Monitor.co.me

KAKO STRANCI VIDE ODJEKE PRESUDA HAŠKOG TRIBUNALA: Zločinci i mučenici

E-mail Ispis PDF
slobodan-praljak-foto-fonetPosljednja haška presuda, zasjenjena dramatičnim samoubistvom Slobodana Praljka, doživjela je sudbinu prethodnih: svako je tumači, prihvata ili odbacuje, već na osnovu „nacionalnih interesa". Neki regionalni mediji su Praljkov čin uporedili sa samoubistvom nacističkog glavešine Hermana Geringa u Nirnbergu 1946. Tokom suđenja pred savezničkim tribunalom poslije Drugog svetskog rata.

Komentarišući samoubistvo generala Praljka, novinarka Željka Vilhelmine Poloni je na svom Fejsbuku napisala: „Lakše je izgleda živeti sa zločinom, nego sa kaznom".

„Haški tribunal bi presudama trebalo da doprinese da se zločini širom svijeta više ne ponove. Kao i da doprinese dugoročnom miru u regionu... Ali ratni zločinci se u svojim zemljama slave kao heroji", komentarisao je njemački list Velt.

Njemačka štampa piše o ulozi osuđene šestorke i o Tribunalu. Mnogi smatraju da se Praljak inscenirao kao mučenik. „Hrvatska žali – za ratnim zločincem", piše Špigel onlajn u tekstu povodom samoubistva Slobodana Praljka i nastavlja: „No, istina glasi: Slobodan Praljak je bio ratni zločinac. Kako privremeni šef generalštaba armije bosanskih Hrvata u ratu u Bosni znao je za masakre, ubistva i progone. Bio je i jedan od glavnih počinilaca 'udruženog zločinačkog poduhvata' sa ciljem da dio Bosne i Hercegovine bude etnički očišćen i pripojen Hrvatskoj – poduhvata koji je naredio tadašnji hrvatski predsjedik Franjo Tuđman". Špigel onlajn zaključuje: „Presudom Haškog suda (...) Hrvatska je zapravo zbog uloge Tuđmana proglašena za agresora. Ali, to je u suprotnosti sa jednim od najsvetijih zakona hrvatske države prema kojem je hrvatska nacija bila isključiva žrtva jugoslovensko-srpskog napadačkog rata"

List Morgenpost piše da je Praljak očigledno htio da se stilizuje kao žrtva pravosuđa i mučenik. ,,Ponašanje Praljka pokazuje koliko su malo među mnogim jugoistočnim Evropljanima prisutni uviđavnost, samokritika i priznanje činjenica kada je riječ o ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu" Ovaj list zaključuje da je presuda istorijski od velikog značaja. ,,Ona potvrđuje miješanje političkog vođstva u Zagrebu, na primjer, preminulog predsednika Franje Tuđmana, u rat u susjednoj Bosni i Hercegovini. Zvanična Hrvatska i danas tvrdi da nije bila umiješana u rat u Bosni i Hercegovini. Hrvatska predsjednica je prije izricanja presude izjavila da se nada da će bosanski Hrvati biti pušteni na slobodu. U prošlosti je Grabar-Kitarović hvalila ulogu Praljka i njegovih tekovina u ratu".

Volfgang Šomburg (69) prvi njemački sudija u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, smatra da Praljkovo samoubistvo ništa ne mijenja u položaju ovoga suda. ,,Sjetimo se da smo već imali situacije u kojima se prijetilo samoubistvom, štrajkovalo glađu... Ljudi u ovakvim situacijama posežu za najradikalnijim sredstvima i s različitim motivima se odlučuju na samoubistvo. To može biti želja da se izbjegne izrečena kazna, da se privuče pažnja, to može biti čin protesta protiv Tribunala, izraz neslaganja s načinom na koji on radi. To će još morati da bude rasvijetljeno, kao i pitanje da li je Slobodan Praljak to uradio iz ličnog poriva ili ga je neko naveo", kazao je Šomburg za Dojče vele (DW).

