture i preostaje nam da podižemo razinu opće demokratske svijesti i da kroz različite nepolitičke instrumente razvijamo i transformiramo naša društva zasnovana na kulturi nasilja u kulturu mira. Koji su to instrumenti? To su prije svega formalno i neformalno obrazovanje, civilno društvo, slobodni mediji, građanski pokreti otpora, slobodni intelektualci, kritički mislioci, profesori, radnici, poniženi i uvrijeđeni... Sve su to društveni akteri i instrumenti kojima, prije negoli politikom, možemo graditi društva zasnovana na slobodi i pravdi, na miru kao trajnoj kategoriji naše kulture. Ogroman broj građana fokusira se na politiku kao da je ona osnovna ljudska djelatnost koja će proizvesti bolji svijet. Nažalost, u našim uvjetima neće jer su naše kao elite anahrone, primordijalne, sebične, egoistične, atavističke... Moramo razvijati svijest u društvu da su od političara puno važniji i novinari, i učitelji, i profesori, i inžinjeri, i intelektualci, i ljekari... Moramo afirmisati demokratsku političku kulturu u kojoj građani prestaju biti podanici i postaju zbiljski građani koji shvataju da je vlast radi njih a ne oni radi vlasti. Dalje, iznimno je važan i nesputani razvoj malog biznisa jer će osnažiti građane da u sebi ukinu strah i kao ekonomski slobodni ljudi oni neće više biti robovi pokvarene korupcionističke, nepotističke vlasti nego će kao slobodni ljudi bez straha razvijati demokratsku svijest i kulturu.

MONITOR: Šta Vas, kao kritičkog intelektualca posebno zabrinjava?
ĆURAK: Frustrirajuća arogancija i apsolutna neodgovornost vladajućih političkih struktura koje ne trpe nikakvo kritičko mišljenje nego naprotiv koristeći podzemne kanale moći sprečavaju da to kritičko mišljenje dođe do što većeg broja ljudi.


Tramp provocira dolazak rigidnih lidera

MONITOR: Šta za svijet znači dolazak Donalda Trampa na čelo SAD-a?
ĆURAK: Ne možemo biti veseli što čovjek na čelu najvažnije svjetske sile isijava nedostatak multilateralizma i političke empatije, nego pripada staroj školi tvrdog suvereniteta, staroj školi tvrdog američkog nacionalizma, neokonzervativnom diskursu, koji vodi ka razvoju multipolarnog svijeta u kojem će četiri-pet ključnih svjetskih sila određivati putanju svjetske historije. A po mogućnosti da unutar tog svijeta SAD ipak budu prve. Trump najnovijom strategijom nacionalne sigurnosti provocira dolazak na vlast u drugim zemljama vrlo rigidnih, militaristički nastrojenih vlastodržaca. Mislim da to nije dobro za svijet i da će to potaknuti i u Rusiji, i u Kini, i u drugim zemljama razvoj militarističke kulture i kulture rata.

Kada je u pitanju naša regija, kada je napose u pitanju BiH, SAD su se pokazale do sada kao najpouzdaniji saveznik Bosne i Hercegovine. To je i razumljivo, jer su SAD sila iza Dejtona i ključni vanjski garant opstojnosti i suvereniteta BiH, pa u tom kontekstu, bez obzira na to što se vrijednosno razilazim sa gospodinom Trampom, smatram da BiH mora nastaviti dobre odnose sa aktualnom američkom administracijom, čak ih podići na još kvalitetniji nivo. Raduje me što administracija Donalda Trampa drži do načela suvereniteta, što znači da će držati do svojih međunarodnih pravnih obaveza prema BiH.


Veseljko KOPRIVICA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1421 / 12. januar 2018. AMFILIOHIJEV I VUČIĆEV KOSOVSKI BOJ:Bitka ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1419-20

Monitor broj 1419 - 1420 / petak 29. decembar 2017 - 5. januar 2018. GODINA 2017:...

 

Monitor broj 1418

Broj 1418. petak 22. decembar 2017. godine ŠTA SU BILI , KAD NIJESU BILI MINISTRI:Iz p...