Monitor.co.me

OTVORENA SVJETSKA EKONOMIJA: NOVI PUT SVILE: Više od sna

E-mail Ispis PDF
trump-x-img-master768Kina je preduzela veliki korak u ostvarenju svoje vizije oživljavanja drevnog Puta svile, koji je vodio u prvi stadijum globalizacije u ljudskoj istoriji. Na kraju prvog samita Foruma za međunarodnu saradnju Pojasa i puta u Pekingu u ponedjeljak, predsjednik Si Đinping saopštio je da je Kina potpisala sporazume sa 68 zemalja za zajednički razvoj infrastrukture duž trgovinskih ruta na novom Putu svile.

Novi put svile vizija je Narodne Republike Kine za podsticanje globalnog ekonomskog rasta i napretka čovječanstva. Radi se o do sada najambicioznijem projektu za 21. vijek, smatraju kineski predsjednik i pojedini svjetski ekonomisti.

Inicijativa Pojasa i puta (BRI), u ovom času obuhvata države sa preko 4,4 milijarde stanovnika, 60 odsto svih u svijetu. Te zemlje učestvuju sa 30 odsto u globalnom ukupnom domaćem proizvodu, navode kineski mediji.

Na početku samita, koji je okupio državnike iz 29 zemalja svijeta, predsjednik Si je obećao 113 milijardi dolara za izgradnju nove mreže transkontinentalne željeznice, luka i autoputeva u Aziji, Evropi i Africi. Time će infrastrukura tri kontinenta, na kojima živi gotovo šest milijardi stanovnika, biti preobražena kao nikada do sada.

Obraćajući se delegatima iz gotovo 100 država, Si je izrazio posvećenost svoje zemlje „odbrani i razvoju otvorene svjetske ekonomije" pred prijetnjama trgovinskog protekcionizma koje potiču sa Zapada. Kao globalna trgovinska sila Kina ima direktan interes da „točkovi globalizacije nastave da se okreću", kazao je Si. Njegovi najnoviji komentari eho su njegovog govora sa Svjetskog ekonomsog foruma u Davosu ovog januara, kada je globalizaciju opisao kao „veliki okean koji ne možete da izbjegnete", a protekcionizam kao „da se zaključate u mračnu sobu".

Na samitu su, među ostalima, bili predsjednici Rusije, Indonezije, Pakistana, Irana, Turske, Argentine, Čilea, Češke, premijeri Italije, Španije, Grčke, Poljske, Mađarske.

Shvatajući važnost događaja, Sjedinjene Američke Države su odlučile da unaprijede svoje učešće slanjem u Kinu Metjua Potingera višeg direktora za Aziju u Nacionalnom savjetu za bezbjednost u Bijeloj kući. Na samitu, koji je nazvan najvećim diplomatskim događajem godine u Pekingu, bile su, takođe, ugledne ličnosti poput direktorke Međunarodnog monteranog fonda Kristine Lagard, generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereša i predsjednika Svjetske banke Džima Jong Kima.

S nadom da će profitirati od novih prilika u preobražaju infrastrtukturnog zemljopisa, na Foruma su bili i poslovni ljudi, finansijeri... Industrijski giganti sa Zapada, kao što su Simens i Dženeral Elekrik, među ostalima, imali su predstavnike na skupu.

Svima postaje sve jasnije da inicijativa predstavlja više od sna o izgradnji cjevovoda. Peking je već osnovao početni Fond Puta svile od 40 milijardi dolara, uz dodatnih 50 milijardi dolara od Azijske banke za infrastrukturna ulaganja (AIIB) sa sjedištem u Pekingu. Očekuje se da će domaće, ključne, Kineska razvojna Banka i Kineska izvozno-uvozna banka, odigrati u narednim decenijama centralnu ulogu u finansiranju do 1,3 biliona dolara u projekte povezane sa inicijativom.

Prema nekim izvorima, u Kini je prvi, javno, ideju novog Puta svile pomenuo 2009. tadašnji zamjenik direktora Državne poreske uprave Su Šanda. Po njemu, investicije u susjedne zemlje bile bi način za povećanje potražnje za kineskim robama namijenjenim izvozu.