Nekoliko dana ranije, mediji su se posebno bavili Ratkom Mladićem, komandantom vojske bosanskih Srba. Kajanje nije pokazao – bio je naslov u berlinskom Tagescajtung. „Hana Arent je označila Adolfa Ajhmana kao sitnog birokratu, normalnog malograđanina svog vremena... Kod Mladića stvari stoje drugačije. Misaoni svijet srpskih nacionalista je zatvoreni sistem, rat u Bosni i Hercegovini za njih se javlja kao borba za preživljavanje nacije. U srpskom shvatanju istorije su Srbi nakon izgubljene bitke protiv Osmanlija na Kosovu polju 1389. godine uvijek iznova postajali žrtve istorije. (...) Monstruozni zločini povezani sa tim se u ovom svjetonazoru opravdavaju. Sljedstveno tome Mladić ne može da prizna zločine, on želi da kao junak uđe u srpsku istoriju".

Ugledni švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung (NZZ) piše kako Mladićev ispad u sudnici pokazuje da je ostao vjeran svojoj paranoidnoj slici svijeta koja opstaje na tobožnjim zavjerama. „Počinilac iz ubjeđenja je opravdavao svoje zločine odbranom Srba od navodnih muslimanskih fanatika u Bosni. Mladić sebe vidi kao ratnika u borbi kultura, kao branioca Okcidenta od islama. Etos vjernog vojnika u Mladiću se miješao sa ubilačkim fantazijama velikosrpskog nacionalizma koje su beskrupulozno sprovodile figure poput Miloševića i Karadžića. Mladić je ove grozničave snove pretvarao u stvarnost – ubistvima, mučenjem, ognjem i silovanjem".

U drugom tekstu u istom listu se Andreas Ernst, dopisnik iz Beograda, osvrće na Mladićeve jatake, koji su mu pomogli u dugogodišnjem skrivanju: „Protiv jedanaest osoba koje su mu pomogle u bijegu vodili su se krivični postupci u Srbiji. Svi osim jednog su oslobođeni. Optužni predlog držan je u tajnosti jer bi mogao da šteti ugledu zemlje. To se može uzeti kao indicija da su Mladića dugo štitili i političari na visokim pozicijama. Priča se o Vojislavu Koštunici, koji nije mnogo držao do Haškog tribunala, a još manje do reforme tajnih službi", piše Ernst u NZZ.

Kako uopšte da dođe do pomirenja, pita se Zidojče cajtung, kada Milorad Dodik kaže „Teheran" kada misli na Sarajevo, a Bakir Izetbegović najavljuje da je spreman za novi rat protiv Srba? „Političari iz svih etničkih grupa raspiruju stare strahove kako bi obezbijedili moć. U ovoj klimi se i zločinci poput Ratka Mladića još slave kao heroji, i tu nema mjesta samokritici. Krajnje je vrijeme, u 23. godini nakon rata, da Bosna dobije nove heroje. Za to su potrebne nove političke vođe. Budućnost će početi tek kada se Bosna oslobodi nacionalista".

Volfgang Petrič austrijski političar Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH (1999-2002) ocjenjuje kako veliki istorijski izazov - pomirenje - nije pokrenuto, i nije moglo biti riješeno u Hagu. ,,To mora da se desi regionu. Tu ljudi i politika moraju preduzeti inicijativu. U Hagu je sa milionima dokumenata, svjedočenjima i istraživanjima, stvoreno nešto poput arhiva tragedije u Jugoslaviji, za kojim će kasnije generacije moći da posegnu, onda kada u regionu bude nastala uspješna inicijativa za pomirenje".

Kada će nastati ta inicijativa niko se ne usuđuje da prognozira.


Dvojac

Mediji pišu i o Franju Tuđmanu i Slobodanu Miloševiću . Kada je u pitanju etničko čišćenje i komadanje Bosne, ovu dvojicu je teško razdvojiti. Istoričarka Dubravka Stojanović je za DW naglasila: ,,Ako se prisetimo 1990-ih i onoga kako je to izgledalo na terenu, delovalo je kao da su te akcije sinhronizovane, pogotovu na teritoriji Bosne i Hercegovine, i da je ona planski podeljena u etnički čiste celine. Koja vrsta dokaza je potrebna da bi se to ustanovilo, to zaista ne možemo znati, naročito nakon ovakvih presuda," .


