Monitor.co.me

Slučaj Mirjane Drašković, bivše glavne veterinarske inspektorke: Na bijelom hljebu zbog mesa

E-mail Ispis PDF
mirjanaStatus – neraspoređena, jer je ukinuto njeno radno mjesto – glavni veterinarski inspektor. Svakodnevno dolazi na posao, jer joj je tako rečeno, ali nema nikakvih radnih obaveza. Oduzeli su joj službeni automobil i telefon. Smještena je u hodniku, pored prolaza za toalet i u niovu radnog stola po kojem, kad god neko tuda prođe, pada prašina...

Tako je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, odnosno Vlada Crne Gore, nagradila sada već bivšu glavnu veterinarsku inspektorku Mirjanu Drašković, specijalistu za bezbjednost hrane životinjskog porijekla. Njen grijeh je to što godinama upozorava nadležne i građane da se za pileće i goveđe meso iz Brazila ne može ga-rantovati bezbjednost pošto se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizi-ka i genetske modifikacije.

Mirjanu Drašković je početkom juna smijenila Vlada na predlog ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića. Ona više ne obavlja posao specijaliste za bezbjednost hrane životinjskog porijekla, iako je je-dina u državnoj upravi sa tim zvanjem. Agencija za sprečavanje korupci-je odbila je krajem prošle godine njen zahtjev da joj se dodijeli status zvi-ždača i pruži odgovarajuća zaštita. Direktor Agencije Sreten Radonjić presudio je da je taj njen zahtjev neopravdan.

Ona je i dalje na brisanom prostoru. Polovinom ovog mjeseca Vesna Daković, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP), u pokušaju da demantuje tvrdnje inspektorke Drašković, kazala je da su crnogorski propisi iz oblasti bezbjednosti hrane usaglašeni sa EU legislativom i da se kod nas ispituju svi parametri u mesu i drugoj hrani životinjskog porijekla kao i u hrani za životinje u skladu sa EU standardima.

Podgoričke Dnevne novine velikodušno su joj za to ustupile dvije stranice. Naslovile su njeno reagovanje ,,Drašković, GMO i naučna fantastika". Ali kako kaže Drašković, taj list nije htio da objavi njeno reagovanje.

,,U Crnoj Gori se ne ispituje prisustvo genetski modifikovanih organiza-ma (GMO) u hrani", a standardi u oblasti bezbjednosti hrane nijesu usa-glašeni sa evropskim", tvrdi Mirjana Drašković u razgovoru za Monitor.

Ona, po ko zna koji put, upozorava da je sastojak kokcidiostatika-nikar-bazina p-nitroanalin otrovan i štetan za sve vodene organizme ukoliko dospije u vodotoke, a prouzrokuje dugotrajna oštećenja okoline, ako se oslobodi kao zagađivač.

,,Navodi direktorice Daković u pomenutom reagovanju nijesu tačni. Ne ispituje se GMO u mesu i proizvodima od mesa, mlijeka i sličnih proizvoda. Poznato je da brazilsko meso potiče od životinja koje se hrane GMO hranom. Brazil je druga država na svijetu koja najviše upotrebljava hranu za životinje proizvedenu uz upotrebu GMO. Zakon o genetički modifikovanim organizmima definiše šta se sve može ispitivati na GMO. Ne ispituju se, između ostalih, ni kokcidiostatici niti imamo definisane vrijednosti za one pomenute u nekadašnjim propisima, a nemamo ni propisane sve kokcidiostatike, npr. klopidol", tvdi Drašković.

Ona nam je pokazala dopis direktorice Daković CETI laboratoriji od 17. maja prošle godine, u kojem direktorica pojašnjava laboratoriji kako da tumači nalaze. Navodi se ,,da Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtjevima za hranu za životinje propisuje da se dozvoljenim dodacima hrani za životinje, između ostalog , podrazumijevaju i kokcidiostatici, ali ne propisuje vrstu kokcidiostatike koje se mogu upotrebljavati kao dodaci hrani za životinje kao i njihove maksimalno dozvoljene količine".

Dalje se navodi da je Uprava ,,planirala izradu propisa o dodacima hrani za životinje" i da je „donošenje tog propisa Programom pristupanja CG Evropskoj uniji planirano za III kvartal 2017.godine". Ovim propisom, kako navodi direktorica Daković, će se u nacionalno zakonodavstvo transponovati legislativa Evropske unije kao i lista dozvoljenih dodataka hrani za životinje. ,,Toliko o tvrdnjama da su propisi i parametri koje ispituju naše labratorije usaglašeni sa EU standardima", kaže Drašković.

