Monitor.co.me

TAKSIN ŠINAVATRA NOVI VLASNIK ŠKOLJA: Divlje nasipanje mora oko ostrva Sveti Nikola

E-mail Ispis PDF
Školj-juce---Nova-prostransNa dijelu ostrva Sv.Nikola u budvanskom zalivu u toku su veliki radovi na nasipanju mora i proširenju postojeće, vještačke plaže. Na građevinske zahvate na ostrvu, mještane Budve upozorili su prvo ribari, da bi se kasnije pokazalo kako sa radovima u morskom akvatorijumu između Starog grada Budva i ostrva kojeg Budvani nazivaju Školj, niko od nadležnih nije upoznat.

Radove na nasipanju vodene površine izvodi kompanija Yachteagle doo., iz Podgorice, čiji je zastupnik Vukota Odović, koja sa JP Morsko dobro ima ugovor o zakupu plaže na period od 2016-2018. godine. Ova podgorička firma zakupac je kupališta u ime kompanje San Investments takođe iz Podgorice, dojučerašnjeg vlasnika parcele od 37.000 kvadrata na jugoistočnom dijelu Školja.

Početkom aprila ove godine izvršena je zanimljiva kupoprodajna transakcija ove atraktivne nekretnine, sa još atraktivnijim učesnicima. Novi vlasnik dijela Školja postao je bivši premijer Tajlanda, crnogorski državljanin Taksin Šinavatra (Thaksin Shinawatra) kupovinom imanja od poznatog srpskog biznismena Stanka Subotića–Caneta. Vrijednost kupoprodajnog ugovora iznosila je 24 miliona eura, nešto manje od hipoteke u iznosu od 20 miliona eura, upisane na parcele, od strane Prve banke Aca Đukanovića, na ime kredita koji je Subotić podigao za kupovinu Školja od prethodnog vlasnika Nenada Đorđevića iz Beograda.

Krug međusobnih višegodišnjih dugovanja i finansijskih prebijanja između poznatih tajkuna Subotića, Đukanovića i Šinavatre, ovim je zatvoren.

Nakon što je kompanija Global TS Montenegro, čiji je osnivač sa stopostotnim udjelom Taksin Šinavatra, postala vlasnik na destine hiljada kvadrata šuma i livada na ostrvu, koje se u cjelosti nalazi u zoni morskog dobra, započeti su bespravni radovi na proširenju kopna otimanjem od mora. U pitanju je unosna djelatnost koju je patentirao Nenad Đorđević.

Divljim nasipanjem mora, bez potrebnih odobrenja, znanja i saglasnosti Morskog dobra, Šinavatra je startovao kao divlji graditelj, poput njegovih prethodnika, koji ne haje za važeće zakone i propise. Ili možda nije upoznat šta u njegovo ime radi zakupac 230 metara plažnog pojasa, ispred vlasničkih parcela u zaleđu.

Na pitanje Monitora upućeno direktoru JP Morsko dobro Predragu Jelušiću, ko izvodi radove na ostrvu i uz čiju saglasnost, dobili smo odgovor da u ovom Vladinom preduzeću koje gazduje obalom, nemaju nikakvih informacija o tome. Nakon inspekcije koja je uslijedila dobili smo izvještaj sledeće sadržine.

„Izvršena je kontrola prostora ostrva Sv.Nikola – kupalište br. 5A, pri čemu je konstatovano da korisnik, preduzeće Yahteagle doo iz Podgorice izvodi radove na slaganju - ređanju krupnog kamena na postojeće napere i radove na ravnanju plaže i rasplaniranju postojećeg pijeska koji je tokom zime bio deponovan na južnom dijelu kupališta. Prilikom kontrole predstavnik nevedenog preduzeća Vukota Odović, izjavio je da u toku zime jaki udari talasa pričine štetu na plaži i naperima te su primorani da u periodu pred sezonu izvode radove na pripremi i uređenju kupališta".

Sudeći prema ovakvom stavu Morskog dobra, neovlašćeno nasipanje površine mora na Školju prirodna je i normalna stvar. Na fotografijama koje su na licu mjesta napravljene mogu se vidjeti prava brda lagerovanog rječnog pijeska i kamenih stijena pripremljenih za nasipanje.

Ribari i Budvani zainteresovani da se o nelegalnim poslovima uzurpacije i devastacije ostrva Sv.Nikola izvijesti crnogorska javnost, napravili su fotografije deponije dopremljenog pijeska na Slovenskoj plaži, odakle se vozi na ostrvo.

Fotografije pokazuju da se ne radi o raspoređivanju postojećeg pijeska i ravnanju plaže, kako tvrde inspektori Morskog dobra, već o nanošenju tona novog građevinskog materijala direktno u more.

Bespravni radovi na ostrvu su aminovani, iako po riječima direktora Jelušića, svako nasipanje mora zahtijeva odobrenja i saglasnosti čitavog niza nadležnih državnih institucija.

