Monitor.co.me

AUSTRIJSKI KORAK UDESNO: Orbanizacija alpske republike

E-mail Ispis PDF
kurcLider austrijske konzervativne Narodne partije Sebastian Kurz postaće, na osnovu rezultata parlamentarnih izbora u Austriji, jedan od najmlađih svjetskih državnika. Sada je glavno pitanje u Austriji i Evropskoj uniji, sa kime će izborni pobjednik u koaliciju.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Austrijska narodna partija (OVP) koju predvodi Kurz, do sada ministar spoljnih poslova, osvojila je 31,4 odsto glasova, sedam odsto više nego na prethodnim izborima 2013. Kurz je to opisao kao najveći skok u istoriji njegove stranke.

Evroskeptična desničarska Slobodarska partija Austrije (FPO) predvođena Hajncom-Kristijanom Štraheom završila je druga, sa 27,4 odsto glasova. Na trećem mestu je Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) dosadašnjeg kancelara Kristijana Kerna sa 26,7 odsto glasova.

Najveći gubitnik izbora su Zeleni, na čijem je čelu Ulrike Lunaček, pošto neće preći cenzus od četiri odsto. Oni su dobili povjerenje svega 3,9 odsto birača, što je njihov veliki pad u odnosu na prethodne izbore 2013, kada su osvojili 12,4 odsto. U parlament su ušle još dvije male stranke, liberalni NEOS i zeleni Plic. Sve to govori o dubljim procesima u austrijskom društvu.

Kurz, 31-godišnjak, do kancelarske funkcije dolazi na parolama potrebnih promjena u Austriji i o zaoštravanju politike prema imigrantima. Kancelarska fotelja biće sljedeći skok u njegovoj političkoj karijeri koja je počela prije osam godina kada je kao student prava izabran za predsjednika omladinskog krila stranke.

Kurza, koji je poznat pod nadimkom ,,Wunderwuzzi" ili ,,čudo od frajera", upoređuju sa mladim liderima Francuske i Kanade Emanuelom Makronom i Džastinom Tridoom. Naravno, zbog godina, a nikako zbog političkih uvjerenja.

Kurz je izgradio svoju poziciju i na međunarodnoj sceni. Bio je domaćin nekoliko rundi razgovora između Irana i šest svjetskih sila o nuklearnom programu Teherana. Kada je krenuo migrantski talas prema Evropi zatražio je snažniju kontrolu spoljnih granica, integraciju migranata i slamanje ,,političkog islama" finansiranog iz inostranstva.

Istina, Kurz je poput Makrona, oformio svojevrsni pokret oko sebe, pa je preimenovao konzervativnu Narodnu partiju u Novu narodnu partiju, ali ju je okrenuo prema krajnjem desnom političkom sazvježđu. Snažnom antiimgrantskom retorikom ,,osvojio" je desne i ekstremno desne glasače obećanjima da će zatvoriti migrantske rute prema Evropi, ograničiti davanja za migrante, ali ih i onemogućiti da primaju socijalnu pomoć ukoliko ne žive u Austriji najmanje pet godina.

Kurz je, ipak, izbjegavao zapaljivu retoriku koju koriste FPO i njen lider Štrahe. Sa druge strane, naklonjen je Evropskoj uniji i sa njim na čelu vlade članstvo Austrije u Uniji ne bi trebalo da bude upitno.

On je donio polet stranci. Hoda bez kravate, leti ekonomskom klasom, i ne sjedi stalno za radnim stolom. ,,Učinili smo nemoguće mogućim. Vrijeme je za promjene. Veselim se radu za Austriju", zahvalio je Kurz poslije pobjede svojim biračima. No moraće u koaliciju. Za sada Kurz odbija da predoči planove. Rekao je da želi stabilnu vladu, no ne isključuje mogućnost ni manjinske vlade.

Izborni rezultati ukazuju da će Austrija, kojom su umjerene stranke centra vladale decenijama, sada skrenuti udesno pošto će novu vladajuću koaliciju najvjerovatnije činiti OVP i FPO. Te stranke zagovaraju tvrđi stav prema imigrantima i muslimanima nego što je to bio slučaj do sada, kada su na vlasti bili socijaldemokrate i OVP.

I OVP i FPO usmjerile su kampanju na pitanja imigracije i islama i pozivale na čvršću kontrolu austrijskih granica i brzu deportaciju tražilaca azila čiji su zahtjevi odbijeni, kao i na obračun s „poltičkim islamom". I šef socijaldemokrata Kern priznao je da rezultati izbora ukazuju na ,,zaokret udesno".

Rezultat FPO dvostruko je veći od onog njemačke desničarske partije Alternativa za Njemačku (Afd) koja je na nedavnim izborima ušla u Bundestag, što još jednom ukazuje na jačanje populističkih i antiimigrantskih partija u Evropi.

Dogodi li se da FPO uđe u vladu, to će označiti skretanje Austrije udesno i okončati dugogodišnju vladavinu velike koalicije socijaldemokrata i konzervativaca. Savez sa ekstremno desnom Slobodarskom strankom mogao bi izazvati negativne reakcije među evropskim saveznicama.

Bivši češki ministar spoljnih poslova Karel Švarcenberg, strahuje da Austriju čeka „orbanizacija". Švarcenberg misli da će formiranjem sasvim desne koalicije zemljom protutnjati nacionalistički talas, koji bi, baš kao u Mađarskoj pod premijerom Viktorom Orbanom, mogao da vodi potpunom preuređenju države. Orban je odmah čestitao pobjednicima izbora.

