Monitor.co.me

REFERENDUM U TURSKOJ: TIJESNA POBJEDA ERDOGANOVIH PRISTALICA: Sva vlast vođi

E-mail Ispis PDF
erdoganVrhovna izborna komisija u Turskoj saopštila je da je većina birača na referendumu glasala za ustavne promjene kojima su predviđena povećanja ovlašćenja šefa države. Prema preliminarnim podacima za ustavne promjene, odnosno uvođenje predsjedničkog sistema, opredijelilo se 51,41 odsto glasača.

Ustavne promjene prethodno je odobrio turski parlament i potpisao predsjednik republike Redžep Taip Erdogan. Pravo glasa na referendumu imalo je više od 55 miliona državljana Turske, a izlaznost je bila veoma visoka, preko 84 odsto.

Međunarodna posmatračka misija kritikovala je nejednake uslove za zagovornike i protivnike prezidijalnog sistema. ,,Kasnijim promjenama pravila glasanja uklonjene su važne 'sigurnosne mjere'", kritikovali su u ponedjeljak posmatrači Savjeta Evrope i OEBS-a. Navedeno je da su pod vanrednim stanjem u Turskoj bile ograničene temeljne slobode, „neophodne za demokratski proces".

Nakon tijesne pobjede na referendumu koji je inicirao Erdogan, vanredno stanje je produženo u srijedu u parlamentu za još tri mjeseca. Vanredno stanje, proglašeno poslije neuspjelog puča prošlog jula, do sada je produžavano dva puta.

Šefica delegacije OEBS-a Tana de Zulueta, kritikovala je i nejednake uslove za učesnike referenduma. Nije bilo nezavisnog izvještavanja, kazala je i dodala da je kampanja kojom se podržavaju ustavne reforme dominirala. Država nije omogućila da se birači informišu preko nezavisnih medija. Ističe se da izborna komisija nije transparentno radila.

De Zulueta je kritikovala i to što građani nisu bili u mogućnosti da glasaju o pojedinačnim tačkama ustavnih reformi. No, šef delegacije posmatračke misije Savjeta Evrope Cezar Florin Preda izjavio je da stručnjaci ne govore o prevarama i da trenutno nema informacija koje bi potvrdile optužbe opozicije.

Turska opoziciona stranka Republikanska narodna partija (CHP) tvrdi da je bilo manipulacija tokom referenduma i zahtijeva njegovo poništavanje. „Postoji samo jedna odluka kojom bi se smanjile napetosti u zakonskom okviru, a to je da izborna komisija poništi izjašnjavanje", izjavio je zamjenik predsjednika stranke CHP Bulent Tedžan. Prethodno je lider CHP Kemal Kiliedaroglu izjavio da su rezultati dovedeni u pitanje poslije odluke Vrhovnog izbornog odbora da prizna kao važeće glasačke listiće koje nemaju službeni pečat biračkog mjesta.

Više opozicionih grupa pozvalo je pristalice na proteste u Istanbulu. Oko 3.000 protivnika prezidijalnog sistema u ponedeljak se okupilo u istanbulskim četvrtima Bešiktaš i Kadikoj.

Erdogan je kazao da je Turska pokazala zrelost. ,,Sve dok narod ove zemlje podržava demokratiju, Turska će imati snagu i sposobnost da prebrodi sve probleme. Mi sprovodimo najvažniju reformu u istoriji naše nacije".

Erdogan je istakao da je turska glasala za politički sistem o kojem se priča više od 200 godina. ,,Ishod ovog referenduma pokazuje da je naša nacija odobrila ono što smo predložili, a to je sistem predsjedničke vladavine. Ovo je značajna promjena", rekao je Erdogan. „Veoma je važno da živimo pod jednom zastavom i u jednoj zemlji".

Turci su se na referendumu izjašnjavali da li njihova država treba da sa parlamentarnog pređe na predsjednički sistem. Tako bi mjesto premijera bilo ukinulo, a predsjednik, koga direktno bira narod, bio bi i premijer i šef države.

Predsjednik bi imao pravo da planira budžet, da imenuje ministre i sudije, ali i da ih razrješava dužnosti, te bi mogao da u određenim oblastima donosi i dekrete. Mogao bi da bude i član jedne političke partije. Do sada je šef države morao da istupi iz partije i ,,neutralno" obavlja predsjedničku dužnost. Ustavnim promjenama predviđeno je povećavanje broja poslanika u parlamentu Turske sa 550 na 600 i mogućnost da svi građani s napunjenih 18 godina mogu da se kandiduju na izborima.

Zapadni mediji ocjenjuju da će sva vlast biti skoncentrisana u rukama predsjednika. Erdogan još od 2005. pokušava da definiše predsjedničku službu. U ovim stremljenjima dobio je vjetar u leđa poslije prošlogodišnjeg propalog puča. Od tada argumentuje kako su neophodne radikalne promjene. No, referendum polarizuje, kako u samoj Turskoj tako i van nje.

Oni, koji podržavaju AKP tvrde da su ustavne reforme neophodne kako bi vlada bila modernizovana i bila u poziciji da prevlada sve izazove na današnjim političkim poljima.

Malo iznenađuje to što desničarska Partija nacionalističkog pokreta (MHP), koja tradicionalno odbija prezidijalni sistem, podržava reforme ustava. Postoje glasine da je šefu MHP Devletu Bahčeliju za njegovu kooperaciju obećano mjesto potpredsjednika.

Reformu ustava odbacile su dvije snažne turske partije. Tu su umjereno lijeva CHP i ljevičarska Narodna demokratska partija (HDP). Grupe koje se bore za ljudska prava i demokratski pokreti su na referendumu zaokružili -ne.

