Monitor.co.me

NOVA VLADA KOSOVA, OD NEPRIJATELJA DO PARTNERA: Haradinaj, Vučić i dijalog bez alterantive

E-mail Ispis PDF
haradinajKosovo je u subotu dobilo novu Vladu na čelu sa Ramušom Haradinajem, vođom Alijanse za budućnost Kosova. Za Vladu je glasao 61 poslanik iz redova koalicije koju je okupio Haradinaj, kao i manjinskih zajednica, među njima i Srpske liste.

Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova je uoči izbora sklopila predizbornu koaliciju s Demokratskom partijom Kosova Kadrije Veseljija i Inicijativom za Kosovo Fatmira Ljimaja. Na vanrednim izborima 11. juna, ova koalicija osvojila je 39 glasova. Njima se prošle nedjelje pridružila i Alijansa novo Kosovo Behdžeta Pacolija, sa tri poslanika.

Time je omogućeno da se skoro tri mjeseca od izbora konstituiše Skupština, uz glasove 20 poslanika iz redova manjinskih zajednica, i zakaže sjednica za izbor vlade. Za izbor vlade bio je potreban 61 glas, a ova koalicija, uz glasove manjinskih poslanika, trenutno broji 62.

Glasanje za novu vladu bojkotovali su poslanici pokreta Samoopredeljenje i Demokratskog saveza Kosova. Oni smatraju da je vlada zavisna od Srpske liste. ,,Gledaćete prema Beogradu i čekati da im se kaže kada će se održiti sjednica", izjavio je Gljauk Konjufca iz pokreta Samoopredeljenje a Avdulah Hoti iz Demokratskog saveza Kosova (DSK) istakao je da je jasno da ovu Vladu diktira volja Beograda.

Haradinaj je nakon sjednice medijima poručio da će tokom njegovog mandata manje da se priča a više da se radi. ,,Spremite se za jedno novo Kosovo. Biće novo stanje vladavine, nova mobilizacija, doprijećemo do građana", kazao je on.

Haradinaj je napomenuo da od Srpske liste nije imao nikakve uslove. No, presudni glasovi bili su upravo glasovi poslanika Srpske liste, koji su se u sali pojavili sa tri sata zakašnjenja, jer su prethodno boravili u Beogradu na konsultacijama sa srpskim zvaničnicima

Tom prilikom je donijeta odluka da Srpska lista podrži Haradinajevu Vladu. Za uzvrat, dobila je mjesto pet zamjenika premijera i tri ministarstva.

Ramuš Haradinaj je u ekspozeu istakao da su Kosovu potrebna nova radna mjesta, strani investitori, bolje zdravstvo. Najavio je i da će se otvoriti i unutrašnji dijalog kako bi se razumjelo šta brine građane.

Haradinaj je kazao da je za Republiku Kosovo veoma važna konsolidacija reda i zakona. Kosovo je pred starim i novim rizicima, kao što je globalni terorizam, poručio je i obećao da će Kosovo približiti NATO-u, UN i EU.

Obećao je da će voditi dijalog sa svima, te da dijalog sa Srbijom nema alternativu. Na srpskom jeziku je kosovskim Srbima poručio da će da radi na izgradnji povjerenja.

Analitičari ocjenjuju da u najhitnije zadatke nove Vlade spadaju i pregovori s Beogradom o normalizaciji odnosa. To je uslov Evropske unije za obje strane kako bi bio nastavljen proces približavanja. Haradinaj se neposredno po preuzimanju dužnosti poručio: ,,I pored tragične istorije Kosova i Srbije ne možemo da promijenimo činjenicu da smo susjedi."

U analizama se učešće kosovskih Srba u kosovskoj Vladi uglavnom tumači kao način da vlasti Srbije, tj. predsednik Vučić, ostvare svoje interese. Tako berlinski dnevnik Tagescajtung podsjeća da Srbija nije priznala nezavisnost Kosova, ,,a to ni u doglednoj budućnosti neće morati da učini. Jer prije svega su glasovi srpske manjine na Kosovu pomogli bivšem vođi UČK Ramušu Haradinaju da sada postane premijer. A kako će se on ponašati u toj situaciji, to nije teško predvidjeti. Jer, i EU i međunarodna zajednica, baš kao i Vučić, žele da Haradinaj ispuni neke uslove".

