Monitor.co.me

,,Biće bolje“

E-mail Ispis PDF
Ko vam je to rekao!? Suvišno pitanje, znam, čuli ste tu floskulu stotinama puta, na svakom koraku, od lidera političkih partija, posebno pred izbore, preko naučnika futurista, do dobronamjernih ljudi, roditelja, prijatelja, slučajnih poznanika.

Moj prvi refleks opominje me da je riječ o praznim obećanjima koja se po pravilu ne ostvaruju, ili se ostvare djelimično, poprave nešto, a nešto drugo pokvare, o kvazi-naučnim interpolacijama koje ne dokazuju ništa, jer se zasnivaju na očekivanjima a ne na činjenicama. Ukratko, neznanje je rasprostranjeno i pogađa svakoga. I tada mi se učini da iza svih ovih optimističkih priča vidim samo puste želje, bez obzira da li su izražene političkom retorikom, naučnim žargonom ili neposrednim jezikom naivnog povjerenja da nas bućnost neće ostaviti na cjedilu i da će nam donijeti baš ono što mi od nje očekujemo. Samo se zagledajte dovoljno daleko u bućnost i shvatićete:

Nikada vam neće biti bolje!

Sada vam je bolje nego što će vam ikada biti.

Sada vam je najbolje.

Ili možda ipak treba ispitati argumente.

Šta govori u prilog tvrdnje da će nam biti bolje?

Koji argumenti osporavaju tu tvrdnju?

Na ovo pitanje, očigledno, prije svih, treba čuti šta filozofi imaju reći. Jer, anticipacija budućnosti i procjena onoga što će ona donijeti, je eminentno filozofsko pitanje. Kao i u većini bitnih pitanja, i ovdje su filozofi podijeljeni u dvije dijametralno suprotstavljene škole: jedni su optimisti, drugi su pesimisti. Ekstremna tačka filozofski argumentiranog optimizma je tvrdnja V.G. Lajbnica da je ovaj svijet najbolji od svih mogućih svjetova. Pretpostavka od koje polazi Lajbnic, s kojom se mnogi neće složiti, jeste da je ovaj svijet stvorio Bog. Kao apsolutni um, Bog zna kakav je svijet najbolji. Kao apsolutna moć, Bog može savršeno ostvariti svaku svoju misao, pa i misao o najboljem svijetu. Tačka!

Na drugom kraju amplitude je koncepcija astro-fizičara Tomasa Hakslija, djeda Oldousa Hakslija, autora kultnog anti-utopijskog romana Novi vrli svijet. poznata kao kosmički pesimizam. Pretpostavka od koje polazi Tomas Haksli, s kojom se takođe mnogi neće složiti, svodi se tezu da je cijeli kosmos slučajno djelo slijepih sila, i da Bog nema ništa sa stvaranjem, postojanjem ili budućnošću ovoga svijeta. Kao što je slučajno nastao, život može i nestati, jer nikakvi viši moralni ciljevi nisu ugrađeni u fizičke zakone na kojima se zasniva postojanje svijeta.

Uprkos antagonizmu u njihovim zaključcima, ove dvije koncepcije zasnivaju se na istoj pretpostavci: da je svijet, i kao djelo Božje i kao rezultat prirodnih zakona, stvoren jednom zauvijek i da u njemu ne može biti nikakvih radikalnih promjena. Božja volja je vječna, a vječni su i prirodni zakoni. Filozofi koji smatraju da su prirodni zakoni vječni i nepromjenjljivi, samo ako bi se osmjelili da izvedu svoje implikacije do krajnjih zaključaka, morali bi se složiti da postoje realni izgledi da bude bolje, ali samo privremeno. Ako bi otišli do kraja, morali bi priznati da će ipak svako poboljšanje biti samo korak bliže finalnoj katastrofi. Koja je, da podsjetimo, upravo po njima – neizbježna i koja se svodi na čuveni silogizam: ,,Svi ljudi su smrtni: Sokrat je čovjek; Sokrat je smrtan". A tamo gdje je kraj personalna katastrofa i to definitivna, neopoziva i neotklonjiva, dakle nužna, nema smisla govoriti o nekakvom boljem sutra. Čak ako to i ne bude sutra, nego preksutra, kraj je kraj!

Jednako tako i za teologe koji Božju volju, jednom izraženu, smatraju vječnim zakonom, a stanje uspostavljeno Njegovom voljom, za apsolutno nepromjenjljivo, važi isti silogizam o tome da su svi ljudi, pa i Sokrat, smrtni, samo što ovu nužnost određuje sam Bog lično, svojom nepromjenljivom voljom

Izlaz iz ove aporetične situacije nudi veliki filozof al-Gazali. Po njemu, smatrati Božju volju apsolutno nepromjenjljivom znači osporiti mu mogućnost slobode, čak i mogućnost volje kao takve. Bog jeste odlučio da bude tako kako jeste sada i kako je bilo oduvijek (možda, mi to samo nagađamo, Bog jedini zna kako je bilo oduvijek!?). Ali ako Bog ima slobodnu volju, kao što je svakako ima, onda On može u svakom trenutku izvesti kakvo hoće čudo, ili potpuno promijeniti sve prirodne zakone koje je odredio svojom slobodnom voljom.

Ko god se uzda u načelo ,,Biće bolje!", neka se sjeti sopstvene slobodne volje.


Ferid MUHIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1400. petak 18. avgust 2017. godine ZVECKANJE NUKLEARNIM GLAVAMA:Koreja je bliz...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1399

Broj 1399. petak 11. avgust 2017. godine ZAKUP KAO PLJAČKA:Naše, a tuđe (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1398

Broj 1398. petak 4. avgust 2017. godine KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE:Samo bahato...