Monitor.co.me

MOĆNI TROUGAO: VAŠINGTON, PEKING, MOSKVA: Globalni hegemon ili sistem u ravnoteži

E-mail Ispis PDF
sirijaProteklih godina je u međunarodnoj zajednici formiran svojevrstan trougao - Sjedinjene Američke Države, Narodna Republika Kina i Ruske Federacije. SAD su i dalje vojno nadmoćne, ali u privredi, nauci, obrazovanju i kulturi počinju da gube primat, zbog čega ne mogu više da dijele lekcije ostatku svijeta, smatraju kineski i ruski državnici. Da li je našoj planeti potreban globalni hegemon ili sistem u ravnoteži, pitanja su na koja je odgovor mogao da se nasluti i iz burnih zbivanja u svijetu prošle i ove nedjelje.

Možda najpraćeniji diplomatski događaj ove godine, susret predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine, Donalda Trampa i Si Đinpinga u Floridi završen je simboličkim i opipljivim uspjehom. Poslije 24-satnog samita čelnici dviju najvećih svjetskih privreda i najuticajnijih zemalja u međunarodnoj zajednici djelovali su pozitivno, što bi trebalo da bude dobar početak u najvažnijim odnosima u globalnoj diplomatiji.

Simbolički, samit predsjednika Sija i Trampa opisan je kao iskren, susretljiv i prijateljski. Već poznat po korišćenju superlativa, Tramp je kazao kako je razvio ,,izuzetno" prijateljstvo sa Sijem. Si je bio uzdržaniji, ocijenivši da su njih dvojica izgradili ,,dobre radne odnose" pošto su se bolje razumjeli, ojačali povjerenje i saglasili se oko više pitanja.

Tokom predizborne bitke s Hilari Klinton a i kasnije, Tramp je optuživao Kinu zbog ogromnog trgovinskog deficita od 300 milijardi dolara koji SAD imaju u dvostranoj trgovini, te da je istočnoazijska ,,svjetska fabrika" kriva za gubitak radnih mjesta u njegovoj domovini. Kritikovao je, kako se u Vašingtonu smatra, nedovoljnu saradnju Kine oko nuklearnih proba Sjeverne Koreje, teritorijalnih sporova u Južnom kineskom moru, a i telefonom razgovarao s predsjednicom Tajvana, što se činilo kao dovođenje u pitanje davno usvojene politike ,,jedne Kine."

Uoči samita Tramp je na Tviteru objavio da će samit sa Sijem ,,biti težak". Na kraju je ispalo kao da obje strane imaju šta da slave. To, prema početnim analizama, kazuje da su se SAD i Kina složili, prije svega, oko uzajamne trgovine. Američki sekretar za trgovinu Vilbur Fos iznio je da su se obje strane složile da tokom ambicioznog ,,100-dnevnog plana" razmotre neravnotežu u razmjeni. Dogovoreno je i osnivanje novog Sveobuhvatnog dijaloga SAD-NR Kine koji će predvoditi dvojica predsjednika. Taj mehanizam će imati četiri stupa s kojih će se nadgledati diplomatska, bezbjednosna i privredna pitanja, sprovođenje zakona i bezbjednosti u internet prostoru, kao i društvene i teme iz kulture.

Si je kazao i da će uskoro biti ustanovljen dijalog načelnika generalšabova dviju oružanih snaga. Novi dijalozi treba da zamijene postojeći strateški i ekonomski, ustanovljen tokom administracije predsjednika Baraka Obame koji, prema kritičarima, nije dao rezultate. Izgleda da se dvije strane nisu u potpunosti složile oko Sjverne Koreje.

Samit nije zasjenilo 59 raketa tomahavk koje je američka ratna mornarica ispalila na Siriju u vrijeme državne večere koju je za gosta u četvrtak uveče priredio Tramp, bar ukoliko je suditi po kineskim medijima. SAD su ispalile oko 60 krstarećih raketa tomahavk sa dva broda u istočnom Sredozemlju i pogodile sirijsku vazdušnu bazu Šarijat sa koje su poletjeli sirijski vojni avioni za koje se sumnja da su bacili hemijske otrove i ubili desetine ljudi u toj zemlji.

