Monitor.co.me

POSLIJE SUSRETA PREDSJEDNIKA SAD I RUSIJE: Muke po Trampu

E-mail Ispis PDF
07-trump-putin-2.w710.h473Svjetski lideri na samitu Grupe 20 razvijenih i zemalja u brzom usponu dva dana su prošle sedmice u Hamburgu razmatrali globalna pitanja klime i trgovine. No, u središtu pažnje jednog od najvažnijih međunarodnih godišnjih skupova bio je prvi susret američkog i ruskog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina.

Svijet je obišao snimak prvog rukovanja dvojice predsjednika na kome su oni djelovali prilično raspoloženo i opušteno. Tramp je Putina gotovo drugarski potapšao po ruci i po leđima i rekao da mu je čast što razgovara sa ruskim kolegom, kome je uspio i da zahvali na ruskom. Dan kasnije sastanak je Tramp opisao kao „izvanredan".

U Rusiji oprezno pozitivno ocjenjuju prvi susret predsjednika Trampa i Putina. U SAD se ocjene kreću od kritičnih do euforičnih.

Kolumnista prema Trampu veoma kritičnog časopisa Njujorker Džon Kasidi napisao je da je „Putin od sastanka dobio sve što je htio — uvjeravanje da će SAD prekinuti raspravu o izborima i normalizovati odnose". Portal Politiko konstatovao je da je „Tramp uručio Putinu impresivnu pobjedu". Na drugom polu, u komentaru koji je prenijela praška medijska kuća Radio Slobodna Evropa, Mike Eckel susret je okvalifikovao kao "istorijski."

Najvažnija stvar ovdje je „obnavljanje dijaloga između SAD i Rusije nakon dugog perioda u kojem je pogoršanje odnosa dostiglo opasnu tačku", tvrdi autor članka Dejvid Ignejšus. Za Trampa je susret označio ispunjavanje spornog obećanja da će postići poboljšanje odnosa s Moskvom. Tramp je o tome govorio s početka predizborne kampanje 2016. godine. Putinu je sastanak omogućio „da izađe iz sjenke" poslije perioda sankcija i diplomatske izolacije koji je uslijedio nakon prisajedinjenja Krima 2014. godine.

Autor Vašington posta ističe da susreti na najvišem nivou mogu da budu opasni kada zapadni političari prave nerazumne ustupke autokratskim liderima, s tragičnim posljedicama. On podsjeća da se slično dogodilo u Minhenu 1938. godine i na Jalti 1945. Međutim, čini se da Tramp, uprkos svojoj nepopularnosti, pod naletom kritike nije dozvolio velike greške u Hamburgu.

Bilateralni odnosi između dvije nuklearne sile na najnižem su nivou u posljednjih 30 godina, i bude strah od konfrontacija poput onih u vrijeme Hladnog rata.

Trampovo predsjednikovanje, koje je ušlo u šesti mjesec, u velikoj je mjeri opterećeno zaključcima američkih službi bezbjednosti da se Rusija miješala u izborni proces koji je doveo Trampa u Bijelu kuću. Tramp je nekoliko puta ponavljao da treba pronaći zajednički jezik s Kremljom, što se naslanja na politiku bivših predsjednika koji su vjerovali u pozitivan pristup.

Putin, sada u trećem mandatu, preporodio je ruske vojne snage i osvojio široku popularnost. No, zapadni analitičari ocjenjuju da privreda zemlje nije u najboljem stanju, stanovništvo stari, korupcija je sveprisutna a politički sistem sve se više

oslanja na Putinovu ličnost.

Uoči samita obojica su izjavila da žele da obnove veze između dvije sile koje su narušene zbog krize u Siriji i Ukrajini.

Za sada dvojica predsjednika imaju supotne stavove o važnim međunarodnim temama. U Varšavi, koju je posjetio prije Hamburga, Trump je pozvao Rusiju da "prestane destabilizirati Ukrajinu i druge zemlje, te da se priduži zajednici odgovornih nacija". Pozdravio je prodaju raketnog odbrambenog sistema poljskoj vojsci i dao veliku podršku desničarskoj vladi koja je neprijateljski nastrojena prema Rusiji.

Putin je u intervjuu za njemački list Handelsblat pozvao na ukidanje sankcija uvedenih Rusiji zbog aneksije Krima i podrške separatsima na istoku Ukrajine. Tu je i navodno miješanje Rusije u izbore u SAD, o čemu govore izvještaji američkih obavještajnih agencija, a što negira Kremlj.

Razlike postoje i oko Sirije. Putin podržava Bašara el Asada, SAD dio pobunjenika protiv Asada.

Rukovanje i govor tijela postali su neformalni test za posmatrače Trampa u interakcijama sa svjetskim čelnicima. S Putinom, rukovanje se dogodilo tokom snimanja prije samog sastanka i bilo je mnogo manje ceremonijalno nego prethodni događaji.

"Čast je biti s tobom", rekao je Tramp Putinu, a on je odgovorio: "Drago mi je što smo se upoznali". "Osjetila se jasna, veoma pozitivna hemija između njih dvojice", rekao je državni sekretar Reks Tilerson reporterima kasnije.

Bilo je planirano da susret traje 35 – 40 minuta, ali se on protegao na dva sata i petnaest minuta. Tilerson je naveo kako nijedan od predsjednika nije želio prekinuti sastanak, te da je prva dama SAD Melanija Tramp u jednom trenutku ušla u prostoriju kako bi ih pokušala navesti da sastanak privedu kraju.