Njihovo obrazloženje glasi: planirane ustavne reforme će na kraju Erdoganu omogućiti da vlada kao diktator. Erdogan će teorijski moći za predsjednika Turske da se kandiduje i 2019. i 2024. To znači da bi on regularno mogao da ostane na vlasti do 2029.

Pojedini elementi podjele vlasti ostaju i u promijenjenom ustavu. Parlament bi tako mogao da u određenim oblastima preglasa odluke predsjednika, mogao bi da vodi istrage ili čak sa dvotrećinskom većinom liši šefa države funkcije.

Prema mišljenju zapadnih medija, već i pod postojećim sistemom vlast pod Erdoganom uspjela je da podrije demokratsku, pravnu državu: opozicioni političari su hapšeni i šikanirani. Poslije propalog puča Erdogan je otpustio 2.700 sudija.

Evropska komisija je koncentraciju moći predsjednika osudila kao ,,pretjeranu". Njemačka medijska kuća Dojče vele je ocijenila da je teško zamisliti da će Turska postati demokratskija nakon što sadašnji predsjednik dobije još više moći.

Preliminarni rezultati glasanja među Turcima u zemlji pokazali su da je 48,82 odsto bilo protiv promjena ustava. Erdogan nije dobio podršku najvećih i najvažnijih gradova Istanbula, Ankare, Antalje i Izmira. Ustavne promjene najviše su podržali stanovnici gradova poput Bajburta, Aksaraja i Bingola.

Podrška promjenama ustava bila je snažna i među turskim državljanima koji žive u inostranstvu, 59,09 odsto. Turski državljani u Njemačkoj velikom većinom su podržali ustavne promene. Slično je bilo i u drugim zemljama s velikom turskom dijasporom poput Austrije, Holandije i Belgije.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp telefonom je čestitao turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu na pobjedi na ustavnom referendumu, prenosi turska državna novinska agencija Anadolija.

Turska vlada s obzirom na tijesan rezultat referenduma i duboke implikacije ustavnih amandmana, u njihovom sproveđenju treba da postigne najširi mogući nacionalni konsenzus, saopštili su predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, visoka predstavnica za spoljnu i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini te povjerenik EK za proširenje Johanes Han.

Kancelarka Njemačke Angela Merkel i minisitar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel ocenili su da tijesan ishod glasanja pokazuje koliko duboko je podijeljeno tursko društvo. ,,To znači veliku odgovornost za turske vlasti i lično za predsjednika Erdogana. Njemačka vlada očekuje da poslije žestoke referendumske kampanje turska vlada sada, uz dužno poštovanje, potraži dijalog sa svim političkim i društvenim snagama u zemlji".

Predsjednik Turske Erdogan izjavio je da bi u Turskoj mogao da bude održan i referendum o članstvu te zemlje u EU. „Za 54 godine, šta su nas natjerali da uradimo pred vratima EU? Da čekamo", rekao je on.

Evropski parlament se u novembru 2016. izjasnio za zamrzavanje pristupnih pregovora sa Turskom. Iako je Erdogan za vrijeme najnovije kampanje evropske političare nazivao nacistima, a nije štedio ni Evropsku uniju, njene članice su se uzdržavale od djelovanja protiv turskog predsjednika. No, sada vjerovatno neće više biti uzdržavanja. Zahtjev koji je do sada jedino jasno izrekla Austrija - da se pristupni pregovori potpuno prekinu - mogao bi dobiti sve više zagovornika.


Balkan

Oduševljenje Erdoganovom pobjedom iskazali su turski državljani koji žive u Sarajevu, kao i lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović. „Pozdravljam rezultate referenduma u Turskoj... To će defintivno stabilizirati prilike u Turskoj, učiniti je još snažnijom regionalnom silom. Ona igra stabilizirajuću i pozitivnu ulogu u tom dijelu svijeta i mislim da je dobro da u Turskoj bude jedno snažno liderstvo", kazao je Izetbegović. Analitičari u regiji ocjenjuju kako se politika Erdogana prema Balkanu neće mijenjati. Pored obrazovnih, vjerskih i kulturoloških evidentne su turske investicije na Balkanu. One su u poslednjih dvadesetak godina uvećale i to, posebno u Srbiji. Dr Erdoan Šipoli, gostujući istraživač Centra za muslimansko-hrišćansko razumijevanje na Univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu izjavio je da je, kada se radi o Balkanu, najjači uticaj Turske u BiH, a slijede Makedonija i Kosovo, pa zatim Albanija. ,,Kada je u pitanju politički uticaj na Kosovu, u Albaniji i Bosni i Hercegovini, Turska je definitivno važan regionalni igrač, ali samo do stupnja u kojem se njezina politika ne kosi s politikom EU-a. Jer glavni cilj balkanskim zemljama jeste ulazak u EU. Dugo godina je to bio i cilj Turske. Sada, kada se Turska od toga udaljava, opada i njezin utjecaj na Balkanu," mišljenja je Šipoli. Zlatko Dizdarević, diplomata i novinar iz Sarajeva smatra kako Erdoganove buduće poteze neće kontrolisati ni Evropa, niti SAD, ni Rusija. EU je nespremna i za mnogo ozbiljnije izazove i ucijenjena izbjeglicama, a SAD cijene to što je Turska druga vojska po snazi u NATO-a, dok Turska, obezbjeđuje Rusiji ,,zaleđe" na Crnom moru, zaključio je Dizdarević.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...