Monitor.co.me

PREDRAG KOJOVIĆ, PREDSJEDNIK NAŠE STRANKE, SARAJEVO: Nacionalne stranke su ideološke fabrike mržnje

E-mail Ispis PDF
Pedja-kojovic-3MONITOR: Kakvo je stanje u današnjoj Bosni i Hercegovini?
KOJOVIĆ: Ozbiljni politički analitičari BiH svrstavaju u kategoriju neuspjelih država (failed state). Iako je ta ocjena deprimirajuća za nas, ona je nažalost vrlo vjerovatno tačna. Mi se kontinuirano nalazimo u političkoj krizi čiji se intenzitet planski pojačava u predizborno vrijeme kako bi se pažnja glasača skrenula sa ozbiljnih, pa rekao bih i katastrofalnih ekonomskih i socijalnih problema za koje vladajuće partije očigledno nemaju rješenja. Povrh svega toga, s obzirom na to da su na vlasti lideri koji su politiku shvatili kao mogućnost za nastavak rata drugim sredstvima fokusirani su isključivo na daljnu homogenizaciju etnija i implementaciju daljnih, konačnih teritorijalnih podjela po etničkom principu. Za nas Bosance i Hercegovce EU je postala ono što je nekad Amerika bila za Evropljane - naša najbolja i posljednja nada.

MONITOR: A kako izgleda Sarajevo?
KOJOVIĆ: Nažalost, sve više ga doživljavam kao provincijalnu kasabu nastalu na mjestu nekadašnjeg najljepšeg i najhrabrijeg grada na svijetu.

MONITOR: Mnogi tvrde da u BiH bujaju svi nacionalizmi – srpski, bošnjački, hrvatski...
KOJOVIĆ: Nacionalizam je postao efektivan način osvajanja i opstanka na vlasti. To je tako već skoro trideset godina. Posljednjih godina svjedočimo nemoralnoj i svakom normalnom čovjeku degutantnoj eksploataciji ratnih tragedija i trauma u dnevno-političke svrhe. Nacionalne stranke su ideološke fabrike mržnje i za ono što rade i govore bi u svakoj zemlji koja nema Ustav a la Dayton sudski odgovarali ne samo za kriminal i korupciju nego i za širenje međuetničke i rasne mržnje.

Činjenica da je Dejtonski ustav nespojiv sa članstvom u EU ipak daje nadu da ćemo ga uskoro morati mijenjati. Pravac u kojem će te promjene Ustava ići, po mom mišljenju, će dugoročno odrediti sudbinu BiH. Ona će ili postati uređena na način na koji su uređene druge evropske, funkcionalne, građanske demokratije ili će se pretvoriti u tri mini monoetničke države kojima će zauvijek vladati tzv. legitimni predstavnici, odnosno etnička elita.

MONITOR: Prijeti li BiH raspad zbog političkih, socijalnih i drugih problema?
KOJOVIĆ: Socijalni kapital, odnosno spremnost građana jedne države da državu stave ispred svojih ličnih i drugih interesa je potrošen. Kenedijev patriotski imperative - ne pitaj šta je država učinila za tebe, nego se upitaj šta ti možeš učiniti za nju, je u BiH sveden na status lošeg vica.

Ljudi su umorni od čekanja da se nešto počne mijenjati, i u političkom i u ekonomskom smislu. Lideri nacionalnih stranaka vjeruju da će njihovi planovi o podjeli BiH imati veću šansu ako su građani iscrpljeni i u ekonomskom, i u političkom i u personalnom smislu.

Ekonomsko siromaštvo, kao što je to odlično prepoznao jedan vaš umjetnik/filozof Antonije Pušić, je neophodan preduslov za bilo koju vrstu politike bazirane na radikalnim nacionalističkim ili vjerskim postulatima. Ekonomsko oslobađanje, odnosno nesiromaštvo građana i sposobnost da sami upravljaju svojim životima, je preduslov i za njihovu političku emancipaciju. I to je ono što nacionalne stranke, dok se njih bude pitalo, nikada neće dozvoliti.

