Monitor.co.me

Na Sahat kuli ne treba da bude krst

E-mail Ispis PDF
sahatSahat-kula u Podgorici je značajno kulturno-istorijsko svjedočanstvo osmansko-islamske arhitekture na prostoru današnje Crne Gore. U istoriografiji je poznato da je Sahat kula dio prvobitnog vakufa (zadužbine) Hadži-Hafiz paše Osmanagića i da je podignuta 1667. godine, u isto vrijeme kada i džamija. Prema propisima šerijatskog prava, vakuf je zadužbina koja se zavještava od strane vakifa u dobrotvorne ili vjerske svrhe i kao takva predstavlja neotuđivo dobro. Budući da je Sahat kula bila dio vakufa Hadži-Hafis paše Osmanagića iz druge polovine XVII vijeka, potpuno je neprimjereno, čak i nepristojno, da na njenom vrhu bude krst ili bilo koje drugo vjersko obilježje, jer mu ono izvorno, suštinski, nije pripadalo.

Današnja Podgorica dugo vjekova bila je u sastavu Osmanskog carstva. Prema istorijskim podacima, objavljenim u Istorijskom leksikonu Crne Gore, (knjiga V, Vijesti, Podgorica, 2006, str. 1036), u vrijeme pod upravom osmanske države, Podgorica je u drugoj polovini XIX vijeka (1858) imala 630 muslimanskih i 270 hrišćanskih kuća. Nakon oslobodilačkih ratova Knjaževine Crne Gore (1876-1878), Podgorica postaje sastavni dio crnogorske države, u okviru koje doživljava sveukupni preporod. Odlukama Berlinskog mirovnog kongresa (1878), Crna Gora je proširila svoju državnu teritoriju i, poput drugih gradova, pripala joj je i Podgorica, u koju je crnogorska vojska ušla 27. januara 1879. godine. U vrijeme oslobođenja Podgorice od osmanske vlasti (1879), Podgorica je imala 1500 domova.

Nakon što je Podgorica ušla u sastav Knjaževine Crne Gore, Sahat kula je (pretpostavlja se oko 1890) u izvjesnom smislu pokrštena, kada je na njenom krovu postavljeno, nametnuto, obilježje koje je tada ličilo na krst, čime je, prvi put narušen, u simboličkom i suštinskom smislu, njen autentični i originalni lik, funkcija i namjena.

Već duže vrijeme, Sahat kula je zakonom zaštićeni spomenik kulture u Crnoj Gori. Ona istorijski nije predstavljala i ne predstavlja vjerski objekat. Do sada je nekoliko puta restauirirana. Posljednja restauracije okončana je nedavno, zahvaljujući novčanoj donaciji turske agencije TIKA. Na njoj je vraćen veliki metalni krst, koji je privremeno sa nje uklonjen prilikom njene potonje restauracije. Inače, taj krst, nije isti onaj s kraja XIX vijeka, koji je bio na njenom vrhu postavljen iz političkih i drugih pobuda.

Sahat kula je veoma važan dio islamske kulturne tradicije u Crnoj Gori, postavljanjem krsta na njenom vrhu ona je pokrštena, i na taj način, iako nije vjerski objekat, postala je hrišćanski objekat. To je neprihvatljivo u kulturno-civilizacijskom i istorijskom značenju i svakako ne doprinosi današnjem imidžu Crne Gore kao građanske, multinacionalne i viševjerske državne i društvene zajednice. Krstu nije mjesto na vrhu Sahat kule u Podgorici. Krst njoj ne pripada. Ako se neki objekat restauira, a to znači vraća u prvobitno stanje, trebalo je voditi računa o njegovoj autentičnosti, odnosno, sačuvati njen prvobitni oblik u tom smislu da danas ona bude što je bila kada je izgrađena. A tada svakako na njenom vrhu nije bio krst. Krst je nametnut, neprimjereno i nepotrebno dakako, kako krajem XIX vijeka, tako i dan danas. Nije Sahat kula hrišćanski vjerski objekat, već objekat koji pripada istorijskom kulturnom nasljeđu podgoričkih i u cjelini Muslimana/Bošnjaka u Crnoj Gori i pripadnicima islamske religije u Crnoj Gori. Naravno, ona pripada i gradu Podgorici i jedinstvenoj kulturnoj baštini Crne Gore.

Indikativno je da su se na istom poslu oko ponovnog pokrštavanja Sahat-kule našli aktuelna državna vlast u Crnoj Gori, njen organ (Uprava za zaštitu kulturnih dobara), lokalna vlast u Podgorici i Mitropolija Crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na čelu sa Amfilohijem Radovićem. Eksplicitno protiv ponovnog postavljanja krsta na krovu Sahat kule bile su Islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori i Crnogorska pravoslavna crkva, što je sasvim prirodno i afirmativno. I nekoliko istaknutih crnogorskih građanskih intelektualaca jasno se izrazilo da na Sahat kuli nije mjesto krstu ili nekom drugom vjerskom obilježju.

U cijeloj ovoj priči i polarizaciji oko krsta na podgoričkoj Sahat kuli, zbunjujuće je i zabrinjavajuće da politička stranka koja se predstavlja kao nacionalni zastupnik dijela Bosnjaka u Vladi Crne Gore, te koja zauzima značajan dio izvršne vlasti, nije bila nešto naročito angažovana i istrajna u tom smislu da izdejstvuje da se krst ,,ne vraća" na Sahat kulu. No, nije moje da šire raspredam o tome. Bitno je to konstatovati kao činjenicu u prilog pokazanom licemjerju.

Iako sam nasljeđem u vjerskom smislu hrišćanim (pravoslavne vjeroispovijesti), ali posve sekularno lice, te u etničkom i nacionalnom smislu Crnogorac, smatram da nije u interesu Crne Gore i međuvjerske i međunacionalne harmonije u njoj pokršavanje podgoričke Sahat kule.

Sahat kula je vjekovno obilježje grada Podgorice i njenog života i trebalo bi u budućnosti pronaći postojeći zakonski osnov, ili promijeniti pojedine odredbe zakona o zaštiti kulturnih dobara u Crnoj Gori, te u legalnom postupku, donijeti pravnu i pravednu odluku o uklanjanju krsta sa podgoričke Sahat-kule i istu sprovesti u djelo.

U Crnoj Gori postoji nekoliko sahat kula: u Podgorici, Pljevljima, Baru, Ulcinju, Herceg Novom i ni na jednoj od njih se ne nalazi krst. Zašto bi podgorička Sahat kula bila izuzetak?


Novak ADŽIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1421 / 12. januar 2018. AMFILIOHIJEV I VUČIĆEV KOSOVSKI BOJ:Bitka ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1419-20

Monitor broj 1419 - 1420 / petak 29. decembar 2017 - 5. januar 2018. GODINA 2017:...

 

Monitor broj 1418

Broj 1418. petak 22. decembar 2017. godine ŠTA SU BILI , KAD NIJESU BILI MINISTRI:Iz p...