Kada prihranu plaža vrši Morsko dobro prema prethodno utvrđenom planu, mora se pribaviti saglasnot Instituta za biologiju mora iz Kotora, između ostalog. Prihrana vještačke plaže na Školju nije ni bila u planu Morskog dobra, objasnio je Jelušić.

Međutim, nije jasno zašto nelegalni radovi na Školju nisu zaustavljeni.

Nasipa se otvoreno more na mjestima koje obiluje ribljom mlađi, školjkama, rakovima, ježevima... Prosto je nevjerovatno da se danima sa nekoliko bagera radi na obali i u moru, a da niko od nadležnih nema nikakvih saznanja o tome.

Prema uslovima korišćenja kupališta, zakupci plaža su obavezni da za radove na obnavljanju pijeska i prihranu pribave saglasnost Morskog dobra, moraju ih prijaviti Komunalnoj inspekciji lokalne uprave na čijoj se teritoriji izvode. Što u slučaju nasipanja mora oko Školja nije učinjeno.

Stvaranje novog kopna otimanjem vodenih površina omiljena je djelatnost novobogataša koji grade vile i ljetnjikovce po Crnogorskom primorju. Nije rijedak slučaj da se na parcelama koje na takav način uspostave, uspješno uknjiže kao vlasnici.

Na Školju je to pošlo za rukom Nenadu Đorđeviću koji je nasipanjem mora stvorio novih 10.000

kvadrata kopna, na koje se uredno u katastru uknjižio. Ostao je upamćen po neobuzdanoj divljoj gradnji kojom je trajno izmijenio prirodni izgled Školja, jednog od najljepših ostrva u južnom dijelu Jadrana. Uprkos krivičnoj prijavi koju je protiv njega tada podnio glavni republički inspektor za vodoprivredu Nikola Spahić.

Na uporednim snimcima ostrva Sv.Nikola prije i nakon dolaska tajkuna koji su sebi dali za pravo da prepravljaju geografiju i prirodni pejzaž ostrva, mogu se vidjeti razmjere nekažnjenih intervencija. Mala crkva Sv.Nikole iz 16. vijeka, po kojoj je ostrvo dobilo ime, nalazila se na par metara od mora koje je zapljuskivalo u zimskim mjesecima. Nakon nasipanja mora, crkva se udaljila više od petnaest metara od obale. Ta razdaljina vremenom postaje sve veća, a udaljenost ostrva od Starog grada, sve manja.

Nasilno povećanje kopna na Školju samo je uvod u njegovu totalnu urbanizaciju. Guste šume i makiju na ostrvu koje je bilo poznato kao izletište Budvana i turista, zamijeniće uskoro beton, spratovi, apartmani, stanovi... Najveće ostrvo Crnogorskog primorja dugo 1,759 metara, površine 47 hektara, Planom obalnog područja, čije se usvajanje očekuje, označeno je kao prioritetna razvojna zona u kojoj je dozvoljena kombinovana gradnja, hotela i turističkog stanovanja, što je sinonim za stanove za tržište.

Planom se urbanizira trećina ostrva, oko 13 hektara, onaj dio prema Budvi koji je u vlasništvu nekoliko privatnih lica, među kojima je trenutno najpoznatiji, bivši premijer Tajlanda.

Na Školju je dozvoljena izgradnja turističkih kapaciteta sa oko 750 ležajeva uz marinu sa 150 vezova.

Plan je izradio Republički zavod za izgradnju koji je u vlasništvu Aca Đukanovića, čija je banka kreditirala Subotića. Bez planirane urbanizacije i gradnje hotela i apartmana, višemilionska zemljišna transakcija na Školju, teško bi bila ostvarljiva.

Ostrvo Sv.Nikola slikovit je primjer kako država mijenja zakone i donosi planove u skladu sa interesima poznatih investitora, odnosno kupaca atraktivnih prirodnih resursa.

Planom obalnog područja urbanizira se neizgrađeno, zelenilom obraslo ostrvo, područje koje je svim prethodnim državnim planovima bilo izuzeto od bilo kakve gradnje. Zatim se donosi novi Zakon o planiranju i izgradnji kojim se oduzimaju sve ingerencije lokalnoj upravi u oblasti planiranja prostora. U tako uređenom sistemu centralizacije procesa planiranja i gradnje i posljednja očuvana prirodna oaza biće stavljena na raspolaganje povlašćenim, dobro znanim, takozvanim investitorima.


Branka PLAMENAC

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1405. petak 22. septembar 2017. godine Zakon o planiranju prostora po hitnom po...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1404

Broj 1404. petak 15. septembar 2017. godine ZAKON O RADU PO MJERI KAPITALA:Vlast proti...

 

Monitor broj 1403

Broj 1403. petak 8. septembar 2017. godine   SUĐENJE STOLJEĆA:Puč i druge magle (...