Srećom, ja vjerujem da će građani BiH smoći hrabrosti i mudrosti i da se te partije nakon izbora 2018. više neće pitati.

MONITOR: Vaša stranka vjeruje da je moguća drugačija Bosna i Hercegovina. Kakva po Vašem mišljenju treba da bude država BiH i da li u BiH ima snaga koje mogu profilisati takvu državu i društvo?
KOJOVIĆ: BiH je jedino moguća ako su prava svakog njenog građanina, bez obzira na njegovu etničku pripadnost ili nepripadnost, ista na cijelom njenom teritoriju. Dakle, ona je ne samo moguća nego sam uvjeren da bi bila izuzetno uspješna država ako bi bila uređena po uzoru na druge EU države. BiH za kakvu se mi zalažemo ima jednog predsjednika sa simboličkim ovlastima, ima državni parlament sa garantovanom minimalnom etničkom zastupljenošću, nema kantone, ima taksativan spisak kolektivnih etničkih prava koje štiti Ustavni sud, ima progresivnu poresku stopu i enormno ulaže u obrazovanje...Dakle, uređena je i funkcioniše po istim ustavnim principima po kojima funkcioniše recimo Norveška.

MONITOR: Naša stranka je stranka socijal-liberalne orijentacije, čiji je programski cilj društvo solidarnosti i socijalne pravde, vladavina prava i širokih građanskih sloboda. Koliko su realni takvi planovi Naše stranke?
KOJOVIĆ: Samo ako je definisana i uređena kao država ravnopravnih građana BiH je moguća u politčkom, pa i u ekonomskom smislu. Vizija koju nacionalisti imaju nije država Bosna i Hercegovina nego labava konfederacijska zajednica čiji opstanak zavisi od hirovitosti nacionalnih lidera. Ako me pitate da li je građanska BiH ostvariva onda je moj odgovor da su šanse takve BiH obrnuto proporcionalne šansama nacionalnih lidera da je etnički dijele do potpunog nestanka. To je osnovno pitanje na koje će odgovor dati građani BiH za godinu i po.

MONITOR: Kakva je sudbina građanskih, ljevičarskih partija u BiH? Postoji li šansa da se konstituiše neka da je tako nazovemo opštebosanska stranka koja će se izboriti za građansku prosperitetnu i modernu državu BiH?
KOJOVIĆ: Postoje neke naznake da je proces konsolidacije SDP-a, odnosno povratak njihovih odmetnutih frakcija, u toku. Mi to podržavamo i nadamo se da će taj proces biti završen što prije kako bi onda Naša stranka sa takvom ujedinjenom ljevicom započela razgovore o eventualnom formiranju građanskog bloka i o zajedničkom nastupu na izborima 2018.

MONITOR: Prošle godine Vi ste fizički napadnuti na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo. Imate li neprijatnosti kada kritikujete razne deformacije u bh društvu?
KOJOVIĆ: Naša odlučnost da se borimo za ono u šta vjerujemo nije i neće biti poljuljana takvim i sličnim pokušajima da nas se disciplinira i cenzuriše. Vladajuća koalicija u Skupštini Kantona Sarajevo je nakon tog incidenta predložila da se sjednica prekine i da mi ubuduće sjedimo podalje od čovjeka koji je Sabinu Ćudić verbalno, a mene fizički, napao. Tražili smo da se sjednica nastavi i naravno nismo se htjeli pomjeriti od nasilnika. Prijetnjama i silom nas neće istjerati sa mjesta na koje su nas izabrali građani.

Naša stranka je i ranije izlazila u javnost sa stavovima koji u tom trenutku nisu bili popularni ili su čak izazivali negativne i vrlo emotivne reakcije, ali smo mi vjerovali da je naša odluka ispravna i dobra za BiH i naše građane i čvrsto smo stajali na tim pozicijama. U pravilu, nakon nekog vremena, kad su se glave ohladile, većina onih koji su nas napadali zbog tih stavova uvidjeli bi da smo zapravo bili u pravu.

