Monitor.co.me

SUMORAN SOCIJALNI KARTON SJEVERA CRNE GORE: Kad je država maćeha

E-mail Ispis PDF
1dragisa-dozic,,Skoro osma godina sam na Birou rada. U kasnim sam pedesetim, prije toga sam radio više od tri decenije. Od kako je privatizovana Impregnacija i od kada sam zajedno s još mnogo kolega proglašen tehnološkim viškom, uzalud pokušavam da pred sudovima dobijem bar otpremninu. Nema adrese u Crnoj Gori, na koju nismo pisali, molili za intervenciju i podršku. Bez rezultata. Naravno, posla za mene nema i ne nadam mu se više", to su riječi jednog od mnogih Kolašinca koji su krajem devedesetih ili koju godinu kasnije ostali bez posla.

Na desetine preduzeća, uglavnom prerađivačkih kapaciteta, u toj varoši netragom su nestala pred kraj prošlog i početkom ovog vijeka. Sva su, kaže dugogodišnji direktor Šumsko industrijskog kombinata ŠIK Tara Dragiša Dožić, ugašena ,,neuspješnim i kriminalnim" privatizacijama. Sličnih primjera, tvrdi on, ima mnogo na sjeveru i to je razlog za prilično sumoran ,,socijalni karton" tog dijela Crne Gore. Ne ohrabruju ni dešavanja u preduzećima, koja su do skoro bila aktivna, smatra Dožić.

,,Prema onome što su objavljivali mediji, tokom 2016. godine, stečaj je uveden u 339 preduzeća. Tokom prva dva mjeseca ove godine u čak 92 firme uveden je stečaj. Za isti period prošle godine stečajni postupak otvoren je nad 132 privredna društva. Ti zabrinjavajući podaci bude sumnju da se radi o zloupotrebama. Nažalost, Kolašin nije usamljen primjer sumnjivih privatizacija preduzeća. Nema opštine u Crnoj Gori koja nije privredno devastirana pri privatizacionim procesima, pa su izvještaji u kojima su nezadovoljni radnici na magistralama, trgovima i ulicama svakodnevica. Sjever naravno prednjači po vidljivim poraznim rezulatima", trvrdi on.

Stopa nezaposlenosti na sjeveru znatno je veća od crnogorskog prosjeka. Broj nezaposlenih naročito se dramatično povećao minulih godina u Bijelom Polju, Rožajama i Beranama, a stopa nezaposlenosti je i do desetak procenata pznad prosječne u Crnoj Gori, koja prema Monstatu iznosi oko 22 odsto.

Kako je nedavno saopštio načelnik Područne jedinice Zavoda za zapošljavanje Žarko Šebek, stopa nezaposlenosti u Bijelom Polju je 32,02 odsto, a lani je bila 29,89. On je precizirao da je na evidenciji 4.717 nezaposlenih, 314 više nego prošle, odnosno 676 nego pretprošle godine. Bez posla je i oko 850 visokoškolaca.

U nekad industrijskim Beranama, sada je 109 posto više nezaposlenih nego prošle godine. Više od 5.940 Baranaca i Petnjičana su na evidenciji ZZZ, što je za 3.100 više nego u istom periodu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti u Pljevljima je 27,79 posto, pa je na evidenciji blizu 3.000 ljudi, odnosno svaki četvrti radno aktivan stanovnik. Krajem prošle godine bilo ih je 62 manje, a broj nezaposlenih u minule tri godine povećao se za 600. Skoro šestina nezaposlenih Pljevljaka ima fakultetske diplome.

,,Broj nezaposlenih u Rožajama povećao se više od dva puta u posljednje dvije godine. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, 2015. godine na evidenciji se nalazilo 1.280 ljudi, lani 1.765, da bi ih 1. marta ove godine bilo 3.117. Stopa nezaposlenosti je 26,82 odsto", saopštili su prije mjesec dana iz ZZZ novinarima.

Prema zvaničnim podacima, u Mojkovcu nezaposleno je 828 ljudi, 61 više nego prije dvije godine. Bez posla je i više od 150 svršenih visokoškolaca. Stopa nezaposlenosti je 28,96, a 2015. bila je 26,83 odsto. Na Žabljaku je krajem februara evidentirano 230 nezaposlenih, što je 17,1 odsto ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. Na Birou je 56 visokoškolaca.

Iz biroa rada Bijelog Polja, Berana i Mojkovca istakli su da se broj nezaposlenih u posljednje dvije godine povećao zbog primjene zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i profesionalnoj rehibilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom.

Među nezaposlenim na sjeveru najviše je onih koji su zakoračili u petu deceniju i još starijih, takozvanih ,,teško zapošljivih lica".

U Bijelom Polju takvih je 855, u Pljvljima 784. U Beranama je gotovo 28 odsto nezaposlenih starije od 50 godina. I u Kolašinu je među nazaposlenima najviše ljudi u šestoj deceniji života – 211, a posao čeka i 189 onih između 40 i 50 godina. U susjednom Mojkovcu 247 lica s evidencije ZZZ stariji su od 50 godina i 129 u petoj deceniji.

,,Ne čude ti podaci. Očekivani su s obzirom na sve što je sjevernu regiju zadesilo. Dosadašnja podrška Vlade prema sjeveru bila je verbalna, tempirana u određenom momentu , prema potrebi i svodila se, uglavnom, na konstataciju da sjever zaostaje u razvoju u odnosu na jug države. Potencirali su razvojene mogućnosti, bez konkretnih podsticajnih mjera ", tvrdi Dožić.

On podsjeća da je za podsticaj manje razvijenih područja u bivšoj Jugoslaviji postojao fond iz kojeg su sredstva e dijeljena prema utvrđenim kriterijumima i to bespovratno. Slične incijative, smatra dugogodišnji rukovodilac uspješnih drvoprerađivački preduzeća, trebalo bi i sada pokrenuti.

,,Pored Razvojno investicionog fonda (RIF) i sredstava iz Abu Dabi banke iz Saudijske Arabije, koja se opredjeljuju po vrlo povoljnim uslovima prvenstveno za razvoj agrara, trebalo bi posebnu stavku u budžetu države namijeniti nerazvijenom sjeveru Crne Gore. Punu kontrolu plasmana tih sredstava, prema usvojenim kriterijumima, imala bi Vlada. Pod hitno bi trebalo donijeti i novu strategiju razvoja za sjeverno područje i nosioce privrednih aktivnosti po selektivno odabranim atraktivnim projektima", predlaže on.

Uz podsticajne mjere nerazvijenom sjeveru, naglašava Dožić, treba uraditi i izmjene zakonskih odredbi, pa i donijeti nove zakone, posebno o lokalnoj samoupravi i predvidjeti daleko veća ovlaštenja u upravljanju prirodnim resursima, koji se nalaze na njenoj teritoriji.

,,Neodrživo je i neshvatljivo sadašnje upravljanje pojedinim resursima kao što su šumarstvo, mineralne sirovine i hidropotencijali, gdje je lokalna uprava nijemi i nemoćni posmatrač devastacije i zloupotrebe tih dobara", zaključuje on.


Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1405. petak 22. septembar 2017. godine Zakon o planiranju prostora po hitnom po...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1404

Broj 1404. petak 15. septembar 2017. godine ZAKON O RADU PO MJERI KAPITALA:Vlast proti...

 

Monitor broj 1403

Broj 1403. petak 8. septembar 2017. godine   SUĐENJE STOLJEĆA:Puč i druge magle (...