Monitor.co.me

ELEKTROPRIVREDA I TELEKOMUNIKACIJE: OD NOVE GODINE NOVE CIJENE: Vatromet poskupljenja

E-mail Ispis PDF
2665_vestiPošto nevolja, prema nepisanim ali mnogo puta potvrđenim pravilima, nikada ne dolazi sama, tako ćemo i povećanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 1. januara naredne godine po svoj prilici dočekati uz skuplju struju i veće cijene telekomunikacionih usluga. Sve to , opet, najavljuje novu seriju poskupljenja, dalji rast inflacije i pad kupovne moći.

Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, ali i onome što su objavili pojedini mediji, cijena električne energije bi od prvog dana naredne godine mogla biti veća za šest odsto. Regulatorna agencija za energetiku dozvolila je EPCG povećanje tog obima tokom 2018. godine, na ime ovogodišnje suše i time izazavanog rasta cijena na evropskom tržištu. Pošto cijena struje u ukupnim računima za utrošenu električnu energiju domaćinstava i malih preduzeća učestvuje sa nekih 40 odsto, matematika pokazuju da bi nam računi, već od januara, mogli biti veći za nekih 3,5 – 4 odsto (računajući i novu stopu PDV).

Zvaničnu potvrdu ovih informacija nijesmo mogli dobiti u EPCG, pošto naši sagovornici tvrde da konačna odluka o eventualnom poskupljenju još nije usvojena.

Umjesto novogodišnje čestitke, korisnici usluga mobilne telefonije Crnogorskog Telekoma (član Dojče telekom grupe) dobili su pismeno obavještenje o novim, većim cijenama pretplate za takozvane Smart Plus pakete; novim – većim cijenama poziva ka svim domaćim mrežama (13 umjesto dosadašnjih 7,5 do 10 centi za minut razgovora); i promjeni tarifnog intervala. Ubuduće će jedinica mjere za trajanje razgovora biti minut, a ne sekund, pa će i po tom osnovu potrošači imati dodatne troškove.

„Crnogorski Telekom će od 1. januara 2018. godine uvesti izmjene cijena i načina tarifiranja za Smart postpejd pakete za fizička lica", potvrdio nam je Tim za korporativnu komunikaciju Telekoma, uz konstataciju kako je kompanija „blagovremeno informisala svoje korisnike o nastupajućim promjenama, obavještenjem koje je dostupno i na sajtu kompanije. Radi potpune transparentnosti, pored informacije koja je poslata uz novembarski račun, svim korisnicima čiji se paketi mijenjaju (7 odsto ukupne postpejd baze) upućen je i SMS o nastupajućim promjenama".

U pismenom odgovoru na pitanje Monitora još stoji: „Smart paketi su odavno povučeni iz zvanične ponude i najavljene promjene se sprovode s ciljem usklađivanja cijena sa paketima koji su u aktuelnoj ponudi. Crnogorski Telekom, saglasno Zakonu o elektronskim komunikacijama, ima ovlašćenje da izvrši promjenu uslova korišćenja tarifnih paketa iz svoje ponude, uz poštovanje obaveza definisanih navedenim zakonom".

Konačno, uz obavještenje da će od početka naredne godine svi njihovi postpejd korisnici plaćati razgovore po jedinstvenoj cijeni od 13 centi za minut, iz Crnogorskog Telekoma ističu kako „i pored usklađivanja cijena sa aktuelnom Max postpejd ponudom, Crnogorski Telekom ima najpovoljnije cijene poziva koje su ispod nivoa tržišta (0,15 eura/minut)".

Zaista, nije teško utvrditi kako su njihovi konkurenti – norveški Telenor i srpski M-tel već odavno podigli cijene na 15 centi za minut (tarifiranog) razgovora. U stvarnosti to znači da ćemo tu cijenu platiti i za razgovor koji traje 15, 25 ili 45 sekundi. Tako nas ovdašnji teleoperateri, uz saglasnost regulatrone Agencije za elektronske komunikacije, vraćaju pet do deset godina unazad, u vrijeme kada je praksa takvog tarifiranja bila ozakonjena, navedena sitnim slovima na dnu Ugovora koje su potpisivali neinformisani klijenti.

,,Prosto i jednostavno – to je krivično djelo računarske prevare, opisano u Krivičnom zakonu Crne Gore gdje je predviđena kazna do 12 godina zatvora", tvrdio je još sredinom 2012. godine Predrag Boljević, sudski vještak za telekomunikacije i predstavnik Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) za oblast telekomunikacija. „Zakonodavac je vrlo precizan u Zakonu o elektronskim komunikacijama i Zakonu o zaštiti potrošača gdje eksplicitno piše da se javna usluga građaninu mora naplatiti isključivo u obimu u kojem je ostvarena. Nikakva zaokruživanja tu nijesu dozvoljena. Agencija za elektronske komunikacije, međutim galantno potpiše cjenovnik i potpisala je cjenovnike operatera u kojima jednostavno piše da se prvi tarifni interval zaokružuje na 60 sekundi i kraj". U CEZAP-u su tada izašli sa grubom računicom da su, samo po osnovu zaokrživanja trajanja razgovora na naredni minut, provajderi mobilne telefonije u Crnoj Gori od potrošača nezakonito naplatili više od 50 miliona eura.