Putin je nakon sastanka rekao novinarima da je s Trampom razgovarao o Siriji, Ukrajini, borbi protiv terorizma, ali i o sajberkriminalu i sajber bezbjednosti. Nije davao više detalja. Ministar Lavrov je izjavio da su se dva predsjednika dogovorila o primirju u određenim djelovima Sirije od 9. jula. To je sada jedini javnosti poznat konkretan uspjeh samita.

Najvažnije pitanje u vezi sastanka Putina i Trampa jesu tvrdnje o ruskom miješanju u izbore u SAD. Tilerson je rekao da su ga se dotakli, jer je Tramp počeo sastanak tom temom. Tilerson je zatim rekao da su Rusi – Putin ili Lavrov – zatražili dokaze za takve tvrdnje.

"Predsjednik je pritisnuo Putina više puta u vezi ruskog učešća. Putin je to porekao, kao što je radio i ranije", rekao je Tilerson reporterima.

Lavrov je, međutim, naglasio da je Tramp jasno čuo od Putina da se Rusija nije miješala u izbore. Rekao je da su se dve strane dogovorile da osnuju radnu grupu koja bi se pozabavila pitanjima sajber bezbednosti i sajber kriminala.

Ovakav pristup, ukoliko je istorija bilo kakav pokazatelj, vjerovatno neće voditi nikuda, pišu američki mediji. Rusi i Amerikanci su pokušavali da sarađuju u prošlosti u vezi pitanja sajber prostora, da bi se uloženi napori završili tako da je agencije pri ruskoj Vladi optuživale ruske hakere za zvanične i nezvanične projekte, a SAD su sudski gonile i izručile ruske hakere zbog upada u velike kompjuterske sisteme.

Ne postoji pretjerana volja za istraživanje ruskog miješanja u izbore. Za Trampa, prihvatanje da je Rusija pokušala da mu pomogne da dobije izbore – kao što je zaključila američka obavještajna služba – može da potkopa njegovu pobjedu i potencijalno dovede u pitanje njegov legitimitet kao predsjednika. Za Putina, prihvatanje da je Rusija pokušala da utiče na američke izbore, potvrdiće ono što mnogi stručnjaci sumnjaju u evropskim zemljama, saveznicama SAD. To bi moglo da izazove odmazdu Amerikanaca.

Prepreke za deeskalaciju napetosti— jesu ogromne i često se čine nepremostivim, ali jedan od važnih preduslova da se to ipak dogodi izgleda da je ispunjen. „Pozitivna hemija" između Trampa i Putina je, vjerovatno, i najveći domet dugo iščekivanog sastanka.

U SAD posljednjih godina vlada jak antiruski stav. Zbog toga je veoma teško Rusiju preko noći pretvoriti u mogućeg partnera. Pitanje je da li će i kada Tramp moći da promijeni američku spoljnu politiku. Ozbiljna promjena će moći da se dogodi samo ukoliko on uspije da preživi svoj prvi predsjednički mandat i obezbijedi drugi, smatraju pojedini analitičari.

Odmah poslije samita američki su mediji naveli tri anonimna izvora koji potvrđuju da se sin aktualnog predsjednika, Donald Tramp mlađi tokom predizborne kampanje sastao s ruskom advokaticom Natalijom Veseljnickajom kako bi mu ona dala informacije štetne po očevu protivkandidatkinju Hilari Klinton. Donald Tramp mlađi je i prije sastanka znao da je izvor tih informacija ruska vlada, objavio je Njujork tajms..

NYT je objavio da je publicist Rob Goldston, koji je pomogao održavanju sastanka u junu 2016, poslao e-mail najstarijem sinu predsjednika Trampa. Očekuje se da će taj e-mail, ukoliko postoji, tražiti i Odjelenje za pravosuđe i kongresni odbori koji istražuju moguće uplitanje Rusije u izbore u SAD i potencijalni sukob interesa između Trampove kampanje i agenata koji djeluju za Moskvu.

Alan Futerfas, advokat Trampa mlađeg, rekao je Tajmsu da njegov klijent nije učinio ništa nezakonito. Očekuje se da Tramp mlađi bude pozvan pred Kongres kako bi svjedočio o sastanku s Veseljnickajom.


Protesti

Nemiri u Hamburgu počeli su veče pred otvaranje samita. Policija nije dozvolila protestnu šetnju antiglobalista jer je među demonstrantima bilo nekoliko stotina maskiranih – tzv. Crni blok. Policija je bez prijeke potrebe upotrebila vodene topove i biber-sprej. Od tada se Hamburg više nije smirio. Maskirani nasilnici rasturali su sve pred sobom i tukli se sa žandarmerijom. Polupani su izlozi, zapaljeni automobili. Prema podacima policije, povrijeđeno je najmanje 213 pripadnika žandarmerije, a privedeno je više od 200 osoba. Demonstranti su koristili praćke, kamenice, molotovljeve koktele. Ukupno je tokom nekoliko dana održano tridesetak protestnih akcija. Bila je to prilika da građani izraze nezadovoljstvo odnosom prema planeti na kojoj živimo i prema siromašnima, negodovanje zbog pohlepe za profitom i odnarođenih političara.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1400. petak 18. avgust 2017. godine ZVECKANJE NUKLEARNIM GLAVAMA:Koreja je bliz...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1399

Broj 1399. petak 11. avgust 2017. godine ZAKUP KAO PLJAČKA:Naše, a tuđe (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1398

Broj 1398. petak 4. avgust 2017. godine KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE:Samo bahato...