Monitor.co.me

Trg koji je umro od srama

E-mail Ispis PDF
Članak Trg koji je umro od srama napisao sam 1990., kad je Skupština grada Zagreba potvrdila odluku svog Odbora za imenovanje ulica i trgova, donesenu po direktnoj Tuđmanovoj direktivi, da se promijeni ime Trgu žrtava fašizma. Činilo mi se da je zemlja u kojoj vladajućoj politici smeta sjećanje na žrtve fašizma, u ozbiljnim problemima. Poslije te promijene osnovali smo Odbor za vraćanje imena Trg žrtava fašizma, jedanaest godina organizirali smo proslave Dana Pobjede – Dana Europe 9. maja na tom trgu, zagovarali približavanje Hrvatske EU i vrijednostima u čijoj je obrani antifašizam nastao i na kojima je EU utemeljena, zbog toga smo bili proglašavani nacionalnim izdajicama od nekih HDZovih političara, a prostački i fizički napadani od njihovih radikalnijih pristaša od kojih su neki danas aktivni u Krugu za trg, grupi koja već nekoliko godina traži micanje imena Trg maršala Tita. Vraćanje imena Trg žrtava fašizma izglasala je Skupština grada Zagreba 2000. godine, poslije prvog odlaska HDZ- a u opoziciju nakon 10 godina vlasti i u prvoj godini mandata Milana Bandića kao zagrebačkog gradonačelnika.

Danas, po rezultatima nedavno održanih lokalnih izbora, Bandiću za nastavak 18 godina dugog "gradonačelnikovanja" (s prekidom od dvije godine kad je 2002. prisiljen na ostavku zbog vožnje pod alkoholom i bjekstvom od policije i s prekidom od par mjeseci 2014. i 2015., koje provodi u istražnom zatvoru), treba još nekoliko ruku u skupštini. Te glasove pokušava dobiti od nedavno osnovane radikalno desne stranke Nezavisni za Hrvatsku koju vode Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, a čiji se program na nedavnim lokalnim izborima za gradonačelnika/cu Zagreba, osim fraza, svodio na zahtjev uklanjanja imena Trg maršala Tita. Još prije desetak dana Bandić je predlagao da građani referendumom odluče da ili ne Trg maršala Tita u Zagrebu. Da bi dobio podršku Hasanbegovića i Esih, odustao je od vlastitog prjedloga i predložio da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg republike Hrvatske. Mučan dojam koji ostavlja ova trgovina Trgom pojačan je licemjernim objašnjenjem da je ta odluka vođena brigom za dobro građana ili, kako to kaže Bandić, "predlažem nešto protiv čega nitko normalan u ovoj državi ne bi imao ništa protiv, osim onih koji žele liječiti svoje frustracije".

Micanje imena Trg maršala Tita ima malo veze s odmjeravanjem Titovih zasluga i, s druge strane, "zapovjedne odgovornosti" za zločine nad zarobljenicima koje su počinile neke partizanske jedinice neposredno po završetku rata. Bandićeva odluka vođena je nastojanjem da se domogne položaja gradonačelnika i primjer je političke korupcije koja je politiku dovela na zao glas - odricanja od proklamiranih vlastitih stavova da bi se osvojila odnosno zadržala vlast. Za radikalne desničare i NDH nostalgičare poput onih koji su prije dvadesetak godina na Trgu žrtava fašizma organizirali protudemonstracije i u čijem je društvu bio i Hasanbegović, koji su uz fašistički uzdignute desnice i deranje "Za dom spremni!" bacali kamenje, flaše i bombu sa suzavcem na mirne građane, činjenice ne igraju nikakvu ulogu. Danas su ti isti ili njihovi istomišljenici u Krugu za Trg.

Vraćanje Dalmacije Hrvatskoj koje se Pavelić "iz pragmatičnih razloga" odrekao, pripajanje Istre Hrvatskoj prvi put u povijesti, svjetski ugled Tita i Jugoslavije kroz suprotstavljanje Staljinu i, kasnije, osnivanjem Pokreta nesvrstanih i, iznad svega, etička komponenta NOB- a neodvojiva od Titove ličnosti, borba protiv fašizma u njegovom najgorem, genocidnom, stadiju ... sve su to argumenti koji do ostrašćenih revizionista ne dopiru. Ta etička komponenta NOBA-a, suprotstavljanje etničkoj mržnji i progonu drugih i drugačijih, jest ono što ih najviše smeta. Ovdje se radi o micanju simbola NOB- i o tome da se zločinački karakter ustaškog režima izbriše iz povijesti i iz iskustva koje prenosimo budućim generacijama. Za to će fabricirati falsifikate, pripisivati Narodnooslobodilačkom pokretu zločine koji su o karakteristični za ustaše, četnike i Hitlerovu soldatesku i to potkrepljivati besramnim lažima. , Željka Markić na HRT tvrdi da je Tito bacao djecu u jame..

Radi se o reviziji povijesti ne bitno različitoj od one opisane u Orwellovoj 1984., gdje se prošlost prilagođava potrebama sadašnjosti, gdje se ulice Lole Ribara ili 8. maja preimenuju po nekim opskurnim austrijskim generalima i pukovnicima jer se događaji koje Lola Ribar i 8. maj simboliziraju nisu trebali nikad dogoditi, gdje se kao jedan od razloga micanja Titovog imena iz topografije Zagreba navodi njegova nedovoljna demokratičnost, a pola zagrebačkih ulica i trgova dobiva imena srednjovjekovnih kraljeva i knezova kojima demokratičnost i čovjekoljublje nije baš bila jača strana.

Zemlja u kojoj vladajuća politika podiže spomenik teroristi i ubojici Miru Barišiću, a uklanja s ulica i trgova svog glavnog grada sjećanje na Tita, u ozbiljnim je problemima.


Zoran PUSIĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1443 / 15.jun 2018.   URUŠAVANJE ŠKOLSTVA: Luča korupcije (Miloš ...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1442

Monitor broj 1432 / 7.jun 2018.     LOKALNI IZBORI - GLOBALNE POSLEDICE:Trijumf...

 

Monitor broj 1441

Monitor broj 1431 / 1.jun 2018. LOKALNI IZBORI - GLOBALNE POSLEDICE:Trijumf Đukanovi...