Odgovornost EU

Ima mišljenja da je EU, među krivcima što na prostoru bivše Jugoslavije bivaju rehabilitovani ratni zločinci, budući da suočavanje sa prošlošću i odnos prema ratnim zločinima nije više jedan od uslova za prijem u EU. Novosadski istoričar Milivoj Bešlin nedavno je u emisiji RSE podsjetio kako je na nedavnom Beogradskom sajmu knjiga njemačka nobelovka Herta Miler održala predavanje u kome se bavila zločinima iz 1990-ih i suočavanjem sa prošlošću. Rekla je da se Milošević nije mogao biti zaustaviljen pričama, nego samo silom - aludirajući na NATO bombardovanje SRJ 1999. To je isprovociralo javnost u Srbiji, mada je za nju bilo normalno da o tome govori pošto dolazi iz Njemačke koja se temeljito suočila sa tamnom stranom svoje prošlosti, primijetio je Bešlin.

Ivan Ivanji, pisac koji je moderirao skup na kome je ona govorila, izjavio je da je njemački ambasador Aksel Ditman pokušao da zabrani taj dio govora Herte Miler, odnosno da joj, kolokvijalno rečeno začepi usta.

,,Pošto niko nije demantovao to što je rekao gospodin Ivanji, ja sam u jednom tekstu postavio pitanje zbog čega ambasador Nemačke Aksel Ditman u Srbiji zagovara potpuno različit put od onog kroz koji je prošla njegova zemlja kada se oslobađala vlastite zločinačke prošlosti. Plašim se da su sve korumpirane balkanske stabilokratije, svi poluautoritarni populisti koje imamo na Zapadnom Balkanu, rezultat činjenice da Evropska unija nema koncept šta uraditi sa ovim regionom. ... Zato su od regiona napravili neku vrstu zamrznutog konflikta, sve probleme gurnuli pod tepih i stavili na čekanje", zaključio je Bešlin.


Razočarana Moskva

U Moskvi, sudeći po reakciji ruskih zvaničnika i vladinih medija, nisu iznenađeni presudom Ratku Mladiću u Međunarodnom krivičnom sudu. No potpuno je razočarenje radom Haškog tribunala.

,,Presuda Mladiću je nastavak politizovanog i pristrasnog kursa koji je uvijek dominirao radom Tribunala", izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. ,,Vještačka, jednostrana i antisrpska interpretacija tragičnih događaja 1990-ih podriva obnavljanje uzajamnog povjerenja u regionu".

Zvanična Moskva je posljednjih godina u više navrata iznosila kritike na račun Haškog suda. Suština ruskih primjedbi jeste da je Haški tribunal pristrasan i neobjektivan, te da pravda za sve žrtve rata nije zadovoljena.

NZZ podseća da kada je Tribunal počeo sa radom 1993. povjerenje u međunarodnu zajednicu bilo je u Moskvi još nepoljuljano. Tada se Juli Voroncov, ruski predsjednik Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, obratio biranim, patetičnim rečima: ,,Prvi put u istoriji pobjednici ne sude pobijeđenima. Sada cijela međunarodna zajednica sudi onima koji su kršili međunarodno pravo''.

Sada kada Haški tribunal zatvara svoja vrata, iz Moskve dolaze sasvim drugačije ocjene: ,,Tribunal je antisrpski i pristrasan i on je instrument Zapada."

„Protiv Mladića ima previše dokaza. Vojska predvođena Mladićem odgovorna je za najgora zvjerstva u Evropi nakon završetka Drugog svetskog rata. Ruska kritika je svojevrsna propagandistička i teatralna grmljavina u vrijeme intenziviranja napetosti između Istoka i Zapada", ističe NZZ.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1435 / 20.april 2018. NOVI PREDSJEDNIK:Promjene su očite (Miloš Bakić...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1434

Monitor broj 1434 / 13.april 2018. PREDSJEDNIČKI IZBORIZašto se Đukanović boji...

 

Monitor broj 1433

Monitor broj 1433 / 6.april 2018.   CRNOGORSKE ULICE SMRTI:Premijeru, dokle? (Milen...