Tramp je, u izjavi novinarima o napadima, rekao da je presudno da se odvrati eventualna buduća upotreba otrovnog gasa i pozvao druge zemlje da se pridruže u nastojanju da se zaustavi „ubijanje i krvoproliće u Siriji". Tramp je rekao da nema sumnje da je sirijski predsjednik Bašar al Asad odgovoran za hemijski napad u utorak. „Asad je ugasio živote bespomoćnih muškaraca, žena i djece", rekao je Tramp.

Tramp je naredio vazdušni napad bez odobrenja Kongresa ili podrške Ujedinjenih nacija. Bijela kuća saopštila je da je dvadesetak kongresmena iz obje stranke obaviješteno o akciji. Izgleda da je i Rusija bila unaprijed obaviještena.

Državni sekretar SAD Reks Tilerson opravdao je vojnu intervenciju navodom da je to potrebno kada neka zemlje „pređu liniju". Tilerson je optužio Rusiju da nije ispunila svoj dio sporazuma iz 2013. prema kojem je trebalo da se Siriji oduzmu njene zalihe hemijskog oružja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin napade SAD na vazdušnu bazu u Siriji nazvao je „agresijom protiv suverene nacije". Napadi su povrijedili međunarodno pravo i predstavljaju ozbiljnu prepreku formiranju međunarodne koalicije u borbi protiv terorizma, rekao je Putinov portparol Dmitrij Peskov. „Sirijska vojska više ne posjeduje hemijsko oružje", bio je kategoričan Peskov. Kremlj je takođe ocijenio da će napadi nanijeti veliku štetu rusko-američkim odnosima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fransoa Oland, stali su na stranu SAD. Sirijski predsjednik Asad „jedini snosi odgovornost za ovakav razvoj situacije", navodi se u zajedničkom saopštenju Merkelove i Olanda. Portparol britanske premijerke Tereze Mej rekao je da ovaj postupak predstavlja primjeren odgovor na „varvarski napad hemijskim oružjem" sirijske vlade. Saudijska Arabija je američke napade ociojenila kao „hrabru odluku Donalda Trampa". Izrael, kako je saopšteno, u potpunosti podržava Trampovu odluku i nada se da će tu poruku čuti „ne samo u Damasku, već i u Teheranu, Pjongjangu i drugdje".

S druge strane, Iran je oštro osudio napade SAD. Takvi napadi ojačaće teroriste u Siriji i otežati stanje u toj zemlji i regionu, naveo je Teheran.

Iz Ministarstva spoljnih poslova Kine saopštili su da je ta država oduvijek bila protivnik otvorene upotrebe sile. ,,Međutim, Kina se takođe protivi upotrebi hemijskog oružja od strane bilo koje države, organizacije ili pojedinca, u bilo kakvim okolnostima i u bilo koje svrhe. Sada je najvažnije spriječiti dalju eskalaciju", poručeno je iz Pekinga.

Trampova odluka o napadima dobila je podršku i od opozicionih demokrata u Kongresu SAD. „Ispravno je jasno pokazati sirijskom vlastodršcu Asadu da će platiti cijenu ako počini takve strašne zločine", rekao je predsjednik poslaničkog kluba demokrata u Senatu Čak Šumer.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Pol Rajan, napad je nazvao „primjerenim i ispravnim".

Ovo je prvi direktni napad na sirijsku vladu i najdramatičnije Trampovo naređenje od kad je postao predsjednik prije nešto više od dva mjeseca. Njegov prethodnik Barak Obama godinama je pokušavao da izbjegne rizik da SAD budu uvedene dublje u sukob koji već šest godina razdire Siriju.

