Monitor.co.me

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC, POTPISNIK DEKLARACIJE O ZAJEDNIČKOM JEZIKU: Prevaga nad nacionalizmom

E-mail Ispis PDF
02Brkovic-Balsa-005MONITOR: Protekle nedjelje u Sarajevu je predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku. Bili ste na predstavljanju, kako biste objasnili o čemu se zapravo radi?
BRKOVIĆ: U najkraćem, radi se o pokušaju da razboritost i naučna utemeljenost odnesu prevagu nad nacionalizmima od svih vrsta. Neko je u Sarajevu rekao da se osjećamo kao ljudi koji treba da dokazuju da je more slano. OK, ali izgleda da i to ponekad mora da se čini. Zamislite koliko su stvari otišle daleko kada smo dovedeni u takvu situaciju. S druge strane, imate tu podvalu onih koji napadaju Deklaraciju – da je to neki jezički unitarizam, pri čemu je ova Deklaracija, zapravo, za sva vremena, ,,sahranila" jezički unitarizam. Znate, Deklaracija priča o policentričnom jeziku, uz momenat da su sva postojeća imena ravnopravna – o kakvom onda jezičkom unitarizmu mi govorimo. Dakle, i ta vrsta prigovora je bez ostatka u zoni klasične balkanske budalaštine.

MONITOR: Deklaraciju je do sada potpisalo preko 200 lingvista, pisaca, umjetnika, novinara iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, a samo prvog dana, po obljavljivanju, onlajn potpise na nju je stavilo više od 2.000 ljudi. Kako tumačite ovakav odjek?
BRKOVIĆ: Do kraja prvog dana, u četvrtak, bilo je već preko 4.000 potpisa. I taj trend se nastavlja. Uprkos nerazumijevanju ,,zvaničnih" krugova u ove četiri države, ljudi su vrlo raspoloženi da daju podršku našoj inicijativi. Takođe važan momenat je i to da iza ove Deklaracije ne stoje nikakve državne institucije i partije, odnosno da je sva snaga ove Deklaracije u imenima pojedinaca, individua koji je podržavaju, uprkos svemu. I jasnoći i čistoti stava koji zastupa. Taj inicijalni spisak treba da ljude uvjeri da je riječ o ozbiljnoj akciji. I promišljenoj. Priča o Deklaraciji porodila se u toku turnusa tribina Jezik i nacionalizam, koji je, na tragu uvida lingviskinje Snježane Kordić organizovan prošle godine. Nakon razgovora, iscrpnih i zanimljivih, u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu ideja o ovakvoj Deklaraciji se prirodno iskristalisala.

MONITOR: U Hrvatskoj i Srbiji Deklaracija se oštro kritikuje. Plasira se teza da se radi o ,,lingvističkom trojanskom konju''?
BRKOVIĆ: To ste se odmah mogli kladiti. Da će ,,teška artiljerija" biti potegnuta bez pardona. Znate – ovakva Deklaracija delegitimiše sve jezičke nacionalizme u regionu. A to vam je postala ozbiljna ,,mala privreda". Taj jezički nacionalizam zaslužan je za većinu gluposti koje povodom jezika vidimo ne samo u javnoj upotrebi, već i u školskim programima, što je mnogo opasnija stvar.

MONITOR: Kroz sve kritike struji strah od buđenja jugoslovenstva. Odakle toliki otpor prema svemu što liči na zajedništvo?
BRKOVIĆ: Kakva budalaština. Prvo – što znači strah od jugoslovenstva? Kojeg jugoslovenstva? Jedna forma emancipovanog jugoslovenstva je nešto od čega niko ne treba da se plaši, posebno ne naknadno. Jugoslovenstvo je bilo i drugo ime za modernizaciju na ovim prostorima. Nije svako ,,jugoslovenstvo" negativno, ali za nekoga, očigledno – jeste. Danas govore o ,,jugoslovenstvu" kao da je to bila neka tamna epizoda iz naših prošlosti, maltene neka zla ideologija. To su gluposti. Jugoslovensko iskustvo je bilo najzreliji period u kulturama ova četiri naroda. I ta velika epoha – misim na južnoslovenski modernizam, nastala je u iskustvu (i svijesti) zajedničkog jezika. A to je najvrednije što ova četiri naroda imaju – duhovni korpus čiji ključni markeri su Krleža, Konstantinović, Meša, Kiš, Lalić, Andrić, Crnjanski, Vesna Parun...

MONITOR: Čudi li vas što u Crnoj Gori skoro da nema reakcija?
BRKOVIĆ: I čudi, ali i ne čudi. Ovdje je situacija zanimljiva na nekoliko načina. Imate pisce koji prirodno, svojim odnosom prema jeziku, pripadaju ovoj priči oko Deklaracije, ali, iz nekog razloga, nijesu javno podržali Deklaraciju. Pretpostavljam jer im je jasno gdje leže ,,simpatije" vlasti, kojoj jezičkoj politici pripada podrška režima, a imate pisaca koji nipošto ne žele da se zamjeraju vlasti.

I dok mi je jasno zašto se u Hrvatskoj i Srbiji bune odavno prepoznati nacionalistički krugovi protiv Deklaracije – jer ona ruši njihove tradicionalne postavke – hrvatsku o potpunoj odijeljenosti hrvatskog jezika i srpsku o srpskom jeziku kao nekom nadjeziku iz koga su ostrale varijante izvedene – moram priznati da mi nije jasno kako ova i ovakva Deklaracija može smetati nekome u Crnoj Gori. Ova Deklaracija legitimiše sva postojeća imena – uključujući i nominaciju ,,crnogorski", a konstatuje ono što zapravo u lingvistici nikada i nije bilo sporno – da je to zajednički jezik, isti jezik, jedan, ali ne i jedinstven jezik.

MONITOR: Kod nas je i nekad živi dijalog o jeziku zamro. Jotovana varijanta, koja je jedno vrijeme forsirana kroz obrazovni sistem, očigledno nije zaživjela, ne koriste je institucije, mediji, a njen zamah splašnjava i u učionicama. Kako to komentarišete?
BRKOVIĆ: Kako i da ne zamre – nijednog trenutka cilj vlasti u Crnoj Gori nije bio da se dođe do normalne, demokratski zasnovane priče o jeziku, već da se nametne jedna varijanta, za koju su oni procijenili da im donosi političku korist. S njima je uvijek tako – nikada ne postoji principijelni sloj priče, uvijek je to neka histeroidna jurnjava za korišću. Između edukacije i kupovine oni uvijek biraju ovo drugo. Zato nam je sve ovakvo kakvo je. Napravljena je ta grandiozna glupost sa onakvom standardizacijom – i naravno da takav jezički inženjering nije zaživio. Sada imate gomilu udžbenika za osnovnu školu koji su praktično i suštinski neupotrebljivi. Više djeci osvjetljavaju neke frustracije crnogorskih jezikoslovaca nego što ih upućuju u veličanstvene tajne i uzbudljive rukavce jezika.


Predrag NIKOLIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1405. petak 22. septembar 2017. godine Zakon o planiranju prostora po hitnom po...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1404

Broj 1404. petak 15. septembar 2017. godine ZAKON O RADU PO MJERI KAPITALA:Vlast proti...

 

Monitor broj 1403

Broj 1403. petak 8. septembar 2017. godine   SUĐENJE STOLJEĆA:Puč i druge magle (...