Monitor.co.me

SLUČAJ SVETOZARA SAVIĆA: (Ne) ovlašćeni degustator Trinaestojulske nagrade

E-mail Ispis PDF
savicŠta Crnogorac prvo uradi kada se probudi? Prebaci ordenje sa pidžame na kaput!

I bez ovog vica nadaleko je poznato da su Crnogorcima nagrade, pa ma kakve bile, najznačajnija potvrda sopstvenog uspjeha i razlog za hvalisanje. Zbog toga su nerijetko oko priznanja izbijale žestoke polemike u kojima su zasluge nagrađenog nemilosrdno osporavane. Jedna je, po drugi put, započeta ovih dana oko Trinaestojulske nagrade. Glavni junak polemike je jedan od ovogodišnjih lauerata dr Svetozar Savić. Žiri je saopštio da su Savića za ovu nagradu preporučila trojica ,,istaknutih naučnika iz oblasti biotehnologije i monografija Crnogorska ampelografija, u izdanju CANU".

Savić je, prema zvaničnoj biografiji, degustator šire i vina. Autor je Programa obrazovanja za sticanje znanja i vještina iz somelijerstva u Crnoj Gori. Član je CANU, profesionalni član Međunarodne asocijacije enologa i vinogradara (ASEV), objavio je preko stotinu naučnih i popularno-stručnih radova, roman Vajar, knjigu priča Ljetopis jednog badanja...

Prije nekoliko dana grupa stručnjaka za vino i vinogradarstvo obratila se pismom žiriju za dodjelu Trinaestojuske nagrade tvrdeći da je Saviću to priznanje dodijeljeno - nezasluženo.

Prof. dr Predrag Vuksanović, mr Đorđije Rajković, Danilo Spaić, prof. dr Vesna Maraš, Svetozar Pejović, Danijela Radeč i Ana Hajduković kažu da su Savićeve stručne reference diskutabilne, da je on samoproglašeni „ekspert za vino", da nikad nije učestvovao u nekom nacionalnom ili međunarodnom naučno-istraživačkom projektu iz vinogradarsko-vinarske oblasti, da nema nijedan objavljeni rad u značajnijem međunarodnom časopisu, kao ni u časopisu koji je na SCI listi.

Podsjećaju i da je Savić čak falsifikovao recenziju i potpis za izbor u naučno zvanje.

Potpisnici pisma navode da Savića nisu za ovu prestižnu nagradu predložili kompanija 13. jul Plantaže, u kojoj je zaposlen, niti Biotehnički fakultet, Nacionalno udruženje vinogradara i vinara, Nacionalno udruženje somelijera, Vinska akademija Crne Gore, niti neki domaći ugledni stručnjak u ovoj oblasti.

,,Kao predlagači za nagradu našla su se dva recenzenta i urednik Savićeve knjige Crnogorska ampleografija u izdanju CANU, za koju je dobio ovu nagradu. To su prof. dr Vukić Pulević (botaničar) i dva recenzenta - predlagača van Crne Gore, koji su slabo upoznati sa prilikama i dostignućima u crnogorskom vinogradarstvu i vinarstvu, a bogami i sa stručnim i naučnim djelom laureta", navode u pismu.

Osvrćući se na važnost poglavlja Rejonizacija vinogradarstva Crne Gore u „naučnoj monografiji", na što su oni koji su kandidovali dr Savića posebno ukazali, potpisnici pisma objašnjavaju da je to državni projekat koji je realizovalo Ministarstvo poljoprivrede, uz angažovanje regionalnih stručnjake, uključujući i crnogorske, ali bez učešća dr Savića.

Autori pisma demantuju i navode predlagača za nagradu Saviću da amplegografska istraživanje do sada nisu obrađivana u Crnoj Gori, podsjećajući da ih je uradio akademik Marko Ulićević 1966. godine u doktorskoj disertaciji. Ističu i da to što Savić posjeduje sertifikat WSET ne opravdava njegovo samoproglašenje „eksperta za vino", napominjući da se taj sertifikat može dobiti na osnovu završenih kurseva (obuka za somelijere) koje organizuje Vinska akademija Crne Gore, kao i zvanje „ovlašćeni degustator", koje posjeduju brojne kolege iz vinogradarske i vinarske struke i nauke.

