Monitor.co.me

KLINIČKA SLIKA CRNOGORSKOG ZDRAVSTVA: Najgori u Evropi

E-mail Ispis PDF
df8d682e832f910980595eeddf3Prošle i pretprošle godine crnogorsko zdravstvo bilo je najgore u Evropi prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI). Crna Gora se našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema za 2015. godinu. Prošle godine od Crne Gore samo je Rumunija imala gori zdravstveni sistem u Evropi. Sudeći po aktuelnim ocjenama domaćih istraživanja svi su izgledi da će Crna Gora i dalje ,,nositi fenjer" kad je riječ o zdravstvu.

U kakvom je stanju sistem javnog zdravstva pokazao je i nalaz Sindikata doktora medicine Crne Gore prezentiran polovinom ovog mjeseca. Nizak rejting zdravstva, višegodišnji odlazak ljekara i ostalog medicinskog osoblja u druge države i percepcija o sveprisutnoj korupciji samo su neke od njegovih hroničnih bolesti.

Evo nekoliko podataka iz Analize stanja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori koju je uradio SDMCG, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.

Potrošnja u zdravstvu je neracionalna, što se ogleda i u angažovanju ljekara iz susjednih država dok domicilni ljekari odlaze vani zbog lošeg socioekonomskog statusa.

,,Ljekari iz susjednih država plaćaju se znatno više nego domicilni ljekari što poskupljuje rad pojedinih klinika, a dugoročno ne rješava problem deficita kadra niti povećava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga", konstatovao je SMDCG.

Sindikat je ocijenio da će odlazak ljekara dovesti u pitanje postojanje ,,cijelih klinika u Kliničkom centru". Najveći deficit ljekara je u urgentnoj medicini (400 odsto), fizikalnoj medicini (350), neurologiji (250 odsto), dermatovenerologiji (150 odsto)... A kada je, zaključno sa 26. decembrom prošle godine, u javnom zdravstvenom sistemu nedostajalo 700 ljekara specijalista, na Birou rada ,,stažiralo" je 106 ljekara za čije je školovanje Crna Gora izdvojila oko dva miliona eura.

U Sindikatu smatraju da je osnovni problem u vođenju kadrovske politike to što Vlada ne ostvaruje svoje planove. Tako je planom za period od 2013. do 2017. godine predviđen upis 400 studenata medicine, ali plan nije ostvaren ni sa 50 odsto. To će stvoriti značajne probleme u zdravstva, predviđa Sindikat.

Kadrovsko stanje u zdravstvenim ustanovama za liječenje djece posebno je zabrinjavajuće. U njima nema nijednog dječijeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječiji anesteziolog, ORL, neurolog, gastroenterolog i hematolog.

Prošlog mjeseca objavljeno je da u Podgorici radi samo sedam ginekologa, koji svakog dana pregledaju oko 60 žena, a svaki od njih ima više od osam hiljada pacijentkinja.

Naše zdravstvene ustanove ne mogu se pohvaliti ni brojem kreveta za pacijente. Ima ih 2.406 ili 389 kreveta na 100 hiljada stanovnika, što je manje od prosjeka Evropske unije.

Prema ovom izvještaju do 2010. godine ljekovi i medicinska poma-gala bili su u Crnoj Gori jeftiniji za 30 odsto u odnosu na zemlje re-giona, a nakon decentralizacije javnih nabavki trenutno su ljekovi 30 odsto skuplji u odnosu na zemlje regiona. I često ih nema u državnim apotekama. Prošle srijede tri apoteke u Podgorici nisu imale kardiološke ljekove - tritace plus, siofor, vivace i coryol.

Fond zdravstva upozorio je ovih dana da postoje monopolisti u sistemu nabavke ljekova, pa je predložio novi model – nabavku putem javnih poziva.

Tenderske procedure putem kojih su se do sada nabavljali ljekovi pokazale su se kao jako netransparentne, dugoročne i u konačnom naš pacijent trpi zbog svega toga, kazao je prošle sedmice ministar zdravlja.

A kakav je menadžment u crnogorskim zdravstvenim ustanovama?

,,Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta što je u suprotnosti sa Master planom za zdravstvo", оcijenili su iz SDMCG.

Uzgred, u menadžamentu su uglavnom članovi DPS-a: direktorica KBC Zorica Kovačević, direktor hitne pomoći Saša Stefanović, direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić, direktor Urgentnog centra Nermin Abdić...

Ne funkcioniše ni informacioni sistem. Elektronski karton pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite nije dostupan ljekarima na sekundarnom i tercijalnom nivou. Klinički centar u Podgorici i tri specijalne bolnice nisu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema Crne Gore iako su raspisivana tri tendera za informatizaciju, navodi se u pomenutoj analizi.

