Monitor.co.me

ILIJA VUKČEVIĆ, INSTITUT ZA PRAVNE STUDIJE: Neophodno je suočiti se s ekonomskom realnošću

E-mail Ispis PDF
ilija-vukcevicDr Ilija Vukčević iz Instituta za pravne studije doktorirao je na temi - uticaj sloboda kretanja tržišta EU na oblast oporezivanja. Povod za razgovor sa njim je ovonedjeljnji Samit o Zapadnom Balkanu i ideja zajedničkog tržišta, ali i ekonomska situacija i problemi u zemlji.

MONITOR: Šef EU delegacije Avio Orav u susret Samitu o Zapadnom Balkanu je kazao da će veća ekonomska integracija učiniti konkurentnijim region i da je Crna Gora u tom smislu igrala "konstruktivnu i aktivnu ulogu" na razvijanju mape puta. Gdje smo mi po vama na toj mapi puta?
VUKČEVIĆ: Rekao bih da smo trenutno u najdelikatnijoj fazi, nekoj vrsti „ničije zemlje". Sa jedne strane, Crna Gora je duboko zagazila u proces pristupanja EU, te se nakon pet godina nalazi u situaciji da ima otvoren veliki broj poglavlja što ukazuje na značajan trud koji je uložen. Međutim, sa druge strane pomenutu dinamiku ne prati adekvatan rast ekonomskih pokazatelja i standarda života, što najviše interesuje prosječnog građanina. Rezultat navedenog se reflektuje kao pad podrške javnosti EU integracijama.

U tom smislu Samit o Zapadnom Balkanu bi mogao imati pozitivne efekte jer konačno skreće fokus sa političkog diskursa cijele priče na njenu ekonomsku dimenziju. Naravno, ova njemačka inicijativa može imati valjane rezultate isključivo ako se ispravno odaberu oblasti koje mogu dati najveći doprinos ekonomskom razvoju regiona, što će indirektno uticati na stišavanje unutrašnjih političkih dubioza. Smatram da je ovo pravi način uticaja EU na Zapadni Balkan, jer će puniji džepovi građana zasigurno povećati stepen tolerancije, razumijevanja i poštovanja ljudskih prava.

MONITOR: Koje su po vama oblasti koje bi trebalo uključiti u Plan za regionalni ekonomski prostor Zapadnog Balkana. Od strane predstavnika država regiona se čulo dosta različitih ideja u pogledu stepena ekonomske integracije koje su se čak kretale i do formiranja carinske unije.
VUKČEVIĆ: Neophodno je shvatiti da se države Zapadnog Balkana ne nalaze na istoj tački u postupku pristupanja EU. Dogovor oko jedinstvene carinske tarife, formiranje jedinstvene carinske linije na spoljnim granicama država Zapadnog Bakana, zajedničkog mehanizma naplate carinskih dažbina, kao i sistema raspodjele i trošenja istih bi zahtijevao dugogodišnja odricanja. Ovakav projekat ima smisla isključivo za države koje nemaju šanse da u narednih desetak godina postanu članice EU, pa zato iz perspektive Crne Gore ova ideja nije interesantna.

Međutim, iako u domaćoj javnosti u proteklom periodu dominiraju isključivo negativna mišljenja, smatram da bi se mudrim odabirom oblasti na koje će se ovaj proces fokusirati mogli postići pozitivni rezultati za Crnu Goru. Naime, ono na čemu bi naši predstavnici trebali primarno da insistiraju jesu investicije u infrastrukturu. Christian Hellbach, koordinator za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova je, u kontekstu inicijative, govoreći o prekograničnim infrastrukturnim projektima poput autoputeva, izjavio da je „ludilo što je tako komplikovano doputovati iz Beograda do Prištine ili Tirane". Iz naše perspektive takođe bi bilo neshvatljivo da investicija u autoput, koja će se zbog fluktuacija deviznih kurseva na kraju moža približiti milijardi eura, završi na mogućnosti da građani Podgorice mogu za samo 20 minuta vožnje autom popiti kafu u Kolašinu. Pomenuta investicija gubi svaki smisao ukoliko se autoputem ne povežu Bar-Beograd-Budimpešta. Jasno je da nije moguće u Crnu Goru dovesti svakog turistu avionom, kao da ni Luka Bar nema svijetlu budućnost bez povezivanja sa evropskom infrastrukturnom mrežom. Zato bi njemačka inicijativa za Zapadni Balkan mogla biti spas u pronalaženju neophodnih sredstava za kompletiranje pomenutog infrastrukturnog projekta.

Takođe, u oblasti liberalizacije pružanja usluga mogle bi se učiniti određene korisne stvari. Postoje oblasti gdje treba biti veoma oprezan kao što je međusobno priznavanje visokoškolskih diploma. Isto ne bi bilo pametno pošto bi bili preplavljeni diplomama sa ustanova iz regiona vrlo sumnjivog kvaliteta, što bi značajno ugrozilo poziciju naših visokoškolskih ustanova. Sa druge strane, treba insistirati na inicijativama koje bi donijele koristi za džep građana regiona. Kao primjer može poslužiti skorašnje ukidanje rominga u državama EU, te treba podržati slične inicijative i za države Zapadnog Balkana.