Predsjednik Si je s razrađenom idejom o dva Puta svile, kopnenom i pomorskom, izašao u govorima na univerzitetu u Almati, glavnom gradu Kazahstana u septembru 2013. i mjesec dana kasnije pred poslanicima Narodne skupštine Indonezije u Džakarti. Od tada je u Pekingu usavršavan plan o boljem usklađivanju vrtoglavo rastuće privrede NR Kine (prve ili druge najveće ekonomije na svijetu, zavisno koji se kriterijumi primijene) s napretkom Azije, najmnogoljudijeg kontineta i sadašnjeg dinama međunarodne privrede, najrazvijenije Evrope, te po stanovništvu najmlađe i sirovinama bogate Afrike.

U govoru na otvaranju samita u Perkingu, Si je kazao da je čovječanstvo u eri velikog napretka, značajnih preobražaja i dubokih promjena, ali i suočeno sa mnoštvom izazova. „Globalni rast zahtijeva nove pokretače, razvoj mora da uključuje sve i bude uravnotežen, a jaz između bogatih i siromašnih treba da bude smanjen... Pojas i Put treba da budu izgrađeni u trasu mira, napretka, otvaranja, novina i povezivanja različitih civilizacija", poručio je Si.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio je kinesku inicijativu Pojasa i Puta (BRI) i pozvao na veće evroazijsko partnerstvo. Istorijsko iskustvo naroda tih prostora važno je za 21. vijek u kome je čovječanstvo suočeno s ,,veoma velikim izazovima," ocijenio je Putin.

Kineska novinska agencija Sinhua, podsjeća da su predsjednici Si i Putin u Moskvi u maju 2015. potpisali sporazum o povezivanju BRI s Evroazijskom ekonomskom unijom (EEU). EEU sada okuplja Rusiju, Kazahstan, Bjelorusiju, Kirgiziju i Jermeniju.

,,Inicijativa Pojasa i Puta utemeljena je u zajedničkoj viziji globalnog razvoja", kazao je generalni sekretar UN Gutereš. Uoči samita predsjednik za štampu Bijele kuće Šon Spajser rekao je kako će SAD nastaviti da sarađuju u okviru BRI. ,,Radi se o veoma značajnoj trgovinskoj inicijativi", ocijenio je on.

Ima mišljenja da po razmjerama ambicija u ljudskoj istoriji nije postojao takav projekat. Peking namjerava da poveže svoje industrijsko središte sa Zapadnom Evropom putem ogromnih kopnenih i pomorskih trgovinskih i transportnih ruta.

Iako skupa i s ekonomskim, diplomatskim, političkim i bezbjednosnim rizicima, inicijativa omogućava Kini da prevaziđe infrastrukturnu preopterećenost kod kuće, snizi troškove transakcija i preusmjeri svoje ogromne devizne rezerve od preko tri biliona dolara, k profitabilnim ulaganjima u inostranstvu.

No, naročito na Zapadu postoje kritičari inicijative. Oni izražavajući zabrinutost zbog širih geopolitičkih ciljeva; zbog ekonomske isplativosti kao i uticaja megainfrastrukturnih projekata na životnu sredinu; velikog oslanjanje na kineske radnike i inženjere prilikom izvođenja radova u inostranstvu; te mogućnosti da bi mnoge siromašnije zemlje, poput Laosa, Venecuele i Šri Lanke, mogle da završe u dužničkoj zamci zbog prekoračenja troškova i prekomjernih pozajmica.

Do sada su zemlje Zapada, kao i Japan, bile na distanci, uglavnom posmatrajući s nelagodom i sumnjičanjem kineske projekte vezane za infrastrukturu. Širom raznih regiona, najveću zabrinutost predstavlja to da bi inicijativa mogla da završi kao projekat „Jedan put, jedan tok", dodatno učvršćujući poziciju zemlje koja je najveći svjetski izvoznik.

No niko ne može da porekne da Kina može da igra centralnu ulogu u prikupljanju neophodnih 1,7 biliona dolara za razvoj Azije godišnje. Vjerovatno će tokom realizacije projekta biti zastoja i kontroverzi, kako Kina bude preoblikovala globalnu ekonomiju prema svojim potrebama. Put naprijed, međutim, nisu ni paranoja ni mirenje sa sudbinom, već međusobno korisna saradnja, uz jasno izvlačenje pouka iz prethodno počinjenih grešaka, kažu pojedini analitičari iz Azije.