Ukoliko Sebastian Kurz legne u koalicionu postelju sa desno-populističkom FPÖ, onda će migraciona politika, unutrašnja bezbjednost, ali i strukturalna pitanja dobiti novi, često i sporni pravac, ocjenjue DW. Kurz i Štrahe su saglasni da potražioce azila i migrante treba držati dalje od Austrije prije svega zatvorenim granicama. Više deportacija i sabirni kampovi za migrante u Africi ili na nenaseljenim ostrvima: to su djelimično suludi predlozi kojima je Kurz pridobio biračko tijelo, primjećuje njemački medij.

Broj potražilaca azila u Austriji pada. Uprkos tome postoji strah od tobožnje poplave stranaca koja će izmijeniti Austriju. Na tom strahu su ÖVP i desničari jahali do izborne pobjede. „Partija domovine" FPÖ bila je najjača u onim djelovima zemlje gdje živi najmanje stranaca i došljaka. ,,Taj fenomen smo mogli da posmatramo u istočnoj Njemačkoj gdje je desno-populistička Alternativa za Njemačku bila posebno uspješna," komentariše DW.

Čak je i SPÖ uskočila u isti voz, ali prekasno da bi time osvojila glasove. Kurz i Štrahe žele da dozvole više direktne demokratije u formi referenduma. To može voditi izjašnjavanju o euru i Evropskoj uniji, koju je Štraheova partija ranije htjela da napusti.

Učešće desničarskih populista u austrijskoj Vladi nepotrebno bi ojačalo desničarski front u Evropi, od Finske, preko Mađarske do Italije i Grčke. Najdraži Štraheovi prijatelji su francuski nacionalisti i ruska Vlada.

Za partnere u EU, najpre za kancelarku Angelu Merkel, novi kancelar komšijske alpske republike biće nezgodan kolega. Kurz se diči jer je brzinskim zatvaranjem Balkanske rute primorao kancelarku da promijeni svoju izbjegličku politiku. Ubuduće bi mogao da ide nacionalističkim kursom, da se priključi Višegradskoj grupi u kojoj su Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka. Bila bi ojačana ova nezvanična opozicija protiv Brisela koja ne želi navodne pridike iz Njemačke.

Postupci zbog upitnih dešavanja u Mađarskoj ili Poljskoj teže će prolaziti u EU sa kancelarom Kurzom. Takođe će i odnos EU i Rusije na pritisak Austrije vjerovatno morati da bude podešen. Kurz, ali prije svega njegov potencijalni koalicioni partner Štrahe zalažu se za prekid evropskih sankcija protiv Moskve. Austrija je veoma zainteresovana za biznis s Rusijom, prije svega u energetskom sektoru.

Tirkizno-plava vlada konzervativaca i populista bila bi opasan eksperiment za Austriju i za EU. Ne vrijede sada opaske da je FPÖ ionako već dva puta bio u vlasti, jednom sa socijaldemokratama, jednom sa konzervativcima. Današnji FPÖ je suštinski drugačiji. Štrahe se zalaže za strogu nacionalnu izolaciju.


Jeftini trikovi

Kako je javio Dojče vele (DW), kampanja Kurza i Štrasea uznemirila je i veliku bošnjačku zajednicu u Austriji. Sa druge strane, desničari su pokušali da pridobiju glasove srpske zajednice.

Mnogi građani iznenađeni su naglim preokretom kod narodnjaka. Mugdim Ćatić, predsjednik bečkog udruženja Bosna i Hercegovina, koje je aktivno u austrijskom političkom životu kazao je da za to postoji objašnjenje.

„Kurz je ranije govorio da je islam dio Austrije, da su doseljenici važan dio austrijskog društva koji pomaže privredu i slično, a sada se bori protiv navodnog političkog islama, sada bi zatvarao islamske vrtiće i džamije, štitio granice... To je čista kalkulacija, jer je stranka ÖVP na posljednjim izborima veoma loše prošla i sada se radi o tome da se pridobije barem deset procenata ranijih desničarskih glasova, kako bi se ostalo na vlasti. On se trenutno u nastupima obraća isključivo desničarima", zaključio je Ćatić.

Desničari iz Slobodarske partije, smatraju da se Kurz, služi njihovim temama i optužuju ga da je u prepoznavanju njihove važnosti za austrijsko društvo dobrano zakasnio. Tako se njihova predizborna kampanja zasnivala gotovo isključivo na napadima na Sebastijana Kurza koji „kasno pali" (Spätzünder) i koji reaguje tek sada, kada su doseljenici i izbeglice, kako kažu, zemlju odavno preplavili.

DW primećuje da austrijski slobodnjaci imaju ekskluzivno pravo na jedan adut: na saradnju s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Dodik je tokom nedavne posjete Beču pozvao Srbe u Austriji da glasaju za predstavnike FPO. Kandidat slobodnjaka na predstojećim izborima Hajnc-Kristijan Štrahe zauzeo se istovremeno za pravo bosanskih Srba da sami odluče da li žele da ostanu u okviru BiH ili hoće da se osamostale.

Ćatić ukazuje da Štrahe igra igru, da bi ostavio utisak kako mu je srpska zajednica u Austriji bitna. „Nosi brojanicu ili igra kolo na koncertima narodne muzike. Ja se dosta družim i sa ljudima iz Srbije i sa Srbima iz BiH i svi mi redom kažu da znaju da je to samo lov na njihove glasove, a da iza toga nema ništa, nema nikakvih konkretnih mjera koje bi baš Srbima u Austriji olakšale život. To je pijesak u oči birača".


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1421 / 12. januar 2018. AMFILIOHIJEV I VUČIĆEV KOSOVSKI BOJ:Bitka ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1419-20

Monitor broj 1419 - 1420 / petak 29. decembar 2017 - 5. januar 2018. GODINA 2017:...

 

Monitor broj 1418

Broj 1418. petak 22. decembar 2017. godine ŠTA SU BILI , KAD NIJESU BILI MINISTRI:Iz p...