Monitor.co.me

Česi i Crnogorci

E-mail Ispis PDF
U eri romantizma i srastanja češke nacije, kad je slavistički pokret bio na vrhuncu, brojni češki istraživači, novinari, putopisci i avanturisti okrenuli se su ka izučavanju etnografskih karakteristika svojih slovenskih suśeda. Crna Gora se pokazala kao primordijalni izvor i ishodište, pošto je bila osobena i u odnosu na ostale južne Slovene. Plemensko uređenje s poglavicama, izuzetno ratnički nastrojen mentalitet, epska forma umjetničkog iskaza, kodeks običaja, ponašanja i razmišljanja normiran na visokim etičkim načelima koji promovišu žrtvu, borbu i slobodu, čudan i bajkovit način odijevanja i svakodnevice, veliko siromaštvo i srednjovjekovni higijenski uslovi ostavili su veliki utisak na Čehe. O češkim stereotipima o Crnogorcima od početka XIX vijeka do 2006. napisana je čak i doktorska disertacija Františeka Šisteka. Slika Crnogoraca u očima Čeha do 1878. je bila najromantičnija, najnekritičnija - „Predstave o češkoj istoriji, kombinovane s interesovanjem za slovenstvo, vodile su do postepene kristalizacije nazora da Crnogorci i njihov savremeni društveni poredak reprezentuju živu inkarnaciju nekadašnjeg praslovenskog patrijarhalnog uređenja, mentaliteta i drugih već izgubljenih narodnih vrijednosti". (Šistek) U češkim pripovijetkama (naročito u djelu Prokopa Hoholohoušeka) Crnogorci se počinju javljati kao glavni junaci. U epizodama koje liče na crnogorsku epiku po motivima opisivaće češki autori borbe za ljubav i slobodu. Iako nikad nije pośetio ovaj prostor, Hoholohoušek će većinu svojih napisa posvetiti Crnoj Gori i biće jedan od glavnih konstruktora pozitivnih stereotipa o balkanskim narodima koji žive van Habzburškoga Carstva.

Kao prvoga Čeha za kojega se sa sigurnošću može reći da je pośetio Crnu Goru Šistek navodi Vilema Dušana Lambla koji se u Kotoru sreo s Petrom II Petrovićem. On će napisati veoma zanimljiv Izvještaj o Crnoj Gori i Crnogorcima. I pored oduševljenja Crnogorcima Lambl u njihovom vojničkom uređenju ne vidi smisao života, ali donosi lijepe opise njihove spoljašnjosti i vještosti, naročito u igri bilijara u kotorskima kafanama đe su nadigravali gradske kicoše i austrijske oficire. Izgleda da je i briga o oružju, tj. njegova „šljašteća" ljepota s crnogorskih opasača ostavljala poseban utisak na Čehe. Posebna poglavlja u svojoj knjizi Šistek ustupa slikaru Jaroslavu Čermaku i piscu Jozefu Holečeku, koji su po njegovom shvatanju najviše doprinijeli formiranju čeških predstava o Crnoj Gori i Crnogorcima. U periodu kad su njih dvojica boravili u Crnoj Gori ona je vodila dva ključna rata u XIX vijeku – Čermak je svjedočio Crnogorsko-turskome ratu 1862, dok se Holeček s crnogorskom vojskom obreo u Veljemu ratu (1876−1878). Čermakovo djelo silno je uticalo na vizuelne predstave o Crnogorcima i igralo značajnu ulogu u njihovom romantiziranju i glorifikaciji u češkome društvu prije Prvoga svjetskoga rata. Šistek tumači skoro sve njegove slike koje su nastale na ovome prostoru, s posebnim osvrtima na sliku Ranjeni Crnogorac na kojoj je prikazan ranjeni Turo Plamenac a koju je izradio po narudžbi Josipa Jurja Štrosmajera i Seljenje slika, sliku na kojoj su prikazani Crnogorci kako u visokim planinama okovani snijegom spašavaju kulturno blago od napada 1862. godine, što je u očima „civilizovanih" posmatrača u Evropi trebalo da dokaže da su Crnogorci čuvari umjetnosti.

Pored Čermaka i Holečeka važno je dati pomena i drugim Česima koji su doprinijeli približavanju Crnogoraca i Čeha: Janu Vacliku koji je imao zaduženja na dvoru Danila I i Nikole I, publicisti i političaru koji je mnogo radio na jačanju crnogorske države i bio njen diplomata; Vjetislavu Haleku, jednome od najslavnijih čeških pjesnika koji je pisao o Crnogorcima; Zigfridu Kaperu; Elišni Krasnohorskoj, koja je Crnoj Gori posvetila cijelu jednu zbirku pjesama iako je nikad nije pośetila. Ipak, niko od njih neće se toliko zaljubiti u Crnu Goru kao Jozef Holeček, koji je napisao preko 30 tomova o južnoslovenskoj sredini, od kojih se većina odnosi na Crnu Goru. Od sticanja nezavisnosti 1878. do Prvoga svjetskoga rata pogledi Čeha počeće da se mijenjaju, uviđa Šistek, a od Balkanskih ratova njihovo interesovanje će opadati. Ipak, na kraju valja naglasiti da u češkoj postoji preko 20.000 bibliografskih jedinica o Crnoj Gori, a da tamo nemamo ambasadu.


Boban BATRIĆEVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1392

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

Monitor broj 1391

Broj 1391. petak 16. jun 2017. godine Ko je sve prao pare u Crnoj GoriA MILIVOJE VIDI M...