,,Knjiga laureta Sto jedanaest vina iz crnogorskih porodičnih vinarija nije naučno djelo, već spada u informativne publikacije namijenjene opštoj javnosti", navodi se u pismu.

Demantovali su i navode predlagača koji su posebno istakli Savićev doprinos za rad na sortama i genetičkim resursima vinove loze u Crnoj Gori. ,,Upravo se završavaju najobimnija istraživanja ikada rađena u Crnoj Gori na ispitivanju sorti vinove loze (ampelografska i genetička identifikacija) gdje je obuhvaćeno oko 500 čokota vinove loze, uključujući i divlje lozne vrste širom Crne Gore", ali, ističe sedmoro stručnjaka, Savić nije učestvovao ni u tom projektu.

Kategorički tvrde da Savić nije učestvovao ni u jednom naučno-istraživačkom projektu kompanije 13. jul Plantaže, zaključujući da vinogradarska struka i nauka Crne Gore imaju puno zaslužnijih ljudi za ovo priznanje.

Laureat Savić je reagovao na ovu ,,recenziju" svoje profesionalne biografije, ali nije demantovao nijednu tvdnju iz nje.

,,Polemisati sa ovom grupom stručnjaka, koju po pitanju donošenja suda o bilo kojoj knjizi, pa i mojoj, smatram neumjesnim. Oni su za takvo nešto nekvalifikovani jer, makar do sada, nisu uspjeli da objave niti jednu jedinu. Što je, međutim, grupu natjeralo da se, šoferskim rječnikom rečeno, uz dosta šlajfovanja (prošlo je gotovo četiri nedjelje od objave dobitnika), zbrdazdola organizuju. Da bi čitaoci imali jasniji uvid u njihove stvarne motive, iznijeću nekoliko fenomena u tom famoznom tekstu, a koji bi za brucoše Filozofskog fakulteta, na Odsjeku za psihologiju ili sociologiju, bili prava poslastica", napisao je akademik Savić, za kojeg bi neupućeni, kada pročitaju njegovo reagovanje, zaključili da je ne samo ,,stručnjak za vino i širu" nego i ekspert za sociologiju i psihologiju.

Komentarišući, kako kaže, ,,noseću rečenicu u njihovom tekstu 'vinogradarska struka u Crnoj Gori ima mnogo zaslužnijih za Trinaestojulsku nagradu', Savić kaže: ,,Ko je ta zaslužna tajanstvena ličnost ili više njih iz grupe, koja je nepravedno preskočena u sistemu crnogorskog nagrađivanja? Da li je njima ko branio da se kandiduju? Možda ih je prepoznavanje sopstvenih vrijednosti u tome spriječilo. Do tada, toplo im savjetujem da se strpe i da se već sljedeće ili neke naredne godine kandiduju za Trinaestojulsku. Mogu da se prijave kao pojedinici ili kao grupa, zašto ne, a prijedloge mogu upućivati jedni drugima. To, na neki način, može predstavljati ljekovitu grupnu terapiju. Vjerujte, da su imali što i s čim, kandidovali bi se".

Samokandidovanje za nagradu kao grupna terapija!?

Savić se nedavno našao u žiži javnosti i zbog recenzije kada je 2009. izabran za višeg naučnog saradnika na Univerzitetu Crne Gore uz recenziju profesorice Slavice Todić sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta. Profesorica Todić izjavila je Vijestima da je 2010. uputila pismo Senatu UCG, odnosno tadašnjem rektoru Predragu Miranoviću, nakon što je u elektronskoj formi Biltena UCG vidjela tekst referata u kome je, u svojstvu recenzenta, navedeno i njeno ime, da nije učestvovala u navedenoj izbornoj proceduri. Profesorica Todić kazala je da je niko iz Senata UCG nije kontaktirao povodom njenog dopisa.

Savić je izjavio Vijestima da se u vezi recenzije profesorice Todić radilo o nesporazumu, koji je brzo razriješen.

Da li je nesporazum i to što je dobio Trinaestojulsku nagradu?


Veseljko KOPRIVICA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...