Monitor.co.me

BOJANA NAŠIH NEMARA I POHLEPE DRŽAVE: Krik ranjene rijeke

E-mail Ispis PDF
ada-bojana-poluostrvo-3Samo nekoliko sati rada bagera, bilo je dovoljno da se u srijedu otvori desno ušće na rijeci Bojani. Ona sada ponovo otiče prema moru, što je od ponedjeljka bilo onemogućeno prije svega zbog dugogodišnjeg ljudskog nemara i nerazumijevanja ritmova ove čudesne rijeke.

Kako su kazali iz Uprave za vode, bageri će i narednih dana skidati nanose pijeska sa ušća, radiće i specijalna mašina, ponovo su na stolu strategije, projekti i planovi.

Ali, slike zatvorenog ušća, Ade koja je na dva dana bila poluostrvo, frustriranost mještana, ribara i svih zaljubljenika u ovo parče raja na Zemlji, otišle su u svijet. ,,Uznemiren sam ovim vijestima i fotografijama", kazao je profesor Univerziteta u Beogradu dr Sava Petković, koji se dugo bavio izučavanjem sliva Bojane. Ostalo je zabilježeno da se to desilo ljeta Gospodnjeg 2017. prvi put nakon tačno 135 godina od formiranja tog rječnog ostrva.

Bilo je ružno posmatrati pokušaje prebacivanja krivice i odgovornosti između Uprave za vode, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Opštine Ulcinj za taj prvorazredni skandal iako su danima, pa i sedmicama ranije javno upozoravani na takvu mogućnost. Najdalje su u tome otišli u reagovanju iz kabineta gradonačelnika Ulcinja Nafiza Cungua u kojem se navodilo da je ,,zahvaljujući medijskoj slobodi, kojom se svakome daje mogućnost da o bilo kojoj temi iznosi svoje mišljenje, bez obzira na svoju stručnost i kompetentnost u javnosti, dato više saopštenja povodom zatvaranja desnog ušća rijeke Bojane!"?

To je ljutita reakcija vlasti koja ne može da otrpi mišljenja i stavove kritičke javnosti, posebno što je ovo bila udarna tema za čitavu državu, a od značaja i u regionalnim okvirima.

Ulcinjske zvaničnike je posebno zaboljela kritika poznatog ekologa, izvršnog direktora NVO Zeleni korak Dželala Hodžića, koji je za izmijenjenu geografiju grada najviše kritikovao svoju Opštinu. ,,Ovo što se desilo nije rezultat nikakve prirodne katastrofe, već ogromnog neznanja i neodgovornosti. To se dešava kada se maslinari bave morskim dobrom, a hidrolozi politikom i statistikom", rekao je on.

Bila je to takođe direktna kritika predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Džaudeta Cakulija, inače visokog funkcionera Cunguove Nove demokratske snage - Forca. Upravo je to preduzeće, uz Vladu Crne Gore, odnosno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, najodgovornije za haos na obalama Bojane. Samo je njihovim dopuštenjem i željom da se što više sredstava prigrabi dozvoljeno da se na obalama Bojane postavi gotovo 600 objekata, od kojih su neki prave vile. Mir, intimnost, ribari, sve je to gotovo proćerano sa Bojane. Zamijenili su ih buka, snobizam, tone smeća, što, ipak, nije moglo da spriječi na hiljade ljudi da hrle prema ovom području. Još kada je ove godine preko 200.000 ljudi širom Evrope vidjelo film Biser Bojane Mime Karadžića, rezervacije boravka u kućicama na toj rijeci su drastično porasle. A indikativno je da se najveći broj objekata izdaje, te da niko ne plaća boravišnu taksu! Čak ni za odlaganje smeća, pa su iz lokalnog komunalnog preduzeća poručili da od sredine avgusta više neće odvoziti otpad.

Morsko dobro redovno, svake godine, prikupi od tih objekata oko pola miliona eura, a praktično ništa ne ulaže! Polovinu sredstava uplaćuje Opštini Ulcinj, koja takođe ništa ne investira u to područje. Partneri u nemaru i grabljenju. Iako je zakon jasan: sredstva se moraju vratiti tamo đe su prikupljena.

