Monitor.co.me

KRIZA U ODNOSIMA HRVATSKE SA SUSJEDIMA: Na rubu trgovinskog rata

E-mail Ispis PDF

sastanakZapadnom Balkanu opet prijeti ,,rat", ovog puta trgovački. Hrvatska je nedavno usvojila mjere kojima je proširila spisak voća i povrća koje mora da prođe fitosanitarni nadzor na granici, i uz to 22 puta povećala takse pri uvozu tih proizvoda iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Tako se taksa, umjesto dosadašnjih 90 kuna (12 eura), sada naplaćuje 2.000 kuna (270 eura).

Odluka Hrvatske izazvala je negodovanje u regionu. Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija – zemlje koje žele da pristupe Evropskoj uniji – optužuju hrvatske vlasti da u velikoj mjeri otežavaju uvoz poljoprivrednih proizvoda. Hrvatske vlasti, međutim, odluku su obrazložile namjerom da zaštite domaće poljoprivrednike od prekomjernog uvoza.

Srbija optužuje Hrvatsku da na ovaj način organski uzgojeno voće i povrće može da bude zadržano na granici i po 30 dana. To su protekcionističke mjere kako bi se domaće tržište zaštitilo od povoljnog uvoza – rekao je srpski ministar trgovine, telekomunikacija i turizma Rasim Ljajić. Iz četiri zemlje zaprijećeno je kontramjerama. Srpska premijerka Ana Brnabić smatra da Evropska komisija mora reagovati jer je hrvatska odluka „jasan prekršaj u smislu Sporazum o stabilizaiji i priruživanju s EU".

Ministar Ljajić kazao je za sarajevski Dnevni Avaz da „naš cilj nije da zaoštravamo situaciju već da dijalogom riješimo problem. Ako to ne uspijemo, onda ćemo zajednički djelovati, jer se radi o drastičnom kršenju SSP. U tom sporazumu jasno stoji da od dana stupanja na snagu ne smije biti novih carina, nameta i povećanja postojećih", tvrdi Ljajić.

Dok političari traže rješenje za novu krizu u trgovinskim odnosima između Hrvatske i susjeda, proizvođači voća i povrća u BiH već trpe znatne štete. Jedan od njih Nikola Vukelić, vlasnik Agroimpeksa iz Gradiške kaže za Dojče vele: „Dok se političari dogovaraju, mi plaćamo takse koje su sada 12 puta veće".

Vlasti u BiH pod pritiskom su domaćih proizvođača koji traže hitnu reakciju i uvođenje recipročnih mjera. „Ovakva odluka neprimjerena je za jednu članicu EU. Povećanje uvozne takse imaće izuzetno negativne posljedice po bosanskohercegovačke proizvođače i izvoznike, što je u suprotnosti s principima slobodne trgovine i odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju SSP", kazao je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović. On ističe da je svim nivoima vlasti u BiH upućen zahtjev bosanskohercegovačkih proizvođača za uvođenje recipročnih mjera prema Hrvatskoj.

„Onako kako su oni uveli mjere prema nama i povećali takse, tako moramo i mi uvesti mjere prema Hrvatskoj. Ako su oni nama uveli i povećali takse, isto to moramo učiniti i mi u BiH za robu koja dolazi iz Hrvatske. Hrvatska bi u tom slučaju bila više oštećena nego što smo mi sada. Oni nekoliko puta više izvoze u BiH nego što BiH izvozi u Hrvatsku, odnosno zemlje EU. To je naš stav i to naši političari i pregovarači moraju podržati ako im je stalo do svojih ljudi, proizvođača i izvoznika. Samo tako se može zaštititi naša proizvodnja i naše tržište, ali i naši potrošači", kategoričan je Dojčinović.

Hrvatska te tužbe odbija. Vlada u Zagrebu smatra da mora da provjerava kvalitet robe u smislu smjernica za zaštitu potrošača. Tvrdi i da nova pravila važe za sve države koje nisu članice EU.