„On će prije svega morati da proguta veliku žabu i prizna zajednicu srpskih opština na Kosovu, koja će, poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini postati država u državi. Brisel to smatra preduslovom integracije obje zemlje u EU. Haradinaj, koji se još prošle godine - kao opozicioni političar - žestoko borio protiv tog zahtjeva, sada je pojeo kredu i pravi se da je „realan političar".

Haradinaj, nekadašnji partner u koaliciji, predsjednik Pokreta za samoopredjeljenje Kurti, svim silama želi da spriječi osnivanje zajednice srpskih opština na Kosovu. Kurtija Srbija, EU i SAD smatraju glavnom smetnjom, mada su mladi na njegovoj strani. S druge strane, Haradinajeva Vlada je na klimavim nogama. A Vučić može mirno da posmatra unutrašnje političke konflikte na Kosovu: oni su dobri po njega", komentariše Tagescajtung.

„Srpska manjina na Kosovu namjerava da svojim učešćem u novoj Vladi spriječi formiranje armije", piše vodeći njemački poslovni dnevnik Handelsblat iz Diseldorfa. Po Handelsblatu, ,,novoformirana kosovska Vlada zavisi od dobre volje srpskih poslanika u parlamentu. Preko poslanika koje vodi Beograd Srbija je prvi put dobila direktan uticaj u Prištini. Kosovo na kojem žive gotovo još samo Albanci, od prije devet godina je nezavisno od Srbije i sada ga priznaje 115 država širom svijeta. EU već godinama bezuspješno pokušava da posreduje među zavađenim susjedima".

Trenutno rješenje političke krize na Kosovu politički analitičar Dušan Janjić vidi kao racionalan potez u pokušaju da se pronađe rješenje koje ne bi uključivalo Samoopredjeljenje. Taj pokret Janjić ocjenjuje kao populistički i etno-nacionalistički, i to je, prema njegovim riječima, „rak rana sadašnje političke scene na Kosovu. A oni taj politički prodor prave na osnovu činjenice da Tači, Haradinaj i ostali nisu uspjeli da obezbijede kako međunarodno tako i priznanje Kosova od strane Srbije".

Uticaj Beograda na političku scenu Kosova nije zanemarljiv, skreće pažnju Janjić, jer je i Beograd vodio jednu nacionalističku i populističku politiku, što je samo zatezalo odnose i na Kosovu. Janjić ocjenjuje i kako je formiranje Srpske liste bilo pogrešan taktičko-politički potez, jer je ona „od poželjnog motivacionog faktora za izlazak Srba na izbore postala jedan parapartijski i ekonomsko-kriminalni lobi, i kao takva još dobila i monopol na politički život među Srbima. To se sve zajedno pretvorilo u jednu opštu trgovinu infrastrukturnim projektima, novcem i energentima".

Inače, nova Vlada Ramuša Haradinaja broji pet zamjenika premijera i 21 ministarstvo, od kojih su dva nova – Ministarstvo inovacija i preduzetništva i Ministarstvo regionalnog razvoja. Pet ministarstava vode pripadnici manjinskih zajednica, uz srpsku, turska i bošnjačka


Biografija

Ramuš Haradinaj rođen je 3. jula 1968. godine u Glođanu kod Dečana. Po struci je pravnik.

Krajem osamdesetih odlazi u Švajcarsku da bi se 1998. vratio na Kosovo. Postao je komandant treće operativne zone Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u oblasti Dukađini. Njegova dva brata ubijena su u ratu na Kosovu.

Haradinaj je od 2000. predsjednik stranke Alijanse za budućnost Kosova. Četiri godine kasnije, njegova partija je bila treća na parlamentarnim izborima i ušla u koaliciju sa Demokratskim savezom Kosova (DSK) na čelu sa Ibrahimom Rugovom.

Haradinaj 2004, sa 36 godina, postaje premijer Kosova. To je trajalo samo 100 dana, 2005. povlači se s premijerske pozicije i dobrovoljno se predaje Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu da bi se suočio s optužbama za ratne zločine.

Tribunal Haradinaja 2008. oslobađa zbog nedostatka dokaza i on se vraća na Kosovo. Međutim, 2010. Tribunal je naložio djelimično ponavljanje suđenja, da bi ga dvije godine kasnije ponovo oslobodio. Potom je ponovo hapšen po potjernici iz Srbije, u Sloveniji 2015. i ove godine u Francuskoj, kada je iz Beograda zatraženo njegovo izručenje.