Možda najveći paradoks vremena u kojem živimo jeste činjenica da kako Zapad podliježe naletu ekonomskog nacionalizma. komunistička NR Kina izrasta u novog zaštitnika globalizacije. Ima mišljenja da su uvijek ambicioznoj BRI, dodatni podsticaj dali protekcionistički trgovinski dnevni red i moguća izolacionistička diplomatija novog predsjednika SAD Donalda Trampa. Nekoliko posljednjih mjeseci na BRI se gleda kao na barjaktara globalizacije.

Profesor Šanđun Li s američkog univerziteta Kornel ocijenio je da bi Trampov protekcionizam mogao da pomogne dodatnoj legitimizaciji BRI kao poduhvata koji će unapređivati trgovinu u područjima koja obuhvata. „Kina bi mogla da se razvije kao ekonomski lider i popuni prazninu koja je nastala protekcionizmom SAD na međunarodnom tržištu", kazao je profesor Li.


Stari Put svile

Stari Put svile koji potiče iz vremena kineske dinastije Han (206. godina prije nove ere – 220 n.e.), bio je mreža pravaca trgovinske i kulturne razmjene Istoka i Zapada, koja se protezala od Japana do zemalja na obalama Mediteranskog mora, povezujući Kinu s Evroazijom. No, rane kopnene rute nisu imale ime sve dok ih u drugoj polovini 19. vijeka, njemački geolog baron Ferdinand fon Rihthofen nije nazvao Die Seidenstrasse (Put svile).


Prva u svijetu

U proces dalje globalizacije Kina može da unese i vlastiti razvojni model. Najmnogoljudija zemlja na svijetu stekla je veliko bogatstvo tokom nekoliko posljednjih decenija vrtoglavog – najdužeg ekonomskog buma u modernoj istoriji i izvukla stotine miliona ljudi iz siromaštva u samo jednoj generaciji. Od 1978, kada je počela unutrašnje reforme, prva je u svijetu u pogledu ekonomskog rasta. Od 1989. do 2015, Kina, te Vijetnam i Laos, koji slijede kineski razvojni model, bili su prva, druga i treća zemlja u svijetu po rastu prosječnog ukupnog domaćeg proizvoda. Između 1993. i 2015. te su zemlje, kao i Kambodža, koja takođe koristi kineski razvojni model, bile na prva četiri mjesta u svijetu po uvećanju per kapita BDP. Pri tome nisu računate zemlje sa stanovništvom manjim od pet miliona ljudi ili one u kojima dominira proizvodnja nafte i zemnog gasa. Od 1989. Vijetnam i Laos su rasli tri puta brže od svjetskog prosjeka. Od 1978. stopa rasta u Kini bila je u prosjeku šest puta veća nega u ostatku svijeta. Uz rast BDP, u pomenute četiri zemlje impresivno je iskorjenjivanje siromaštva. Od 1981. Kina je podigla 728 miliona ljudi iz siromaštva kako ga definiše Svjetska banka. Po istom kriterijumu, Vijetnam je izbavio iz bijede preko 30 miliona žitelja. Za to vrijeme je u ostatku svijeta kojim dominira model razvoja koji zagovara MMF, oko 120 miliona ljudi prešlo iznad granice siromaštva. U tom periodu, 83 odsto u svijetu ukupnog siromaštva eliminisano je u Kini. U svim zemljama koje koriste kineski model razvoja iz bijede je izvedeno 85 odsto od svih siromašnih u svijetu.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1408. petak 13. oktobar 2017. godine AUTOPUT, AVIONI I NAŠI MILIONI:Petljanje ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1407

Broj 1407. petak 6. oktobar 2017. godine UCG KAO DVORSKA ARENA:A sudija ćuti (Pred...

 

Monitor broj 1406

Broj 1406. petak 29. septembar 2017. godine AMFILOHIJE I ĐUKANOVIĆ STRATEŠKI PAR...