Monitor.co.me

Česi i Crnogorci

E-mail Ispis PDF
U eri romantizma i srastanja češke nacije, kad je slavistički pokret bio na vrhuncu, brojni češki istraživači, novinari, putopisci i avanturisti okrenuli se su ka izučavanju etnografskih karakteristika svojih slovenskih suśeda. Crna Gora se pokazala kao primordijalni izvor i ishodište, pošto je bila osobena i u odnosu na ostale južne Slovene. Plemensko uređenje s poglavicama, izuzetno ratnički nastrojen mentalitet, epska forma umjetničkog iskaza, kodeks običaja, ponašanja i razmišljanja normiran na visokim etičkim načelima koji promovišu žrtvu, borbu i slobodu, čudan i bajkovit način odijevanja i svakodnevice, veliko siromaštvo i srednjovjekovni higijenski uslovi ostavili su veliki utisak na Čehe. O češkim stereotipima o Crnogorcima od početka XIX vijeka do 2006. napisana je čak i doktorska disertacija Františeka Šisteka. Slika Crnogoraca u očima Čeha do 1878. je bila najromantičnija, najnekritičnija - „Predstave o češkoj istoriji, kombinovane s interesovanjem za slovenstvo, vodile su do postepene kristalizacije nazora da Crnogorci i njihov savremeni društveni poredak reprezentuju živu inkarnaciju nekadašnjeg praslovenskog patrijarhalnog uređenja, mentaliteta i drugih već izgubljenih narodnih vrijednosti". (Šistek) U češkim pripovijetkama (naročito u djelu Prokopa Hoholohoušeka) Crnogorci se počinju javljati kao glavni junaci. U epizodama koje liče na crnogorsku epiku po motivima opisivaće češki autori borbe za ljubav i slobodu. Iako nikad nije pośetio ovaj prostor, Hoholohoušek će većinu svojih napisa posvetiti Crnoj Gori i biće jedan od glavnih konstruktora pozitivnih stereotipa o balkanskim narodima koji žive van Habzburškoga Carstva.

Kao prvoga Čeha za kojega se sa sigurnošću može reći da je pośetio Crnu Goru Šistek navodi Vilema Dušana Lambla koji se u Kotoru sreo s Petrom II Petrovićem. On će napisati veoma zanimljiv Izvještaj o Crnoj Gori i Crnogorcima. I pored oduševljenja Crnogorcima Lambl u njihovom vojničkom uređenju ne vidi smisao života, ali donosi lijepe opise njihove spoljašnjosti i vještosti, naročito u igri bilijara u kotorskima kafanama đe su nadigravali gradske kicoše i austrijske oficire. Izgleda da je i briga o oružju, tj. njegova „šljašteća" ljepota s crnogorskih opasača ostavljala poseban utisak na Čehe. Posebna poglavlja u svojoj knjizi Šistek ustupa slikaru Jaroslavu Čermaku i piscu Jozefu Holečeku, koji su po njegovom shvatanju najviše doprinijeli formiranju čeških predstava o Crnoj Gori i Crnogorcima. U periodu kad su njih dvojica boravili u Crnoj Gori ona je vodila dva ključna rata u XIX vijeku – Čermak je svjedočio Crnogorsko-turskome ratu 1862, dok se Holeček s crnogorskom vojskom obreo u Veljemu ratu (1876−1878). Čermakovo djelo silno je uticalo na vizuelne predstave o Crnogorcima i igralo značajnu ulogu u njihovom romantiziranju i glorifikaciji u češkome društvu prije Prvoga svjetskoga rata. Šistek tumači skoro sve njegove slike koje su nastale na ovome prostoru, s posebnim osvrtima na sliku Ranjeni Crnogorac na kojoj je prikazan ranjeni Turo Plamenac a koju je izradio po narudžbi Josipa Jurja Štrosmajera i Seljenje slika, sliku na kojoj su prikazani Crnogorci kako u visokim planinama okovani snijegom spašavaju kulturno blago od napada 1862. godine, što je u očima „civilizovanih" posmatrača u Evropi trebalo da dokaže da su Crnogorci čuvari umjetnosti.

Pored Čermaka i Holečeka važno je dati pomena i drugim Česima koji su doprinijeli približavanju Crnogoraca i Čeha: Janu Vacliku koji je imao zaduženja na dvoru Danila I i Nikole I, publicisti i političaru koji je mnogo radio na jačanju crnogorske države i bio njen diplomata; Vjetislavu Haleku, jednome od najslavnijih čeških pjesnika koji je pisao o Crnogorcima; Zigfridu Kaperu; Elišni Krasnohorskoj, koja je Crnoj Gori posvetila cijelu jednu zbirku pjesama iako je nikad nije pośetila. Ipak, niko od njih neće se toliko zaljubiti u Crnu Goru kao Jozef Holeček, koji je napisao preko 30 tomova o južnoslovenskoj sredini, od kojih se većina odnosi na Crnu Goru. Od sticanja nezavisnosti 1878. do Prvoga svjetskoga rata pogledi Čeha počeće da se mijenjaju, uviđa Šistek, a od Balkanskih ratova njihovo interesovanje će opadati. Ipak, na kraju valja naglasiti da u češkoj postoji preko 20.000 bibliografskih jedinica o Crnoj Gori, a da tamo nemamo ambasadu.


Boban BATRIĆEVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...