U prošlom skupštinskom sazivu, njegova partija bila je u opoziciji i žustro se protivila demarkaciji sa Crnom Gorom i formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom.


Granica sa Crnom Gorom

Novi premijer Haradinaj rekao je da je cilj njegove Vlade da pitanje demarkacije granice sa Crnom Gorom bude riješeno kako bi Kosovo moglo da krene naprijed. Na prvom zasjedanju Vlade u Prištini rečeno je da će nova državna komisija Kosova za obilježavanje državne granice iznijeti nove nalaze u vezi demarkacije sa Crnom Gorom, kao pojašnjenje vlastima kako dalje djelovati u vezi sa tim procesom.

,,Ne možemo mnogo toga danas da prejudiciramo jer to nije naš zadatak, ali je naš zadatak da više ne gubimo vrijeme za Kosovo... Ne želimo da komplikujemo ovu temu, već je cilj da ona bude riješena i da to bude u funkciji države", kazao je Haradinaj

Haradinaj je rekao i da je uvjeren da su šefovi relevantnih kosovskih institucija u dobroj komunikaciji sa Crnom Gorom. On se u prošlom mandatu, kao opozicioni poslanik oštro protivio demarkaciji sa Crnom Gorom, uz obrazloženje da je Kosovo njime izgubilo 8.000 hektara.

Premijerov zamjenik Enver Hodžaj, iz Demokratske partije Kosova (DPK) koja je do sada podržavala raniji Sporazum o demarkaciji, kazao je da je važno da nova komisija okonča ovaj proces. ,,Ovo je stara tema ali je vlada nova, tako da ovaj izazov mora da se riješi. Svi znamo da je to uslov Evropske komisije za viznu liberalizaciju Kosova. Vjerujem da će nova komisija ponuditi novu dinamiku i brzinu i da ćemo mi, kao Vlada Kosova, dati nova rješenja kako bi građani Kosova što prije bez viza putovali u Evropu", kazao je Hodžaj.


Vučić traži pravdu

,,Kosovo je suština naše političke sadašnjosti i budućnosti", rekao je u najnovijem obraćanju javnosti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Vučić je u utorak uveče najavio da od oktobra kreće nova faza dijaloga Srbije i Kosova.

Predsjednik Srbije je rekao da nije uticao na odluku Srpske liste o ulasku u Vladu Kosova, ali da podržava njihovu odluku. Vučić je ponovio da je za Beograd kosovski premijer Ramuš Haradinaj ,,optuženi ratni zločinac i da će Srbija i dalje tražiti pravdu".

Povodom odluke da Srpska lista uđe u Haradinajevu Vladu u Prištini, opozicija u Srbiji je gotovo jednoglasno osudila Vučića da izdaje nacionalne interese zarad opstanka na vlasti uz pomoć ,,stranog faktora".

Vučić je iskazao zadovoljstvo što su na njegov poziv u Srbiji za unutrašnji dijalog o Kosovu, mnogi iznijeli svoje mišljenje. On je kazao da sada treba institucionalizovati dijalog, pozvao civilni sektor da i oni organizuju dijalog o pojedinim pitanjima i najavio da će u organizovanje skupova biti uključena i vlada Srbije.

,,Uvek sam govorio da nećemo priznati nezavisnost Kosova", kazao je Vučić i dodao da će javnosti biti dostupan izvještaj o dosadašnjim pregovorima s Kosovom, što je postignuto, odnosno što se radilo u protekle tri godine, kao i svi državni potezi od 2001.

Optužnica Srbije protiv Haradinaja se odnosi na krivična djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na Kosovu u toku 1998. i 1999. godine u zoni odgovornosti Dukađini. Riječ je, kako Beograd tvrdi, o djelima koja nisu bila predmet suđenja pred Haškim tribunalom.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1409. petak 20. oktobar 2017. godine 10 MILIONA, 10 GODINA KASNIJE:Osuđeni sa ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1408

Broj 1408. petak 13. oktobar 2017. godine AUTOPUT, AVIONI I NAŠI MILIONI:Petljanje ...

 

Monitor broj 1407

Broj 1407. petak 6. oktobar 2017. godine UCG KAO DVORSKA ARENA:A sudija ćuti (Pred...