Monitor.co.me

Crnogorska kulturna istorija i brendiranje kulture

E-mail Ispis PDF
Brendiranje države, nacionalne kulture i kulturne istorije postala je izuzetna praksa u epohi brisanja kulturnih granica. Uprošćeno - Star bucks i McDonalds s fudbalskim dresovima Mesija i Kristijana Ronalda u sredinama koje nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa zemljama nastanka ovih planetarnih simbola, smanjile su kulturne razlike na planeti, ali se kao odgovor na takve pojave javila potreba da se povede računa i o nečemu što je starije i važnije za neku zajednicu od kafe, burgera ili fudbalske lopte. U tim (upotrijebiću poznati Štiglicov naslov) protivrječnostima globalizacije postalo se svjesno značaja koje kultura i identitet nose sa sobom jer su se nekad „sebično čuvane" nacionalne tradicije počele približavati posredstvom masovne kulture i konzumerističke filozofije. Francuz i Kinez iz nekog urbanog centra, koji se danas po načinu života ne mogu razlikovati, prije samo nekoliko decenija djelovali su udaljeno koliko sad djeluje razlika između Engleza i ISIL-ovca. Ali i Francuz i Kinez svjesni su svoje tradicije i kulturne istorije u onoj mjeri koja je dovoljna da im saobrazi i potkrijepi njihov nacionalni ośećaj i pripadnost tim kulturama. Francuski istoričar Pjer Nora još se 80-ih godina prošloga vijeka u svojoj knjizi Mjesta śećanja, nauka i svijest o nasljeđu bavio „mjestima", materijalnim ili ne, na kojima se kristalisalo śećanje nacije. Analizirao je memorijale, muzeje, simbole i njihov razvoj koji su „kostur na kom je Francuska izgradila svest o sebi". Za sve te francuske simbole, poput Bastilje, Trijumfalne kapije, znamo i mi, nefrancuzi. Upravo jer je Francuska od svoje kulturne istorije napravila brend.

U svemu tome naravno postavljamo suštinsko pitanje – đe su u svim tim procesima Crna Gora i njena prošlost? Usljed specifičnih političko-društvenih prilika u XIX i XX vijeku, Crnogorci nijesu bili u prilici da teorijski pristupaju pitanjima nacionalne kulture. Gubitak nezavisnosti 1918. godine, konstantna kulturna hegemonija snažnijih suśeda i nepostojanje nacionalnih institucija koje bi školovale kadar sposoban da teoretiše o problemima identiteta olakšali su svojatanje crnogorske kulturne baštine. O zasebnoj crnogorskoj kulturi u dugom trajanju i crnogorskoj kulturnoj istoriji više se počelo govoriti 60-ih godina XX vijeka kad se stiču uslovi za institucionalnu izgradnju. Sve to uticalo je i na samu nesvjesnost prema svojemu kulturnome nasljeđu. Prije svega Crna Gora nema sintezu istorije crnogorske kulture. U našim udžbenicima istorije nije poklonjena velika pažnja kulturnoj istoriji, mlađi naraštaji nemaju saznanja npr. o crnogorskome baroku, a da ne govorimo o starijim kulturnim periodima. Problem predstavlja i činjenica da bi se u današnjoj društvenoj situaciji u Crnoj Gori svaki vid pokušaja nacionalne kohezije olako karakterisao kao „nacionalizam". Suštinski, Crna Gora je u jednoj vrsti pat pozicije koja joj ne dozvoljava da u potpunosti afirmiše svoje nasljeđe. Zato je brendiranje kulturne istorije jedno od rješenja za navedene probleme. Brendiranje kulturne istorije Crnoj Gori važno je zbog dva ključna faktora: 1. Domaćeg – stvaranje brenda od crnogorske kulturne istorije (shvaćene u nadetničkoj ravni) umnogome bi omogućilo unutrašnju društvenu koheziju. Svjesnost o sopstvenome nasljeđu pomaže poistvojećivanju društva s državom, dok promocija nekih vrhunskih dometa kulture podiže nivo nacionalnoga ponosa. Što je kulturna istorija za kolektivnu svijest zajednice do niz simbola koji svjedoče o zajedničkoj prošlosti. 2. Stranog – kao zemlja koja „živi" od turizma, Crna Gora zavisi od ponude. Kulturna istorija je nešto što turističku ponudu najviše impregnira. Pitanje je na koji način od crnogorskoga nasljeđa napraviti brend, kako bi se nadišli trenutni limiti dostignuti muzejskom ponudom Kotora i Cetinja. Zapravo, što je to što bi crnogorsku kulturu učinilo prepoznatljivom za strance? Ono što je potrebno za brendiranje kulture jesu dobre ideje i prije svega inteligentan ministar kulture.


Boba BATRIĆEVIĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1435 / 20.april 2018. NOVI PREDSJEDNIK:Promjene su očite (Miloš Bakić...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1434

Monitor broj 1434 / 13.april 2018. PREDSJEDNIČKI IZBORIZašto se Đukanović boji...

 

Monitor broj 1433

Monitor broj 1433 / 6.april 2018.   CRNOGORSKE ULICE SMRTI:Premijeru, dokle? (Milen...