Monitor.co.me

IZBORI U FRANCUSKOJ: U EVROPI ZASAD UZDAH OLAKŠANJA: Moglo je biti i gore

E-mail Ispis PDF
macron-1492988232Ko će biti novi predsjednik Francuske – mladi političar željan reformi ili gospođa „fregzit"? Na crtu će 7. maja jedno drugom izaći Emanuel Makron i Marin Le Pen.

Prema zvaničnim rezultatima, nezavisni centristički kandidat Emanuel Makron osvojio je 23,75 odsto, a liderka krajnje desnice Marin Le Pen 21,53 odsto glasova. Zatim slijede konzervativac Fransoa Fijon sa 19,91 odsto i kandidat ljevice Žan Lik Melanšon sa 19,49 odsto glasova.

Do sada su podršku Makronu u drugom krugu izbora najavili glasači Fijona i poraženog kandidata socijaliste Benoa Amona. Analitičari polaze od toga da bi Makron mogao izaći kao pobjednik u drugom krugu i to sa 60 odsto glasova.

Le Penova, protivnica Evrope, je još u igri. Ona iza sebe ima 7,6 miliona Francuza.

Evropski komesar za privredu Francuz Pjer Moskovici, upozorio je: „Izbori još nisu gotovi". Moskovici, istina, ne vjeruje da će Nacionalni front Marin Le Pen da pobijedi, ali „strahuje da će da osvoji 40 odsto glasova". Ukoliko takve prognoze budu ostvarene, Makron bi morao da živi sa saznanjem da veliki broj Francuza odbija njegov proevropski kurs.

U EU se čuo uzdah olakšanja. Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini i poslanici Evropskog parlamenta zadovoljni su zbog toga što je Makron u prvom krugu predsjedničkih izbora dobio najviše glasova. I mnogi drugi političari su odahnuli. Populizam u Francuskoj nije toliko jak koliko se strahovalo. Britanski Gardijan, kada je riječ o dominantim osjećanjima, gađa u srijedu: „Toliko prizivani domino-efekat nakon Bregzita i Trampove pobjede u Americi, nije se dogodio. A evropski projekat je pobijedio", piše londonski dnevnik. Doduše dodajući: „Barem za sada."

Ne može se ni reći da je ishod prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj dobar, ali je moglo biti i gore. Le Pen je dospjela u drugi krug, što je njen do sada najveći politički uspjeh. Od kako je preuzela vođstvo stranke od svog antisemitskog oca Žana, ona vodi Nacionalni front u sve veće uspjehe na regionalnim izborima, na izborima za Evropski parlament i sada na predsjedničkim izborima. Ona nije osvojila najviše glasova, ali nije bila daleko od toga. To je senzacija i gorak poraz za sve prave demokrate.

Posljednja nada sada je liberalni i više socijaldemokratski Makron, ekonomski reformator koji je za EU. U drugom krugu za 14 dana računa se da će svi razumni glasati za njega čak i ako se ne slažu s njegovim političkim stavovima. Socijalisti i konzervativci moraju da se okupe oko 39- godišnjeg neiskusnog izdanka političke elite.

Makron je poslije pobjede izjavio da uspjeh u drugom krugu izbora ne uzima zdravo za gotovo. „Ništa još nije gotovo. Boriću se da porazim Marin Le Pen", poručio je odgovarajući na pitanja u vezi s upozorenjem sadašnjeg šefa države Fransoa Olanda da ulazak Le Penove u drugi krug nije shvaćen dovoljno ozbiljno.

Le Penova je čak rekla: „Mi možemo da pobijedimo, odnosno reći ću to ovako: pobijedićemo!" Ona će prema analitičarima morati da nadoknadi više od 10 procenata glasova u naredne dvije nedjelje. „Deset malih poena, vjerujte mi, to je savršeno izvodljivo", smatra ona. Kako bi privukla što veći broj glasača, Le Pen je najavila i da će se privremeno distancirati od svoje partije Nacionalni front, koju mnogi francuski glasači i dalje smatraju „toksičnom".

Analitičari kažu da put Le Penove k Jelisejskoj palati iziskuje splet različitih faktora, poput niske izlaznosti u kombinaciji s Makronovim „greškama u koracima". Dinamiku bi mogao da promijeni i eventualni novi teroristički napad.

Neki istraživači govore o mogućnosti ,,efekta Trampa" u drugom krugu - neočekivane podrške populistima. Drugit smatraju da je u Francuskoj to gotovo nemoguće. To leži i u prirodi francuskog izbornog sistema - da se biračima na neki način pruži druga šansa. Čak i ako su u prvom krugu dali oduška svojoj frustraciji, drugi put će valjda odlučiti racionalno.

Zato su uz očekivanje da se Makron useli u Jelisejsku palatu, ovi izbori nešto kao posljednje upozorenje. Makronovi prethodnici, Nikolas Sarkozi i Oland nisu uspjeli da obnove Francusku. Francuzi nisu u velikom broju birali samo desne ekstremiste, nego ljevičara i starog komunistu Žan-Lik Melenšona. Gotovo svaki drugi građanin Francuske s pravom glasa odbija dosadašnji sistem. Nijedna etablirana stranka nije uspjela da uđe u drugi krug.

Italijanski dnevnik Korijere dela Sera je ocijenio je da Francuska želi promjene. Moguće je izabrati između dva pravca: populističkog Marin Le Pen ili evropskog Emanuela Makrona.

Makron mora dovesti u središte društva sve te Francuze koje muči duboka sumnja, koji se osjećaju zaboravljenim od elite i ugroženim od stranaca i doseljenika. To će biti težak zadatak.