Ministar poljoprivrede Hrvatske Tomislav Tolušić izjavio je da se mjera na uvoz poljoprivrednih proizvoda odnosi na ukupno 168 zemalja, a ne samo na zemlje u okruženju, ali je dodao i to da je spreman na razgovor. „Ni u kom slučaju nije bila intencija nanošenje štete susjednim zemljama. Žao mi je ako se to ispolitizovalo, to definitivno tako nije trebalo biti", rekao je Tolušić.

Hrvatski zvaničnici ističu da je riječ o zaštiti domaćih proizvođača i da povećanjem naknada za kontrolu uvoznog voća i povrća iz trećih zemalja nije prekršen SSP. Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede saopšteno je da nije riječ o „vancarinskoj barijeri" već o „naknadama za inspekcijski nadzor". Pojašnjeno je da detaljna kontrola na granicama „košta i zahtijeva širi obim posla, kao i veći angažman graničnih inspektora", te da je odluka o visini naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima „pravo svake države članice EU".

Ministri Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije usaglasili su na sastanku u Sarajevu sedam zaključaka povodom trgovinskih mjera Hrvatske za poljoprivredne proizvode iz trećih zemalja i potpisali zajedničko pismo koje će biti upućeno Evropskoj komisiji. Ministri Mirko Šarović, Rasim Ljajić, Dragica Sekulić i Ljupčo Nikolovski pozvali su Hrvatsku da ukine diskriminatorske mjere i uskladi ih sa tržišnim standardima.

Hrvatska je pozvana da cijene inspekcijskih kontrola uskladi s prosječnim iznosima koji važe u zemljama u regionu i EU. Ministri su zatražili i hitan sastanak s nadležnim kolegom u Hrvatskoj koji bi, kako smatraju, trebalo da se održi do kraja ove sedmice u Podgorici. Nakon susreta u Sarajevu, hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pozvao je kolege iz susjednih zemalja na sastanak u Zagreb iduće sedmice.

„Svako dodatno odlaganje rješenja dovelo bi do nesagledivih posljedica za sve proizvođače u zemljama regiona, imajuću u vidu da je sada period proizvodnje i izvoza sezonskog voća i povrća. Sve dok se to ne riješi, svaka zemlja će u cilju zaštite sopstvenih ekonomskih interesa, preduzeti konkretne mjere i mehanizme koje smatra adekvatnim", izjavio je na konferenciji za novinare ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Na sastanku u Sarajevu konstatovano je da su potezom Hrvatske ugrožena pravila i načela Svjetske trgovinske organizacije (STO) i SSP, koji zabranjuju diskriminaciju. Ministri su se založili da se ovakvi sastanci redovno održavaju, pa će naredni biti održan u septembru u Skoplju. Takođe, EK je pozvana da se uključi u rješavanje problema, a dogovoreno je i da Crna Gora i Makedonija, kao članice STO, pokrenu odgovarajuće mehanizme u toj organizaciji.

Ipak, zbog toga što trgovinski rat nikome nije u interesu, nadležni ministri BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije nisu donijeli odluku o uvođenju kontramjera. Poručeno je da će, do rješavanja problema, svaka zemlja preduzimati mjere koje smatra adekvatnim.

Ekonomski analitičar iz Banjaluke Zoran Pavlović smatra da apeli nisu dovoljni. Po njemu, ponašanje Hrvatske, koja je i članica EU, suprotno je svemu što Unija želi da postigne na zapadnom Balkanu.

„Evropska unija je pokrenula niz inicijativa kako bi u balkanskoj regiji došlo do poslovnog povezivanja u cilju ekonomskog napretka, ali i prevazilaženja svih nacionalnih i drugih tenzija. Hrvatska je uvođenjem novih mjera taj proces ugrozila. Robni promet je usporen, a znatne količine voća i povrća propadaju. Na prostoru gdje smo nekada imali zajedničku državu, trebalo bi graditi dobre međuljudske i međususjedske odnose, a ne donositi odluke koje izazivaju ekonomske i političke tenzije."

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić vjeruje da je otvoreni trgovinski rat „najgori mogući scenario" koji bi uticao na opšti porast cijena i pad ponude proizvoda u regionu. On smatra da protekcionizam vodi smanjivanju konkurentnosti privrede, što nosi niz negativnih ekonomskih posljedica.