MONITOR: Je li Vas iznenadila pobjeda Aleksandra Vučića u prvom krugu glasanja i šta čeka Srbiju sa njim kao predsjednikom?
KOJOVIĆ: Iznenađenje je da se sve završilo u jednom krugu glasanja, ali se pobjeda g. Vučića ne može nazvati iznenađenjem. Vjerujem da će on i sa ove pozicije nastaviti da radi ono što je radio kao premijer, a to je ubrzano približavanje Srbije ka EU i jačanje regionalne saradnje. Žao mi je što barem jedan dio svog očigledno velikog političkog kapitala nije utrošio kako bi svoje glasače motivisao ka poštenijem i konkretnijem suočavanju sa ulogom Srbije u ratovima devedesetih.

MONITOR: Odnosi između bivših jugoslovenskih republika opet su pogoršani. Mnogi strahuju da će se ti sporovi rješavati ratom. Kakve su Vaše procjene - da li su u regionu mogući novi ratni sukobi?
KOJOVIĆ: Zaista ne vjerujem u tu mogućnost. Postoje lideri, pa i partije koje to priželjkuju, ali sumnjam da su građani spremni biti topovsko meso, opet.

MONITOR: Vi ste dugo bili novinar. Danas se često od starijih novinara može čuti da je novinarstvo na ovim prostorima dotaklo dno dna, da je tabloidizovano, da je objektivno informisanje protjerao senzacionalizam... Kakav je Vaš stav o današnjim medijima?
KOJOVIĆ: Pitanje koje ste postavili je vrlo ozbiljno, možda temeljno globalno pitanje današnje civilizacije i ja se ne bih usudio na tako kompleksno pitanje ponuditi jednostavan odgovor u par rečenica. Trump i Brexit su činjenice koje služe kao opomena šta se dogodi ako se sve prepusti neobuzdanim slobodnim silama koje upravljaju tržištem i sve mjere vrijednošću dionica. Ono što je za nas značajno u tom globalnom fenomenu je da su medijska situacija, koju ste opisali u svom pitanju, i uspon radikalnog populizma postali dodatne otežavajuće okolnosti u našoj borbi za spas građanske BiH, odnosno za politiku zdravog razuma i čistog obraza.


Hiljadu i četiri stotine dana užasa

MONITOR: Šestog aprila, upravo na dan kada završavamo ovaj intervju, počela je opsada Sarajeva. Kakva su sa ove distance Vaša sjećanja na to vrijeme?
KOJOVIĆ: Ja sam, i 25 godine poslije, i dalje, de facto, neupotrebljiv na ovaj dan. Sjećanja o tom danu naviru i svaki pokušaj da čovjek o tome progovori riječima koje svakodnevno upotrebljavamo čini se neadekvatan, pa i nedostojan tragedije o kojoj govorimo. Ono o čemu mogu govoriti, ono što mi daje nadu i motiv da se ne predajem i na šta sam neizmjerno ponosan su moji sugrađani, obični ljudi, koji su uprkos 1400 i nešto dana užasa koji se na njih obrušio sa Karadžićevih položaja oko grada ostali, pa možda nema bolje riječi od - normalni. Ponekad, za vrijeme te preduge noćne more koju su za nas svakodnevno režirali Karadžićevi zločinački topnici i snajperisti činilo se kao da su Sarajlije posljednji normalni ljudi na planeti Zemlji.


Veseljko KOPRIVICA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1396. petak 21. jul 2017. godine Katnićevo suđenje stoljećaSPECIJALNI UDAR (Mil...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1395

Broj 1395. petak 14. jul 2017. godine Funkcioneri i njihova djeca:SVAKOGA DANA, U SVAKOM ...

 

Monitor broj 1394

Broj 1394. petak 7. jul 2017. godine PRIJETNJA SVIMA (Miodrag Perović) Ogledalo vlast...