Kako izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme ,,kao i traženje naučnog mišljenja", prema mišljenju Uprave ,,prihvatljivo je da koristite odgovarajuće propise Evropske unije do stupanja na snagu gore navedenog propisa", stoji u tom dopisu.

,,Što se tiče navoda da izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme i traženje naučnog mišljenja, savjetujem odgovornima da ne traže naučna mišljenja i to navode kao razlog da izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme, u ovom slučaju više od 15 godina, jer je sa naučnog aspekta neko to već sve provjerio i dokazao, pa ga tek onda definisao i propisao kao EU standard", objašnjava Drašković.

U Crnoj Gori se, tvrdi ona, primjenjuju propisi bivše Jugoslavije, kako to navodi i direktorica UBHVFP, i to iz 2000. i 2001. godine, a ujedno saopštava da sve smo usaglasili sa EU!

,,Još jedan dokaz kako neki misle da mogu biti jači od zakona, tj. da se na osnovu njihovog mišljenja mogu vršiti ispitivanja a da to ne mora biti propisano", kaže Drašković.

Ona direktoricu Uprave za bezbjednost hrane, po obrazovanju ekonomisticu, kao eksperta za bezbjednost hrane u vezi mogućih kontrola mesa i druge hrane životinjskog porijekla na GMO, upućuje na Zakon o genetički modifikovanim organizimima, koji u članu 62 definiše: ,,Veterinarski inspektor vrši nadzor bezbjednosti hrane od GMO životinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za životinje u proizvodnji, međunarodnom prometu, prometu na veliko i prometu na malo mesa, riba i drugih proizvoda akvakulture".

,,To pokazuje da ekspertica nije u pravu kada saopštava u tekstu Drašković i naučna fantastika, na osnovu mojih izjava da se u mesu iz Brazila nije ispitivalo prisustvo na GMO, a ekspertica smatra da takva ispitivanja nijesu moguća. Zato predlažem da se promijeni Zakon o GMO, koji sam ja poštovala, jer ispada da je on fantastika", kaže Drašković.

U Zakonu se predviđa osnivanje Nacionalnog savjeta za biološku sigurnost, čiji se članovi imenuju iz reda ,,istaknutih javnih, naučnih i stručnih radnika u zvanju doktora nauka iz oblasti biologije, poljoprivrede, medicine, veterine, mikrobiologije, genetike, ekologije, evolucione biologije, populacione biologije, toksikologije, alergologije, šumarstva, biohemije, molekularne biologije i drugih relevantnih naučnih oblasti."

,,Predlažem da se promijeni i taj član Zakona s tim da se na prvo mjesto u Savjetu postavi ekonomista", predlaže revoltirana bivša inspektorka Drašković.

Mirjana Drašković je krajem marta pozvala crnogorske građane da ne kupuju pileće i goveđe meso iz Brazila, jer se ne može garantovati njegova bezbjednost s obzirom na to da se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije.

EU je obustavila uvoz pilećeg mesa iz Brazila, a to su učinili Kina, Čile, SAD i BiH. Amerika je potpuno blokirala uvoz pilećeg mesa iz Brazila nakon što je u martu ove godine vratila 11 odsto uvezenih pošiljki.

O opasnosti mesa iz Brazila Drašković je informisala sve nadležne, od Ministarstva poljoprivrede do Uprave za inspekcijske poslove, ali oni nisu ništa preduzeli.

,,Proglasili su me za državnog neprijatelja i neznalicu, iako sam, pored ostalog, imala širom svijeta preko šezdeset stručnih obuka", kaže Mirjana Drašković.

Crna Gora je tek avgusta prošle godine usaglasila sertifikat koji treba da prati pošiljke iz Brazila, a do tada nije sadržavao nikakve garancije. Dobijao se DHL-om kada se u toku puta iz Brazila prema lukama u Evropi ili do Crne Gore dogovori kupovina kontejnera sa zamrznutim mesom.

Za sve svoje navode, kaže bivša isnpektorka, spremna je da se javno suoči sa direktoricom UBHVFP Vesnom Daković.


Veseljko KOPRIVICA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1400. petak 18. avgust 2017. godine ZVECKANJE NUKLEARNIM GLAVAMA:Koreja je bliz...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1399

Broj 1399. petak 11. avgust 2017. godine ZAKUP KAO PLJAČKA:Naše, a tuđe (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1398

Broj 1398. petak 4. avgust 2017. godine KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE:Samo bahato...