Pošto se ne ažurira Centralni registar, u bazi Fonda za zdravstveno osiguranje registrovano je 708.720 aktivnih osiguranika dok Crna Gora zvanično ima 621.383 stanovnika, odnosno 87.337 manje nego zdravstvenih osiguranika. Razlog - iz njega nisu izbrisane preminule osobe. To je, kako ocjenjuje Sindikat doktora, posljedica nedostatka jasnog plana zbog čega se često luta u vođenju zdravstvene politike. Zato Vlada napokon mora da donese dugoročnu strategiju razvoja zdravstva koju će i - primjenjivati.

Nedavno je, na veliko iznenađenje javnosti, i premijer Duško Marković kazao da je nezadovoljan stanjem u zdravstvu.

„Nezadovoljan sam ne samo kvalitetom nego i neracionalnim odnosom prema značajnim sredstvima koja se izdvajaju iz budžeta za zdravstvo", saopštio je Marković.

On je kazao da je ove godine zdravstvu namijenjeno 196 miliona eura, ali da će vjerovatno na kraju to izaći na više od 200 miliona. To je ogroman novac za malu Crnu Goru i njen skromni budžet, rekao je Marković.

Marković je i prvi visoki zvaničnik koji je kazao da se zalagao za to da Crnoj Gori ne treba Medicinski fakultet i da je "jeftinije i korisnije da država plati svakom studentu koji želi da studira medicinu bilo gdje u Evropi i svijetu, s obavezom da se vrati u Crnu Goru nakon završenih studija".

Sa premijerovim stavom o Medicinskom fakultetu saglasan je i dr Ivo Đurišić, prvi specijalista socijalne medicine u Crnoj Gori i dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Podgorici.

,,Kada je daleke 1976. godine Medicinski zavod u Titogradu donio odluku da se osnuje medicinski fakultet, jedini sam kao predsjednik Upravnog odbora i član Savjeta bio protiv, jer sam znao da nemamo opremu i kadar za takav fakultet. Kada sam se 1957. upisao na Medicinski fakultet u Sarajevu studenti prve dvije godine obučavali su se na oko sedamdeset leševa i svaki umrli u bolnici Koševo morao je biti obduciran. Bez kontakta sa leševima nema anatomije, patologije i sudske medicine. Tada sam rekao da se fakultet otvara u Titogradu da bi ljekari bili profesori, docenti ili asistenti, iako mi je ponuđeno da budem docent", kaže Đurišić u razgovoru za Monitor.

Vrijeme je, kaže on, pokazalo da nema dovoljno leševa, nema obaveze da se vrši obdukcija umrlih u Kliničkom centru, a ni ljekari sa podgoričkog fakulteta nemaju znanje koje bi stekli na drugim medicinskim fakultetima.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović saglasan je sa ocjenom Duška Markovića da je stanje u crnogorskom zdravstvu loše, te da se novac koji se izdvaja iz budžeta za ovu oblast troši neracionalno.

„U potpunosti razumijem izjavu premijera.I ja sam nekoliko puta saopštavao da sam više nego iznenađen zatečenim stanjem u zdravstvenom sistemu", kazao je Hrapović novinarima nakon nedavnog otvaranja rekonstruisane Klinike za neurologiju u Kliničkom centru. Nije samo jasno koja je to natprirodna sila srozala zdravstvo dok je sve ove decenije Crnom Gorom upravljao DPS.

Nedavna anketa Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) pokazala je da je malo zadovoljnih građana zdravstvenim uslugama. Oko 43 odsto smatra da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u posljednje dvije godine ostao isti, a gotovo 24 odsto da se kvalitet pogoršao. Ispitanici su posebno nezadovljni dugim čekanjem na pregled kod ljekara i na razna snimanja, kao i upućivanje na privatne zdravstvene ustanove gdje moraju da plate njihove usluge. Istraživanje je pokazalo i da 42 odsto građana smatra da ima korupcije u zdravstvu.

Prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa naša država je među zemljama u Evropi u kojoj hronični bolesnici najduže (duže od tri sedmice) čekaju na skener. U toj evropskoj instituciji vjerovatno ne znaju da srčani bolesnici čekaju na holter i po devet mjeseci i da pacijenti, na primjer iz Nikšića, čekaju po mjesec i više da im nalaz iz Instituta zdravlja stigne do izabranog ljekara. Šalju ga poštom (!), a možda bi, u 21. vijeku, bolje bilo da ga šalju po golubu pismnoši.


Veseljko KOPRIVICA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1391

Broj 1391. petak 16. jun 2017. godine Ko je sve prao pare u Crnoj GoriA MILIVOJE VIDI M...

 

Monitor broj 1390

Broj 1390. petak 09. jun 2017. godine Novi Vladini nametiBIJEDA KONSOLIDACIJE (Miloš ...