Monitor.co.me

VRŠNJAČKO NASILJE I INSTITUCIJE: Kad nadležni zataškavaju

E-mail Ispis PDF
nasilje,,Kada je sin došao kući vidio sam modrice i hematome na licu. Sve mi je ispričao i odmah smo otišli u bolnicu'', priča roditelj koji se obratio Monitoru zbog vršnjačkog nasilja kom je njegov sin, učenik osmog razreda, bio izložen.

Pokazujući medicinsku dokumentaciju i policijski izvještaj priča da je prije par nedjelja njegov sin u dvorištu škole u Podgorici koju pohađa, zatekao dječaka iz devetog razreda kako uz pomoć dva vršnjaka, tuče njegovog druga iz odjeljenja. Pokušao je da objasni nasilniku da je i veći i jači od njegovog druga i zamolio da ga pusti. Ovaj mu je odgovorio šamarom. Uzvratio je šakom, nakon čega su pritrčala dvojica drugova i držali ga dok ga je nasilnik udarao pesnicama po licu.

Za sada, ima samo riječi hvale za ljekarku koja je primila njegovog sina i koja je odmah o slučaju obavijestila policiju. Prijatno je iznenađen i odnosom službenika policije koji su sa puno obzira i takta uzeli izjavu od dječaka i roditelja. A onda je uslijedilo neprijatno iznenađenje.

,,Inspektor koji je uzimao izjavu je kazao da su im ruke vezane. Jedino što mogu je da računaju da će reagovati roditelji nasilnika, i da će se nasilnik uplašiti. Eventualno da dodatni pritisak izvrši socijalna služba'', kaže. Ističe da su mu i u bolnici i u policiji rekli da je ovakvih slučajeva sve više.

Stručnjaci odavno upozoravaju da je jedna od grešaka sistema što se samo posredstvom policije i tužilaštva pokušava rješiti problem vršnjačkog nasilja, te da je neophodno veće učešće škole i stručnih lica u njoj u prevenciji i suzbijanju ove pojave. Duže od deceniju u Crnoj Gori se sprovodi projekat Škola bez nasilja, koji obuhvata izabrane škole u svim crnogorskim opštinama. Realizuju ga Ministarstvo prosvjete, Zavod za školstvo i UNICEF, a cilj projekta je podizanje nivoa svjesnosti i znanja o pojavi vršnjačkog nasilja u školi, definisanje i funkcionisanje zaštitne mreže kao odgovora cijele škole na pojavu vršnjačkog nasilja, kao i povezivanje škole i lokalne zajednice u cilju unapređivanja i održivosti aktivnosti u školi. I sadržaji na ovu temu ušli su u udžbenike značajnog broja predmeta osnovnih i pojedinih srednjih škola. Pa ipak, javnost se svake godine šokira pričama o vršnjačkom nasilju u školama. Poput onog kada je grupa vršnjaka pretukla učenika sedmog razreda koga je majka zatekla onesvješćenog u školi ili kada je srednjoškolac ispred škole izudarao svoga vršnjaka – drškom od pištolja.

Monitor je već pisao o tome da nastavnici tvrde da ovakve priče jesu novina za javnost ali da su u školama postale skoro uobičajene i da se uglavnom kriju. Da škole često zataškavaju probleme konstatovao je u više izvještaja i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

U izvještaju Ombudsmana za prošlu godinu o nasilju u vaspitno-obrazovnim ustanovama, navodi se: ,,Zaštitnik je zabrinut zbog stepena nasilja i agresije među djecom/učenicima osnovnih škola (teške tjelesne povrede, davljenje ili onesvješćivanje učenika) koji se demonstriraju u prostorijama obrazovnih ustanova za vrijeme trajanja nastave. Sprovodeći ispitne postupke u predmetima, dolazi se do zaključka da obrazovne ustanove ne predstavljaju uvijek sigurno okruženje za djecu, što je nedopustivo, jer djeca upravo tu provode najviše vremena", konstatuje se. ,,U određenim slučajevima zapaženo je da sukobi među učenicima škole traju i po više godina, te se stiče utisak da nijesu preduzimane konkretne radnje i mjere kako bi se ispitali uzroci određenih ponašanja i pravovremeno reagovalo, spriječili dalji konflikti kao i pomoglo učeniku/cima koji pokazuju neprihvatljivo ponašanje. Primijećeno je i da u nekim slučajevima i pored preduzetih radnji nije bilo očekivanih rezultata'', navodi Ombudsman.

Ono što je zabrinjavajuće, a konstatovano je i u izvještaju Zaštitnika, jeste česta činjenica da obrazovna ustanova ima saznanja o učestalim sukobima određenih učenika, a ne preduzima mjere kako bi djeci bila pružena adekvatna pomoć.

Zataškavanjem nasilja, ono se i promoviše jer prolazi bez sankcija. Time su najviše pogođenje žrtve. Ali trpe i djeca koja vrše nasilje jer im se ne pruža adekvatna pomoć. Uglavnom se koriste metode prebacivanja u drugu školu ili se jednostavno čeka da ,,briga'' pređe na drugoga, kada takav učenik iz osnovne nastavi školovanje u srednjoj školi.

Tokom prošle godine Zaštitnik je pokrenuo postupak, nakon saznanja iz medija, da se u blizini osnovne škole dogodio fizički sukob učenika u kojoj je jedan učenik zadobio povrede (gubitak svijesti). Ustanovljeno je da je u konkretnom slučaju škola propustila da preduzme aktivnosti koje bi bile prilagođene veoma ozbiljnoj situaciji po zdravlje djeteta (gubitak svijesti), a takođe nije obaviješten nadležni centar za socijalni rad koji bi mogao preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Da se sa starom praksom nije prekinulo govore i podaci da prosvjetni radnici u određenim slučajevima posežu za tradicionalnim metodama „prevaspitavanja" učenika. Još je crnje što prosvjetni radnik koji je fizički kaznio učenika negira da je ponašanje prema učeniku nasilnog karaktera već edukativnog.

Posljednje istraživanje o vršnjačkom nasilju u crnogorskim školama, koje je 2013. radio UNICEF, pokazalo je da je fizičko nasilje u porastu, ali i da učenici često trpe socijalnu izolaciju, emocionalne i druge oblike psihološkog nasilja. Zabrinjavajuće je to što su rezultati ovog istraživanja pokazali da o nasilju u školama roditelji ne razgovaraju sa djecom, u čak 78 odsto slučajeva, a nastavnici i do 87 odsto.

Na prošlogodišnjoj konferenciji Reci NE nasilju koja je održana povodom 20. novembra - Međunarodnog dana djeteta, djeca su svjedočila o tome da u školama i mimo nje postoje mnogi oblici nasilja. Poručila su da se ni na jedno od njih ne smije reagovati ćutanjem.

S druge strane odrasli ili ćute ili se svađaju: ,,Uočava se da obrazovne ustanove u svojim navodima nerijetko veliki dio odgovornosti prebacuju na roditelje koji iskazuju nepovjerenje u postupanja škole, kada su u pitanju konfliktne situacije'', navodi se u izvještaju. Tako je stvoren krug nepovjerenja među odraslima u kome deblji kraj izvuku djeca.


Predrag NIKOLIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1400. petak 18. avgust 2017. godine ZVECKANJE NUKLEARNIM GLAVAMA:Koreja je bliz...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1399

Broj 1399. petak 11. avgust 2017. godine ZAKUP KAO PLJAČKA:Naše, a tuđe (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1398

Broj 1398. petak 4. avgust 2017. godine KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE:Samo bahato...