Monitor.co.me

AN MADLEN, ISTORIČARKA: Međunarodni pokreti solidarnosti su perspektiva

E-mail Ispis PDF
medlenAn Madlen (Anne Madelain), doktor istorije i slavističkih studija, je bila na čelu Francuskog kulturnog centra u Podgorici od njegovog osnivanja 1997. do 1999. godine. Predavala je francuski jezik u Pragu, Ljubljani i Nikšiću, a sada je pridružena istraživačica Centra za ruske, kavkaske i srednjoevropske studije u Parizu (CERCEC, EHESS), predaje na Odsjeku za slavističke studije Univerziteta Pariz-Sorbona i savjetnica je za međunarodnu saradnju u izdavačkoj kući pri Školi postdiplomskih studija društvenih nauka (EHESS, Pariz).

Tokom ove nedjelje održala je predavanja u Podgorici i Nikšiću pod naslovom Francuska i (post)jugoslovenski prostor - nesporazumi i zajedničko iskustvo.

O zajedničkim iskustvima i nesporazumima Madelain za Monitor kaže:

-Za mene su povezani ti nesporazumi i zajednička iskustva. To je pitanje projekcije - gledate drugu zemlju i kulturu sa svojim iskustvima i očekivanjima. To važi i za individuu i za kolektiv. Francuska ljevica šezdesetih i sedamdesetih godina bila je fascinirana samoupravljanjem i jugoslovenskim socijalističkim iskustvom, ali se iza toga krilo veliko nepoznavanje stvarnih prilika u zemlji. Iako su objavljene brojne knjige, rađena velika sociološka istraživanja, to nije bilo konkretno upoznavanje Jugoslavije već smo više tu zemlju uzimali kao model. Osim toga o samoupravljanju se pričalo apstraktno. Samoupravljanje je u Francuskoj prevashodno predmet teoretskih razmatranja na širokoj političkoj skali, od katoličke do ekstremne ljevice. Ta teoretska debata je doprinijela povećanju interesa i simpatija za Jugoslaviju. Tako su različite političke struje koristile sljedeće nazive za ,,jugoslovenski model" : Jugoslavija je nazivana ,,predvodnikom nesvrstanih", ,,najkapitalističkijom među komunističkim zemljama", ,,najdemokratskijom", ,,novatorom društvenog progresa".

Kada je došlo do krize samoupravljanja '80-ih godina, onda se smatalo da je Jugoslavija izgubljena zemlja i taj model je odjednom odbačen. Sve to je bila više želja Francuske da riješi neke svoje probleme, nego što to ima veze sa samom Jugoslavijom.

MONITOR: Jugoslavija očigledno nije uspjela da riješi svoje probleme.
MADLEN: Početak sukoba u Jugloslaviji je bio veliki šok, osjećaj neizvjesnosti u pogledu budućnosti Evrope. Postojala su kontradiktorna objašnjenja o tome šta treba raditi, ko je kriv. Francuska vlada tada je malo radila, skoro ništa. Kolektivni šok proizlazi iz osećaja da je raspad Jugoslavije evropsko pitanje ali da zapravo uopšte ne razumijemo šta se događa.

Kada je došlo do raspada zemlje, u Francuskoj se, bez obzira da li ste imali prosrpski, probosanski, prohrvatski stav, na ovaj sukob gledalo kao na etnički rat. To viđenje da se zbog istorijskih razloga ljudi sukobljavaju, zbog etničke pripadnosti, to je bilo glavno objašnjenje.

Nakon dužih misija u inostranstvu, kada sam se 2003. vratila u Francusku, počela sam tada da istražujem kako su Francuzi vidjeli promjene tokom devedesetih godina, pad komunizma i dramatičan raspad Jugoslavije. Na samom početku tih istraživanja sam intuitivno osjetila da treba proučavati prekid razumijevanja; razloge koji su doveli do nerazumijevanja karaktera rata na prostoru bivše Jugoslavije, ali i osobine novog svijeta koji je nastajao nakon pada komunističkih režima u Evropi. Ukratko, pokušati spoznati kako su pomenuti događaji doveli u pitanje do tog trenutka determinisano polje razumijevanja. Drugo, intuicijom određeno polazište je bilo da je za razumijevanje tog nerazumijevanja potrebno vratiti se u prošlost: da nerazumijevanje savremene istorije ima duboke korijene, u dugoj istoriji odnosa između Zapada (na primjer Francuske) i ,,Balkana".