MONITOR: Kako vidite posljednje mjere Vlade na, kako se to popularno kaže, "konsolidaciji javnih finansija", odnosno nove namete?
VUKČEVIĆ: Manjak u državnoj kasi bez dodatnog zaduživanja je moguće nadomjestiti na dva načina: smanjenjem rashoda ili povećanjem prihoda. Crna Gora ima visok stepen javne potrošnje pa je neophodno značajno smanjenje stavki koje se ne mogu smatrati racionalnim. Država godišnje isplaćuje oko 20 miliona samo na osnovu sudskih sporova pa ukoliko bi se oni smanjili, imali bi isti efekat kao da je povećan ili uveden neki novi fisklani oblik. Slično, trošak plata u javnom sektoru se mora smanjivati otpuštanjem viška zaposlenih, a ne smanjenjem zarada, jer su one ionako male da bi u državnoj službi zadržale kvalitetan kadar. Priča o visini plata u javnom sektoru je najobičnija demagogija a cilj treba da bude mala javna administracija ali koja je dobro plaćena. Stoga, smatram da glavni problem naših javnih finansija leži u neefikasnom trošenju budžetskih sredstava, odnosno na rashodnoj strani.

Povećanje prihoda je moguće, sa jedne strane, proširenjem poreske osnovice putem unapređenja postojećih zakonskih rješenja, kao i većom fiskalnom disciplinom ili, sa druge strane povećanjem fiskalnog tereta. Rješenje koje je izvršna vlast izabrala dovešće u konflikt ova dva cilja. Naime, povećanje poreza na potrošnju – PDV-a i akciza, proizvodi impuls ka povećanju sive ekonomije i šverca. Upravo zato određeno procentualno povećanje poreza na potrošnju nikada ne daje matematički identičan iznos povećanja prihoda, već je u nekim slučajevima dolazilo i do njegovog pada. Zato će se izvršna vlast suočiti sa velikim izazovom da zbog povećanja poreskih stopa uspostavi valjanu fiskalnu disciplinu i spriječi smanjenje poreske osnovice.

Smatram da ono čemu nije dat dovoljan značaj u okviru fiskalnih mjera jeste krpljenje mnogobrojnih rupa koje postoje u našem poreskom zakonodavstvu kroz koje se odlivaju značajni iznosi prihoda. Uvođenje sveobuhvatnog zakonodavstva protiv izbjegavanja plaćanja poreza, kao i unapređenje postojećih propisa koje bi rezultiralo širenjem poreske osnovice u sistemu PDV-a, poreza na dobit pravnih lica i poreza na dohodak fizičkih lica državu ne košta ništa da može da doprinese povećanju poreskih prihoda.

MONITOR: U kontekstu krpljenja rupa u poreskim propisima koje pominjete, mnoge međunarodne institucije ukazuju da je u protekle dvije decenije ogroman kapital iznesen iz zemlje a da za to nije plaćen dugovani porez.
VUKČEVIĆ: Protekle dvije decenije erozija nacionalne poreske osnovice putem izvlačenja neoporezovanog kapitala u poreske rajeve predstavlja planetarni problem. U tom pogledu treba istaći dvije nadnacionalne inicijative. OECD je početkom juna ove godine započeo potpisivanje multilateralnog instrumenta koji ima za cilj unošenje izmjena u bilateralnim poreskim ugovorima koje bi omogućile državama potpisnicama efikasnija oruđa u borbi protiv agresivnog poreskog planiranja i zloupotrebe predmetnih ugovora. Slično, na nivou EU je usvojena a 1. januara 2020. godine počinje da se primjenjuje Direktiva protiv izbjegavanja plaćanje poreza koja se primjenjuje u slučaju transakcija sa državama van EU. Ovaj pravni akt uvodi pet pravno obavezujućih mjera protiv poreskih zloupotreba u kojima su uključene jurisdikcije sa niskom oporezivanjem.

Ovo je problematika u kojoj nam predstoji veoma dugačak put da bi se sustigao nivo zaštite poreskog sistema koji postoji u razvijenim državama svijeta. Dovoljno je reći da Crna Gora u svom pravnom sistemu nema ni zakonodavstvo o transfernim cijenama koje predstavlja azbuku sprječavanja iznošenja neoporezivog kapitala iz nacionalnih okvira, a kamoli neku složeniju formu antievazionog zakonodavstva. Ponavljam, uvođenje ovih mjera državu ne košta mnogo a može da proizvede značajne rezultate.

MONITOR: Kako komentarišete to da su velika državna preduzeća među najvećim poreskim dužnicima, poput Mntenegro airlinesa, Željezničkog prevoza. Istovremeno, neka od njih dobijaju nezakonito državnu pomoć, ali bez dugoročnih rješenja i to sve na teret građana.
VUKČEVIĆ: Vaše pitanje sadrži odgovor – dugoročna rješenja. Ono sa čime se sada suočavamo su palijativna rješenja u cilju kontrole štete kako bi se kupilo vrijeme za pronalaženje izlazne strategije. Ukupna kriza javnih finansija često ogoli realnost nekih privrednih subjekata čiji su problemi u određenim periodima mogli biti servisirani i trpani pod tepih za neko buduće vrijeme. Sada se suočavamo sa rezultatima takve politike vođenja ključnih privrednih subjekata pod državnom kontrolom koja su prezadužena a već su bili korisnici državne pomoći.

Neophodno je suočiti se sa realnošću i presjeći u kojem pravcu treba ići. Ukoliko postoji dugoročno održiv scenario – reorganizacija, novi finansijski aranžman, strateško partnerstvo, privatizacija treba napraviti valjanu i dobro utemeljenu strategiju i ići u Brisel na pregovare o ustupcima u procesu pristupanja EU. Ovaj način djelovanja je već primjenjivan u državama koje su bile kandidati za EU u pogledu nekih privrednih resursa za koje je procijenjeno da su od vitalnog značaja. Ono što je krucijalno je volja da se problemi konačno riješe u skladu sa tržišnim a ne političkim principima.


Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...