Monitor.co.me

ANTITURISTIČKE MJERE NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Cijene na plažama lete u nebo

E-mail Ispis PDF
budvaCijene usluga na elitnim plažama budvanske rivijere za predstojeću turističku sezonu drastično su povećane. Zbog novih cijena koje lete u nebo, topli šljunak i pijesak uz more, po crnogorskom Ustavu i zakonima jednako dostupan svima, odjednom postaje dalek i nedostižan.

Za komplet plažnog mobilijara, dvije ležaljke i suncobran, dnevno treba izdvojiti od 10 pa do vrtoglavih 126 eura, zavisno od lokacije. U ekskluzivnom ljetovalištu Sveti Stefan – Miločer izašli su sa novim cjenovnikom na pragu turističke sezone. Kod njih, na velikoj miločerskoj plaži ispred starog hotela Miločer, dvije ležaljke i suncobran uz tanjir voća i flašicu vode, staju nevjerovatnih 126 eura dnevno. Na hotelskoj plaži Svetog Stefana ista usluga košta 110 eura, što je povećanje za gotovo 30 odsto u odnosu na prošlu turističku sezonu.

Najpoznatijim crnogorskim ljetovalištem po osnovu višegodišnjeg zakupa gazduje poznati grčki biznismen Petros Statis, koji je prošle godine kupio hotel Maestral u Pržnu, čime je zaokružio svoje hotelsko carstvo u budvanskoj opštini. Uz hotele idu i plaže, pa je ovaj preduzmiljivi Grk, s nepoznatim partnerima, zakupio puni kilometar najljepših crnogorskih plaža i postao prvi plažni monopolista u istoriji crnogorskog turizma.

Bogatu nisku njegovih kupališta čini poznata mala Kraljičina plaža u Miločeru, koju je opasao gvozdenim ogradama, kapijama i zaštitarima, na način da se ni ptica ne može provući na pješčano žalo, osim članova njegove i porodica visokih funkcionera Vlade Crne Gore. Niz se nastavlja velikom Kraljevom plažom i kupalištima na Svetom Stefanu. Ne samo hotelskom, nego je pohlepni Statis, uz logistiku Morskog dobra, uspio da mještanima preotme i preostalu gradsku plažu, sa lijeve strane prevlake koja vodi ka gradu hotelu Sv. Stefan, na kojoj je nametnuo visoke cijene usluga po sopstvenom nahođenju.

Drastično je uvećana cijena ležaljki i suncobrana na jedinoj plaži u malom turističkom naselju Pržno, ispred Statisovog hotela Maestral. Sa nekadašnjih 15 eura, pa 30 i 50 eura, cijena je ovoga ljeta „skočila" na cijelih 65 eura za komplet. Očigledno je da podizanje cijena ima za cilj odbijanje takozvanog „običnog" svijeta i lokalnog stanovništva iz Statisove zone umišljenog luksuza, od Pržna preko Miločera do Svetog Stefana.

Sličnu cjenovnu politiku vodi kompanija Dukley gardens, koja je zakupac male plaže Guvance, ispred vila turističkog naselja Zavala. Dvije ležaljke i suncobran na ovom kupalištu koje nema status hotelskog, iznajmljuju se za 100 eura na dan. Dok na gradskoj plaži Pizana, lociranoj podno bedema Starog grada, čiji je zakupac ista firma, komplet staje 35 eura.

Na plaži ispred hotela Avala plažni komplet staje 25 eura, ispred hotela Astorija 20 eura, dok se na ostalim plažama budvanske rivijere, kod zakupaca kupališta na Jazu, Slovenskoj plaži, Bečićima, Kamenovu, Drobnom pijesku, te cijene kreću od 10 do 15 eura.

Ako turisti sopstvenim automobilom odlaze na kupanje, dočekaće ih visoke cijene parkinga pored navedenih plaža, koje određuju privatni vlasnici zemljišta. Za parkiranje vozila na ovim privatnim livadama i poljanama treba izdvojiti dodatnih 3, 4 ili 5 eura po danu.

Da se samo spusti na pijesak pored morske obale posjetiocu u startu treba nekih petnaest ili dvadeset eura na većini plaža, dok će bogati sloj društva za to uživanje izdvojiti par stotina eura.

Kuriozitet predstavlja podatak da na budvanskoj razuđenoj obali, sa nizom prirodnih i uređenih plaža, nema nijednog javnog kupališta za narod, na koji posjetioci mogu donijeti svoje plažne rekvizite, peškire i suncobrane.

Država je komercijalizovala cijelu obalu, a takozvana obaveza zakupaca javnog morskog dobra, da polovinu zakupljenog pijeska oslobode od obaveze korišćenja plažnih kompleta, samo je prazno slovo u ugovorima koje prave sa Javnim preduzećem Morsko dobro. Nijedan od zakupca ne poštuje to pravilo.