Endru Baćević, penzionisani profesor međunarodnih odnosa i istorije na Univerzitetu u Bostonu, ocijenio je da je napad na Siriju znatno više od jednog „uboda iglom". To je jasna vojna poruka. ,,Moguće je da će predsjednik Asad tu poruku ispravno interpretirati i da će promijeniti svoje ponašanje. Ipak je vjerojatnije da će je ignorirati i da je ovo samo početak razvoja koji će biti još komplikovaniji i nasilniji od svega što se do sada događalo. Trenutno ne možemo ni naslutiti kakve će to posljedice imati," kazao je Baćević, čiji je sin, oficir američke vojske, poginuo poslije invazije na Irak.

Brajan Lin, profesor istorije i umjetnosti na Univerzitetu A&M u Teksasu i bivši predsjednik Društva za vojnu istoriju, smatra da Tramp ima drugačiji stil rukovođenja od porethodnika Baraka Obame. ,,On više reaguje nego što taktički odvaguje. Obamin stil je bio metodički, on je anticipirao unaprijed posljedice svog djelovanja. Trampov stil bih nazvao 'taktički', on direktno reaguje na nepredviđene događaje", kazao je Lin.

Po nekim analitičarima, žestokim udarom na aerodrome u Siriji baš u ovom trenutku, Tramp je možda htio da pokaže da je u stanju za jednostranu akciju, ukoliko Peking ne obuzda Sjevernu Koreju. Po tim analitičarima, to bi, mogla biti ,,bespogovorna, jasna i glasna poruka" i Rusiji.

Potencijal za eskalaciju

Njemački stručnjak za Bliski istok Mihael Liders upozorava da bi posredni rat Rusije i SAD u Siriji mogao eskalirati. On smatra da SAD već pripremaju napad na glavno uporište tzv. Islamske države u Raki na istoku Sirije i nije siguran da će Rusi ostati suzdržani.

Liders je za njemačku medijsku kuću Dojče vele kazao kako je bio veoma iznenađen, jer nije smatrao mogućim da će američka vlada stvarno biti spremna da uradi nešto tako nepromišljeno. Jasno je da tu postoji opasan potencijal za eskalaciju. U Siriji se vodi prikriveni rat - na jednoj strani su SAD, Evropska unija, Turska i zemlje Persijskog zaliva koje hoće pad Asada. Na drugoj strani su Rusija, Iran i Kina koje to ne žele ni u kojem slučaju. Ako se, dakle, izvede takav napad kakav je sad naredio Tramp, onda naravno postoji opasnost da stvar eskalira i da se na sirijskom tlu veoma brzo nađu jedni nasuprot drugih Amerikanci i Rusi.

Njemački stručnjak je primijetio da prilikom ovoga napada, po onome što se zna, nije povrijeđen ni jedan Rus. ,,No, ukoliko bude novih američkih napada, u kojima bi možda mogli nastradati i Rusi ili rusko oružje, onda Moskva to neće tolerisati i onda bi stvar mogla vrlo brzo da eskalira," mišljenja je Liders.

,,SAD u Rusiji trenutno vidi svog najvećeg geopolitičkog protivnika. Te dvije države prikriveno ratuju jedna protiv druge na dva ratna poprišta: u Ukrajini i Siriji. Asadov režim je ponovo zauzeo sve veće gradove, posljednji je bio istočni Alep u decembru 2016. Može se reći da su Amerikanci izgubili ovu konfrontaciju s Rusijom u Siriji. I sad su uticajni centri moći u Vašingtonu očigledno spremni da tu situaciju promijene i idu na konfrontaciju u Siriji," naveo je Liders.

 

Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1391

Broj 1391. petak 16. jun 2017. godine Ko je sve prao pare u Crnoj GoriA MILIVOJE VIDI M...

 

Monitor broj 1390

Broj 1390. petak 09. jun 2017. godine Novi Vladini nametiBIJEDA KONSOLIDACIJE (Miloš ...