Najavljene promjene cijena na tržištu telekomunikacionih usluga stižu nepunih pola godine nakon što je američka istraživačka grupa M-lab objavila rezultate istraživanja po kojima je širokopojasni internet u Crnoj Gori najsporiji među zemljama bivše Jugoslavije. Iznad nas na listi bili su Slovenija (25.), Hrvatska (40.), Srbija (41.), Makedonija (59.) i Bosna i Hercegovina na 61. mjestu. Od zemalja regiona, samo se Albaniija našla iza Crne Gore. Mi smo bili na 71. a oni na 78. mjestu.

,,Tu se ne radi o objektivnim mogućnostima koje pružaju operateri jer su te mogućnosti znatno veće, već o paketima za koje se opredjeljuju korisnici", objašnjavao je tadašnji direktor Agencije Zoran Sekulić. Slično je razmišljao i Boljević. Ali, za razliku od Sekulića, on nije branio provajdere – već im je spočitavao neodgovornost i želju da uvećaju profit na račun kvaliteta ponuđenih usluga. ,,Što se tiče internet infrastrukture, bolje od toga ne može", tvrdio je Boljević, „Ovdje je pitanje šta se tržištu nudi. Ovdje je na djelu politika 'ja mogu ali neću da dam'. Brzinu i kvalitet evropskog interneta će nam ponuditi za 4-5 godina, pa će reći 'mi smo investirali', a nijesu ništa investirali!".

Iz Ministarstva ekonomije branili su vlasnike teleoperatera navodeći njihove investicije. „Crnogorski Telekom je do sada uložio 117 miliona eura u telekomunikacionu opremu i svake godine uloži oko 15 miliona u infrastrukturu. Telenor je za dvije decenije uložio više od 140 miliona eura, a M-tel oko 200 miliona eura. Značajne investicije operatera su bile i tokom nedavne aukcije radio-frekvencijskog sektora kada je ostvaren ukupan prihod od 50,6 miliona eura."

Postavilo se i pitanje profita. Jednima se (Telenor) zamjeralo da su ga, registrujući of-šor firmu u Luksemburgu, iznijeli iz Crne Gore, izbjegavajući čak i plaćanje poreza na dobit. Drugi su (Crnogorski Telekom i njihov vlasnik Telekom Hrvatske koji je, opet, u vlasništvu Dojče Telekoma) ove godine odustali od podjele dividende, iako su lani ostvarili sasvim pristojan profit. „Što se tiče profita, on po zakonu pripada vlasnicima", pomirljivo su zaključili u resornom Ministarstvu ekonomije.

„U prvoj polovini 2017. godine, Crnogorski Telekom je ostvario prihode u iznosu od 41,2 miliona eura, 3,3 miliona eura manje u odnosu na uporedni period prethodne godine, što je bilo u skladu sa očekivanjima", stoji u saopštenju na sajtu kompanije. ,,Operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), isključujući posebne uticaje, iznosila je 14 miliona, što je za jedan milion manje u odnosu na isti period prethodne godine, dok je neto dobit iznosila 2,2 miliona".

Da bi se lakše snašli u ovim brojkama: Crnogorski Telekom je najmanji član Dojče Telekom grupe koja je, prije tri godine, ostvarila ukupan prihod od 62,5 milijardi eura (petnaest puta više od prošlogodišnjeg BDP Crne Gore) uz neto profit malo manji od tri milijarde. U ukupnim prihodima DT grupe CT učestvuje sa 0,16 odsto. Interesantno je, međutim, da u ukupnom neto profitu DT grupe Crnogorski Telekom ima skoro pet puta veće učešće – 0,7 odsto. Što pokazuje da je u Crnoj Gori, i prije najavljenog povećanja cijena, profitna stopa bila znatno veća od prosječne u Dojče Telekom grupi. A oni su tržišni lider u telekomunikacijama.

Sve nas to, ponovo, vraća na priču – šta smo dobili a šta izgubili ekonomskom politikom koja podrazumijeva potpunu privatizaciju u najprofitabilnijim industrijskim sektorima. Nakon čega cijene usluga rastu, broj zaposlenih opada, poslovi namijenjeni visokostručnoj radnoj snazi sele u inostranstvo, za njima idu i najpotkovaniji kadrovi, profit bježi iz zemlje...

Iz perspektive investitora, važnije od svega pobrojanog je smanjenje njihovih prihoda i profita. „Smanjenje prihoda je vezano za efekte regulacije maloprodajnih i veleprodajnih cijena, povećane konkurencije na tržištu fiksnog pristupa, ubrzane supstitucije fiksne telefonije i smanjenog obima dolaznog saobraćaja", navode u Crnogorskom Telekomu. Istu priču ispričale bi nam i njihove kolege/konkurenti iz Telenora i M-tela.

Pojednostavljeno - što mi više budemo koristili skajp i vajber, to će cijena razgovora i prenosa podataka biti veća. Jer oni nijesu tu zbog nas. Nego zbog našeg novca.


Zoran RADULOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1435 / 20.april 2018. NOVI PREDSJEDNIK:Promjene su očite (Miloš Bakić...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1434

Monitor broj 1434 / 13.april 2018. PREDSJEDNIČKI IZBORIZašto se Đukanović boji...

 

Monitor broj 1433

Monitor broj 1433 / 6.april 2018.   CRNOGORSKE ULICE SMRTI:Premijeru, dokle? (Milen...