MONITOR: U najavi za Vaše predavanje citira se pojam balkanizam bugarske istoričarke Marije Todorove, i navodi se da je interesovanje za ovaj region dovelo do brojnih nesporazuma i stvaranja stereotipa o Balkanu. Da li su ti stereotipi i dalje dominantni i kakva je percepcija ex YU i Balkana u Francuskoj i na Zapadu?
MADLEN: Imate predrasude koje ostaju duže. Kao, na primjer, da su društva na Balkanu bliže narodu, pogotovu književnost, kultura da je bliža narodu. To je jedna predrasuda koja može biti pozitivna. Kod nas u Francuskoj književnost i kultura su bile odvojene od naroda. Mi smo sve radili da izgradimo jezik koji nije govorni, i književnost koja je daleko od govornog jezika. Kada imate takvo stanje, gledate u zemlje koje imaju drugačiju tradiciju kao čudo, nešto kao da umjetnik govori za narod. Tako se mogu objasniti veliki uspjesi Emira Kusturice ili albanskog pisca Ismaila Kadarea tokom '90-ih.

Dok je postojala Jugoslavija ovaj prostor niko nije gledao kao Balkan, sada se to vratilo. Prije par mjeseci jedne renomirane francuske novine su napravile dosije Balkan u spektru rata. Korišten je potpuno isti rječnik, formule kao prije 25 godina, kao da će sjutra biti rat. Čitalac se iznenadi i zapita da li će na Balkanu opet biti rat. Novinari su prevodili članke koji su objavljeni u državama bivše Jugoslavije. Tako da predrasude ostaju.

Kao jedan od problema u slabljenju predrasuda vidim i slabu promociju kultura bivših jugoslovenskih zemalja. Tu je taj problem sa jezikom, književnošću, plasiranjem kulture. Nije sporno imenovanje nacionalnih jezika, ali u suštini to je jedan jezik. A u Francuskoj je sve manje prevoda sa jezika bivše Jugoslavije. Dovoljno je obići međunarodne sajmove pa vidjeti oskudne štandove Srbije ili Hrvatske, a na mnogim sajmovima i ne učestvuju izdavači iz ovih zemalja.

MONITOR: Govorili ste i o obnovi balkanskih društava koja su okružena jednim mnogo otvorenijim, ali i manje solidaranim svijetom. Kako taj manjak solidarnosti utiče na dosta sporu obnovu i integraciju ex Yu država?
MADLEN: Došlo je do velikog nepovjerenja u institucije, pogotovo u evropske. Građanski pokreti i nove vrste solidarnosti, imam utisak, ne uzimaju u obzir tu evropsku perspektivu. Smatram da međunarodni pokreti solidarnosti imaju perspektivu, imate na ljevici antikapitalističke pokrete, kao i pokrete koji potpomažu razvoj demokratije. Nasuprot njima su birokratizovane evropske institucije i organizacije, pa ništa više nije živo kako je bilo prije. Važno je utvrditi zašto francuski pokreti solidarnosti sa Balkanom iz '90-ih, nijesu uticali na izgradnju nečeg novog. Tada su oni pokušali da stvore neku novu vrstu politike, da imamo građanske asocijacije koje će da imaju ulogu i na međunarodnom nivou, da idu protiv svoje vlade koja ima lošu politiku u Bosni. Da upozore. To nije zaživjelo i nakon toga nije izgrađeno nešto novo. Kada je počeo rat u Siriji nije bila takva reakcija. Svako je išao po svom. Za razilku od Njemačke u kojoj je bilo više solidarnosti sa ljudima koji su utočište našli u toj zemlji. Nije samo do vlade, da neće da primi više izbjeglica, već narod nije spreman na to. Treba mi sami da raščistimo sa našim iluzijama.

MONITOR: Nakon devet godina ste ponovo u Crnoj Gori. Kakvo Vam se čini dosadašnji razvoj Crne Gore, uočavate li neke prijetnje?
MADLEN: Podgorica je drugačija. Važno mi je da vidim da je ovo otvoreno društvo, da mladi putuju da se edukuju, pa i da se vrate. Imam osjećaj da je regionalna saradnja mnogo bolja. Naravno vidi se da je kapitalistički razvoj ovdje isti, divalj kao svuda u Evropi, sa više posljedica po siromašne. No to je velika briga svih nas.

MONITOR: Nama se čini da je kapitalizam na Zapadu blaži, nešto humaniji u odnosu na ovaj naš.
MADLEN: Ide se istim putem. Kod nas su bile jače institucije i jači mehanizmi da se podjeli novac. A sada to ide u istom pravcu, razlika između siromašnih i bogatih se stalno produbljava i tu dolazi do problema. To su isti problemi i treba voditi politiku na međunarodnom nivou, ne treba to gledati samo nacionalno.


Predrag NIKOLIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1391

Broj 1391. petak 16. jun 2017. godine Ko je sve prao pare u Crnoj GoriA MILIVOJE VIDI M...

 

Monitor broj 1390

Broj 1390. petak 09. jun 2017. godine Novi Vladini nametiBIJEDA KONSOLIDACIJE (Miloš ...