..Ovo je očigledan dokaz nenamjenski trošenih sredstava lokalne vlasti. Na ovaj način rijeka Bojana se pretvara u veliku septičku jamu, nesposobnu da se riješi otpadnih voda iz mnogobrojnih restorana i kućica, a flora i fauna prirodnog parka rijeke ugrožene su do istrebljenja", rekla je Monitoru poslanica Demokratskog fronta, Ulcinjanka dr Ljiljana Đurašković.

Nered na obalama Bojane traje, inače, od 1993. godine, kada su uvedene ,,nepravedne, nezaslužene i ničim izazvane sankcije" prema tadašnjoj SRJ kada je krenulo krijumčarenje nafte i naftinih derivata iz Albanije. Velike količine goriva, uključujući i mazut, su se prosipale u rijeku čija je voda prije toga mogla da se pije! Bojana je ranjena, a mnoge vrsta riba su nestale. O rijeci, da se ne pominje čitava delta, koja je najznačajnija na istočnom Mediteranu, se niko nije brinuo, a obale rijeke su upravo te 1993. postale ,,morsko dobro"!

Decenijski nemar, enormna gradnja i ogromne količine deponovanog šuta imali su za posljedicu manju propusnu moć Bojane, pa tako sada na desni rukavac stiže tek jedna šestina vode u poređenju sa stanjem od prije 30 godina.

Svi su znali što treba raditi: održavati ušće, čistiti račvu, produbiti korito. Omogućiti rijeci da slobodno teče. Sve je bilo lijepo zapisano u projektu regulacije rijeke Bojane u zoni ušća koji je izrađen prije sedam godina, a na koji je pala prašina u fijokama Uprave za vode.

Nadati se je da je dvodnevno zatvaranje desnog kraka, bio ne samo krik rijeke, već i alarm za sve donosioce odluka da se sa mnogo više pažnje odnose prema ranjenoj Bojani.

Profesor Petković nema iluzija: za konačno rješenje, koje je predviđeno projektom regulacije Bojane iz 2010. godine, potrebno je sačekati bolja vremena. On ukazuje da je Crna Gora dužna da održava protočnost zapadnog rukavca.

To je bila državna obaveza i u Knjaževini Crnoj Gori. Od 1880. godine jedan brod, stalno stacioniran u luci sv. Nikola na Bojani, mjerio je dubinu na ušću rijeke. Uprava luke slala je podatke o dubinama Pomorskoj upravi na Cetinje, koji su potom objavljivani u Glasu Crnogoraca. Iz izvještaja za 1886. i 1887. godinu zaključujemo da je srednja dubina na ušću Bojane tih godina bila oko pet stopa ili 1,8 metara.

Dvadeset godina kasnije Njemci su objavili da se tokom ljeta dubina smanjila na pola metra, pa čak i na 30 cm! Zato je kapetanstvo luke iz Ulcinja davalo brodovima, koji su željeli da uplove u Bojanu, potrebne upute za plovidbu.

Sada upute više niko ne traži. Ko ima potrebu da plovi, snalazi se kako zna i umije. Ribari sa Bojane, koji ovih dana žele da bace mreže u more idu preko - teritorijalnih voda Albanije!? „Zatvoren je i dio ušća na lijevom kraku koje pripada Crnoj Gori. Albanski policajci mogu da nam ne dozvole da prelazimo preko njihove teritorije. Na našu sreću, to ne rade", kaže predsjednik Udruženja ribara sa Bojane Ivo Knežević.

Šefica Odborničkog kluba URE Arijana Kurmemović zaključuje: „Više nema vremena za zatvaranje očiju pred ovim problemima. Rijeka Bojana je krvotok Ulcinja, koji se mora odmah staviti pod neuporedivo veći stepen zaštite".

U suprotnom, umjesto Bisera Bojane, snimaće se filmovi zasnovani na legendama o Adi Bojani.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1438 / 11.maj 2018. PUCNJI U OLIVERU LAKIĆDokle? (Milena Perović-Korać)...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1437

Monitor broj 1437 / 4.maj 2018. PRVOMAJSKA ŠUTNJA: To je nama naša borba dala (Zor...

 

Monitor broj 1438

Monitor broj 1438 / 11.maj 2018. PUCNJI U OLIVERU LAKIĆDokle? (Milena Perović-Korać)...