Francuski susjedi i Evropska unija sada mogu malo da se opuste. Francuska vjerovatno neće napustiti EU ni NATO. Sve je to prijetilo pobjedom Le Penove ili Melenšona.

No, naročito mediji u Njemačkoj, upozoravaju da se Evropljani ne mogu ponašati kao da se ništa nije dogodilo. Vidjelo se da Francuska nije baš tako siguran temelj EU i rame uz rame s Njemačkom kao što su mnogi mislili. Makron će postavljati zahtjeve EU, on želi fiskalne olakšice. Njemačka ne smije toliko svoje robe izvoziti u Francusku i tako malo uvoziti iz nje. To neće biti prijatno za Berlin, ali Makronu se mora pomoći.

Makronu je u drugom krugu izbora potrebno da osvoji više od 60 odsto glasova, kako bi mogao da postane „istinski predsjednik čitave Francuske" – kako je to najavio u nedjelju uveče nakon izbora. To neće biti jednostavno.

Melanšon, poslije Makrona, najveće iznenađenje francuskih predsjedničkih zbora, ne želi da se priključi tradicionalnom republikanskom frontu. ,,Svako od vas zna po svojoj savjesti šta da učini. Nije na meni da odlučujem umjesto vas", poručio je Melanšon. Budući da se, bez obzira na razlike, njegova radikalno lijeva i ekstremno desna agenda Le Penove donekle prepliću, mnogi su se plašili da bi Melanšon mogao pozvati svoj ne mali broj pristalica da je podrže. Njegove pristalice su na protestima u nedjelju pozivale da se ne glasa ni za Makrona, ni za Le Pen.

Ako je vjerovati analizi Instituta za istraživanje javnog mnjenja Cevipof, manje od polovine Fijonovih birača glasaće za Makrona, a 30 odsto njih za Le Pen. Makron će dobiti i otprilike polovinu glasova onih koji su glasali za Melanšona. Samo će od biračkog tijela socijalista dobiti veliku većinu glasova. Ukoliko se te prognoze ispostave kao tačne, Makron bi u drugom krugu izbora mogao da osvoji 60 odsto glasova.

Glavni ideolog Nacionalnog fronta Florijan Filipo, najavio je da će izbornu kampanju fokusirati na pitanje Evrope. „Francuzima ćemo dati mogućnost da na referendumu glasaju o članstvu u Evropskoj uniji", obećao je Filipo. Nacionalni front nastavlja da slijedi i politiku protiv stranaca, hipernacionalističku i protekcionističku politiku, koja je atraktivna za mnoge od onih koji krivicu za situaciju u Francuskoj pronalaze u spoljnom neprijatelju. Uz to se Le Pen zaklinjala da je ona „jedina kandidatkinja iz naroda".

Jasno je da će među „fijonistima" doći do obračuna. Partija mora da se obnovi – i sadržajno i kadrovski. Uprkos svemu, oni se nadaju da bi mogli da pobijede na izborima za Nacionalnu skupštinu početkom juna. Od njih će i Makron, ukoliko bude izabran za predsjednika, morati da traži podršku. U zemlji kao što je Francuska to neće biti lako, jer nema navike na vladajuće koalicije.

Socijalistička partija odlazećeg predsjednika Olanda nalazi se pred političkim uništenjem, ocjenjuju komentatori francuskih listova. Trenutno se ne zna s koje strane bi mogao da stigne impuls za totalnu obnovu.

Francuski politički establišment je poražen, a liberalno demokratske snage su dobile novu zvijezdu, uglavnom nepoznatu do prošle jeseni. U zanosu, Macrona upoređuju sa Barakom Obamom, koji ga je otvoreno podržao, te ga nazivaju francuskim Džonom F. Kenedijem, kako je to rekao potpredsjednik evropskog parlamenta Aleksander Lambsdorf.

„Francuska je podijeljena na tri velika dijela", priznaje Žerard Kolomb, načelnik Liona i pristalica Emanuela Makrona. Ljudi moraju ponovo da pronađu put jedni do drugih i da oforme novu većinu, daleko od ekstremne ljevice i desnice, a to neće biti lako.

Pogled na političku kartu Francuske pokazuje da Nacionalni front ima birače na sjeveru zemlje gdje je došlo do deindustrijalizacije, potom na istoku i konačno na jugu, na mediteranskoj obali. Makron je pobijedio u velikim gradovima, u glavnom gradu Parizu i na zapadnoj obali Atlantika. Nacionalni front i Le Pen jači su na selu. Između tih birača postoje velike razlike u stilu života, kao i u standardu. Te razlike se, ni s ambicioznim reformama, ne mogu brzo smanjiti.


Nova podjela

Uvodnici najuglednijih svjetskih medija u utorak su bili posvećeni rezultatu francuskih izbora. U njima se naglašavaju uglavnom dvije stvari. To, da je Francuska napravila jasan izbor, dajući podršku braniocu liberalne demokratije koji je svoje poruke jasno i glasno slao ispod zastave EU. Drugo, od uspostavljanja Pete republike (1958) u finišu predsjedničkih izbora, prvi put, neće biti kandidata ni socijalista ni konzervativaca. To, navodi se u uredničkim komentarima, i na primjeru francuskih izbora, otkriva nova politička podjela koja više nije lijeva i desna. Iz toga za Brisel 7. maja mogu da proizađu dva scenarija: ili će Francuska nastaviti s evropskim integracijama sa socijalno-liberalnim predsjednikom Makronom na čelu i možda će ih čak i produbiti, ili će se sa Le Penovom na čelu ograditi od susjeda, zatvoriti granice i izaći iz eurozone. Takav politički zemljotres, Evropu bi mogao mnogo više da uzdrma nego što je to bilo sa „Bregzitom".


milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...