Turistima koji ne žele ležaljke i suncobrane ostavljaju se, po pravilu, najružniji dijelovi plaža, neuređeno kamenje ili stijene. Ukinuta je naplata ulaza na plaže, ali su se slobodnom korišćenju javnog prirodnog dobra, ispriječile ležaljke.

Na naše pitanje, da li državno preduzeće Morsko dobro, koje upravlja obalom, utiče na formiranje cijena mobilijara po plažama, dobili smo odgovor da taj posao nije u njihovoj nadležnosti, te da je cjenovna politika zakupaca stvar slobodne tržišne trgovine.

Kako je crnogorski turizam dospio do tačke u kojoj zakupci, odnosno nekolicina moćnika, vlasnici hotela u takozvanoj prvoj liniji do mora, diktiraju uslove korišćenja opšteg dobra, na čije uživanje imaju pravo svi građani i turisti podjednako, pitali smo istaknute turističke radnike.

Svi su složni u ocjeni da je ponašanjem vodećih hotelijera na rivijeri ugrožen javni interes. Nerealnim cijenama plažnih usluga oni onemogućavaju druge da koriste dijelove morske obale.

Divljanje cijena na plažama predstavlja direktni udar na javni interes, na interese svih učesnika u lancu turističkog privređivanja, ostalih vlasnika hotela i privatnog smještaja i udar na ukupni crnogorski turizam. To je prava antituristička mjera. Umjesto države i opštine, turističku politiku diktiraju moćna svetostefansko-maestralska, zavalska, avalska i druge grupe, ističu naši sagovornici.

Dešavanja u luksuznom odmaralištu Sveti Stefan – Miločer pokazuju kako monopolski model vodi u izolaciju poznatog rizorta. Najveći gubitnik je Crna Gora jer je dozvolila amputaciju najekskluzivnije lokacije koja je izbačena iz nacionalne turističke ponude.

Monopoliste poput Statisa ne interesuju posjetioci ni crnogorski turizam, oni sve čine kako im niko ne bi dolazio u zabran koji su zaposjeli, osim njihove specijalizovane klijentele. Poput hotela Maestral u kome je sve prilagođeno gostima koji preferiraju kazino-turizam. U pitanju su specijalne ponude sa garantovanom diskrecijom u rezervatu, smatra jedan od nekadašnjih direktora hotelske grupe Budvanska rivijera.

Po mišljenju mnogih Budvana Morsko dobro bi moralo da se umiješa, da zaštiti javni interes na javnom dobru kojim upravlja, da utiče na usaglašavanje cijena plažnog mobilijara i ostalih usluga kojima je uslovljen boravak na plažama. Postojeći pravilnik o korišćenju uređenih i izgrađenih kupališta nije sveto pismo i mora da se mijenja. Nije valjda po pravilniku da neko uzme javno dobro i postavi cijene koje niko ne može da plati. Koji je interes zakupca i države da onolike plaže u špicu sezone zvrje gotovo prazne, dok na hiljade turista i građana Crne Gore ne mogu naći mjesto pod suncem.

Daleko je veći broj smještajnih jedinica u privatnim sobama, hotelima, vilama i apartmanima u zaleđu Svetog Stefana, Pržna, Budve.., u rukama privatnika čiji gosti nemaju gdje da se sunčaju i kupaju. Uzalud stanovnicima turističkih mjesta njihove lijepe kuće i apartmani, kada nemaju pristup plažama. Mještani se žale kako je negodovanje turista i otkazivanje smještaja zbog visokih cijena na plažama zabrinjavajuće. Ali organizovanog otpora nastaloj situaciji nema.

Problem sa plažama komplikuje se iz godine u godinu. Pijesak je ograničen, ali gradnja nebrojenih stanova i apartmana na teritoriji opštine Budva nije.

Dok je u susjednoj Hrvatskoj sve popularniji novi vid turizma, nazvan robinzonski turizam, koji u svijetu godišnjih odmora i ljetovanja uzima sve više maha, kod nas se obala betonira soliterima i stanovima za čije stanare nema mjesta na plažama. Smještaj u robinzonskom stilu u netaknutoj prirodi, u osami udaljenih uvala, u starim ribarskim kućama i primorskim selima, novi je izazov za pustolove i turiste novog doba. To u Crnoj Gori još niko nije prepoznao.


Branka PLAMENAC

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1409. petak 20. oktobar 2017. godine 10 MILIONA, 10 GODINA KASNIJE:Osuđeni sa ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1408

Broj 1408. petak 13. oktobar 2017. godine AUTOPUT, AVIONI I NAŠI MILIONI:Petljanje ...

 

Monitor broj 1407

Broj 1407. petak 6. oktobar 2017. godine UCG KAO DVORSKA ARENA:A sudija ćuti (Pred...