„U slučaju trgovinskog rata svaka zemlja bi bila oštećena, a najviše upravo Hrvatska. Četiri pogođene zemlje iz regiona spadaju u deset najvećih izvoznih tržišta za Hrvatsku i to je razlog zašto je Hrvatska Privredna komora promptno reagirala, nadajući se brzom rješenju. Pored Hrvatske, čitav region bi trpio ekonomske štete, što bi moglo da uslovi dalje zaoštravanje i političkih odnosa. kazao je Čavalić. Sporna hrvatska mjera tako bi mogla ostati na snazi upravo onoliko vremena koliko će poljoprivrednom sektoru ove države biti potrebno da bez konkurencije iz zemalja okruženja plasira svoje proizvode na sopstveno tržište.

Poljoprivrednici ispaštaju dok političari traže rješenje za novu krizu u trgovinskim odnosima između Hrvatske i susjeda. Ipak, umjerene poruke iz Sarajeva bude nadu da na Balkanu neće biti trgovinskog rata.


Hrvatska ujedinila ostatak Jugoslavije


Portparol EK potvrdio je da još nije stiglo pismo koje su u Brisel uputili nadležni ministri Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije u kojem se žale na postupke članice EU Hrvatske. Ali i bez tog pismenog poziva radi se na procjeni situacije, izjavio je portparol Evropske komisije. „Sagledavamo stanje i tražimo od svih učesnika uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i došlo do sloge u dogovorima koje bi trebalo sprovoditi u dobrim namjerama", izjavio je Karlos Martin Ruiz de Gordehelja.

EU i Brisel mogli bi da budu sudije u tom sporu s obzirom na to da su članice EU – dakle i Hrvatska – povezane s državama Balkana SSP. Sporazum sa Srbijom kao kandidatkinjom za članstvo, između ostalog, predviđa i slobodan promet robe između EU i Srbije. Carine u načelu više ne mogu da se određuju, a i takse i druge vantarifne prepreke u slobodnoj trgovini trebalo bi ograničiti na minimum – sve u duhu SSP.

Hrvatska na susjedne zemlje primjenjuje ista pravila kao i prema bilo kojoj državi u svijetu. To protivrječi odredbi SSP koja kandidate stavlja u povlašćen status. Ali i Hrvatska može da se pozove na isti Sporazum, jer on u određenim slučajevima dozvoljava intervenciju ukoliko je tržište za određene proizvode u velikoj mjeri poremećeno ili se sprovodi damping.

Prema odredbi SSP, Srbija može da se žali Povjereništvu Vijeća pridruženih zemalja u kojem svoje predstavnike imaju EK, Savjet ministara (članica) EU i Srbija. To Vijeće može da donese i obavezujuće odluke jer se sastoji od predstavnika svih 28 zemalja - članica, uz Srbiju.

No, prije nego što do toga dođe, EK želi da posreduje u duhu slobodne trgovine, obećavaju evropske diplomate u Briselu. Moguć je, naime, i postupak pred sudom STO.

Provjeravanje ko je za šta nadležan i kakva je situacija na terenu moglo bi da traje nedjeljama, a do tada bi za robu koja po velikoj vrućini stoji u kamionima vjerovatno bilo prekasno. „Upravo provjeravamo da li se hrvatske mjere uklapaju u obaveze predviđene SSP", rekli su u EK za Dojče vele. Nije, međutim, rečeno kada će ona formirati konkretno mišljenje.

Ima mišljenja da je Hrvatskoj uspjelo da jednom uredbom u zajednički front odbrane ujedini ostatak bivše Jugoslavije, ono što nije uspjelo EU kada je zagovarala ideju o balkanskoj carinskoj uniji.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1413. petak 17. novembar 2017. godine PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV NEBOJŠE MEDOJEV...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1412

Broj 1410. petak 27. oktobar 2017. godine   U sudnici pučist-saradnik:ŠTO PROPUŠTI...

 

Monitor broj 1411

Broj 1411. petak 3. novembar 2017. godine MILOŠEVIĆEVI KADROVI U SRBIJI I CRNOJ ...